26.9 C
Mostar
Nedjelja, 19 rujna, 2021

Njemačka čeka mig na imenovanje Christiana Schmidta na čelo OHR-a

Njemački novinar i analitičar Michael Martens objavio je u novome osvrtu u Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ) kako je neizvjesna sudbina hoće li za novog visokog predstavnika biti imenovan ugledni političar Christian Schmidt s obzirom na stajališta Rusije, ali i tradicionalno rivalstvo koje ima SAD, piše Večernji list BiH.

U tekstu naslova “Kako Kremlj provocira Berlin na Balkanu” navodi se kako bi se preliminarna odluka mogla biti donesena na sastanku Vijeća za provedbu mira, koji je privremeno zakazan za 16. ožujka.

Preliminarno glasanje

– Rusija je također zastupljena u ovom tijelu koje nadgleda rad visokog predstavnika i odlučuje o njegovu imenovanju. Međutim, trenutačno nije jasno podržava li Washington uopće njemačku kandidaturu. U kasnoj Trumpovoj eri između Europe i SAD-a uglavnom je prevladala šutnja, uključujući i pitanja oko Balkana, a zasad se ni od nove američke vlade još nije čula javna podrška Schmidtu. A i iza kulisa se čini kako ljudi u Berlinu nisu (više) sigurni oko toga. Sve dok podrška Washingtona ne bude potvrđena, besmisleno je stavljati Schmidtovu kandidaturu na glasanje – inače će na kraju, kako kažu, neugodno iznenađenje doći s američke strane, a ne s ruske – piše Martens.

No on dodaje kako se Njemačka nada da Schmidt neće biti problem koji će Biden, koji ima iskustva na Balkanu i teži ponovnom zbližavanju, odmah prilikom početka svog mandata zaustaviti.

No ključnom zaprekom Martnes ipak smatra otvoreno protivljenje Moskve.

– Mala skupina ljudi već je od jeseni prošle godine znala da će Schmidt biti drugi Nijemac koji će preuzeti tu ulogu. Čak i prije nego što je savezna vlada službeno najavila kandidaturu 20. siječnja, na dan inauguracije Joea Bidena, u Sarajevu se špekuliralo o tome što stoji iza toga. Bošnjački mediji tvrdili su da je Berlin sklopio nekakav dogovor s Moskvom na račun BiH. To bi trebalo osigurati rusko odobrenje za njemačkog kandidata i iznenaditi Washington u fazi tranzicije vlasti s Trumpa na Bidena. Ipak, potpora Moskve njemačkom napredovanju nikako nije jasna. To je nedavno pokazano i intervencijom ruskog veleposlanika Aleksanda Bocana-Haršenka – pazite, u Beogradu, a ne u Sarajevu.

Bocan-Haršenko stari je ratnik ruske diplomacije na Balkanu. Godine 2007. bio je na strani njemačkog diplomata Wolfganga Ischingera i američkog predstavnika Franka Wiesnera iz Moskve koji su činili tzv. trojku. U završnim pregovorima oko Srbije i Kosova pokušali su postići sporazum o ujedinjenju netom prije nego što je kosovska deklaracija o neovisnosti u veljači 2008., a koja se dugo spremala uz potporu Zapada, okončala predstavu – navodi isti autor. On vrlo jasnom ističe poruku ruskog diplomata Bocan-Harčenka.

– Bocan-Haršenko nedavno je u Srbiji u svojevrsnom intervjuu upozorenja rekao da Moskva ne odobrava imenovanje novog visokog predstavnika. Zapravo, smatra da je više od 25 godina nakon završetka rata vrijeme za zatvaranje ureda u Sarajevu. Veleposlanik je naznačio da će se Rusija, ako je potrebno, okrenuti protiv Schmidtove kandidature u Vijeću sigurnosti UN-a. Nitko ne zna dokle su zainteresirani spremni ići. U State Departmentu navodno se čuju glasovi koje Rusija i Vijeće sigurnosti žele zaobići ako je potrebno – upozorava Martens.

Hladni rat na Balkanu

Po njegovu mišljenju, eventualno imenovanje nasljednika Valentina Inzka moglo bi utjecati i na druge procese te pokazati odnose snaga na Balkanu, pa čak i oko vojnih snaga.

– Od početka misije 2004. Vijeće sigurnosti UN-a uz rusku potporu produljuje mandat svake godine, posljednji put u studenome prošle godine. Kad bi to doista željela, Rusija bi mogla spriječiti sljedeće produljenje mandata. BiH je Rusiji idealan poligon za vježbanje za hladni “proxy” rat protiv Zapada, pogotovo kad uopće nije jasno je li Zapad ujedinjen i jednoglasan – zaključuje Martens iz FAZ-a.

Najnovije: