6.9 C
Mostar
Subota, 4 veljače, 2023

Njemački medij: Schmidt će promijeniti Izborni zakon, ako treba i dekretom

Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše kako će visoki predstavnik u BiH nametnuti izmjene Izbornog zakona.

- Oglas -

Christian Schmidt ne potcjenjuje radikalnu retoriku hrvatskih i srpskih političara ali to ne smatra jedinim uzrokom za deficit u državi, navodi se u tekstu.

Bosna i Hercegovina je rijetko u središtu europske pažnje, a isto važi i za najmoćnijeg čovjeka u toj državi (do sada na ovoj poziciji nikad nije bila žena) – visokog predstavnika međunarodne zajednice – piše Michael Martens u tekstu za FAZ, prenosi DW.

– Tamo (u Sarajevu) je Christian Schmidt mogao pustiti da se njegova karijera mirno privede svom kraju, uz petocifrenu mjesečnu plaću, bez odbijanja poreza. Međutim, Schmidt svoj mandat ne promatra na taj način, nego želi promijeniti tu balkansku državu, ako bude potrebno – i dekretom. Zbog tog stava je u kolovozu u kratkom roku zapamćen i u Njemačkoj. Snimak njegovog izbijanja bijesa na konferenciji za novinare (u Goraždu) naširoko se dijelio po društvenim mrežama, a do njega je došlo na kraju duge kaskade agresivnih, ponekad i osobnih napada na njega. Odbijanje njegovih reformskih planova bilo je žestoko. Schmidt su optužili da je bio pristrasan u korist etničke grupe bosanskih Hrvata – nastavlja autor i dodaje da je najveći otpor stigao od Bošnjaka:

- Oglas -

U tekstu se navodi da su mnogi Bošnjaci na visokog predstavnika gledali kao na saveznika, očekujući da će on iskoristiti svoje ovlasti kako bi centralizirao BiH po volji bošnjačke većine.

– Iza šifre da žele “građansku Bosnu” u kojoj se svaki glas jednako računa, često se krije želja Bošnjaka da iskoriste brojčanu nadmoć vlastite grupe u drugačije strukturiranoj Bosni. Za neke bošnjačke jastrebove, intervencije visokog predstavnika nisu bile dovoljno oštre. […] Iako Schmidt ne umanjuje niti potcjenjuje radikalnu retoriku hrvatskih i srpskih političara, on ne smatra to jedinim uzrokom za deficit u državi – piše FAZ.

“Pravo političko predstavljanje Hrvata”

- Oglas -

– Između ostalog, on svojim intervencijama želi spriječiti Bošnjake da zloupotrijebe svoju brojčanu nadmoć u etnički proporcionalnom sistemu zastupljenosti kako bi nadjačali Hrvate. To se dešava tako što se Bošnjaci proglašavaju Hrvatima i kao kandidati biraju na funkcijama koje su prema Ustavu rezervirane za predstavnike hrvatske etničke grupe – piše FAZ i citira jednog stranog diplomatu u Sarajevu koji kaže: “Kada se neki Mehmet Mehmetović proglasi Hrvatom i kao takav bira u Parlament, već se po imenu može primjetiti da se radi o Bošnjaku.”

U tekstu se dalje kaže: “Schmidtu intervjuu za F.A.Z. kaže isto samo na diplomatski način: “Neko iz bošnjačkog stranačkog miljea mi je jednom rekao da to naravno nije pravo predstavljanje Hrvata, kada se neko sa prepoznatljivim bošnjačkim porijeklom izjašnjava kao Hrvat”. Usprkos otporu, Schmidt insistira na svojim reformskim planovima.”

No toga će se prihvatiti tek nakon izbora 2. listopada: “Bilo smo previše blizu izbora za velike intervencije. Morate imati na umu da određena pitanja mogu suviše dominirati izbornom kampanjom i odgurnuti važna pitanja u stranu”, kaže Schmidt, objašnjavajući svoju suzdržanost. Hoće li intervenirati nakon izbora ako se stranke ne dogovore oko reformi za koje visoki predstavnik misli da su važne? “Blokada još uvijek nije razriješena. U svakom slučaju, kada budem donosio odluke, donosit ću ih na način da mogu i proceduralno da se sprovedu i da budu pravno obvezujuće. Inače ne bih s tim uopće započinjao.”

Na pitanje u kojoj mjeri ima podršku Vašingtona, EU i Berlina za svoje inicijative, Schmidt gotovo prkosno odgovara: ‘Naravno da sam se konsultirao. Ali također sam svima jasno stavio do znanja kako vidim opis svog posla. Ja nisam izvršni tajnik strana koje su potpisale Dejtonski sporazum. Što se tiče protivnika u Bosni, Schmidt se prikazuje borbeno: “Također bih savjetovao nekim domaćim igračima u BiH da ne potcjenjuju moju nezavisnost”.

Međutim, navodi FAZ, otpor je sve jači a u Bosni i Hercegovini postoji sve manje povjerenja u OHR-a.

Dodik – ozbiljnija prekretnica

– Schmidt sa svojim idejama nije samo okrenuo protiv sebe političku elitu bošnjačke većine i jednu malu grupu zapadnih intelektualaca. I tisuće ljudi ogorčeno je demonstriralo pred Schmidt sjedištem u Sarajevu. Bošnjački političari i intelektualci upustili su se u prijetnje ratom – kaže se dalje u članku.

F.A.Z navodi i kako je Spiegel nedavno pisao da treba ukinuti OHR, jer je ta institucija “nedemokratska”, “neokolonijalna” i “nedopustiva” za BiH ali i da je švicarski Neue Zürcher Zeitung u komentaru to obrazložio time da je ured već dugo vremena “odvojena od realnosti u zemlji”.

U nedjelju su u BiH Opći izbori. Oko 3,3 milijuna ljudi će glasovati, a pri tome će biti zanimljivo vidjeti da li Milorad Dodik može ostati na vlasti. Nijedan europski političar, osim diktatora Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji, nije svoju političku sudbinu više vezao za ruskog predsjednika Putina – kao Dodik. Moguće je da bi ovoga puta opozicija mogla pritisnuti dugogodišnjeg moćnika Dodika, koji je u više navrata istupao sa agresivnim prijetnjama secesijom Republike Srpske. To bi bila prekretnica za Bosnu – i ozbiljnija od bilo koje uredbe visokog predstavnika – zaključuje autor članka u FAZ-u.

- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

18,546ObožavateljiLajkaj
417SljedbeniciSlijedi
979PretplatniciPretplatiti
- Oglas -
spot_img
- Oglas -
- Oglas -
Mostar
blaga naoblaka
4.9 ° C
4.9 °
4.9 °
75 %
1.5kmh
20 %
Sub
10 °
Ned
3 °
Pon
2 °
Uto
4 °
Sri
1 °
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -