Izgledi da Bosna i Hercegovina do kraja godine ispuni uvjete za dobivanje kandidacijskog statusa su minimalni jer, nakon što su objavljeni službeni rezultati izbora, počinju teći rokovi za uspostavu novih tijela vlasti, uključujući i one u čijoj su nadležnosti uvjeti za EU, piše Večernji list BiH.
Što traži EU
Državni Parlament teško će biti i konstituiran u ovoj godini, a pogotovo je onda teško očekivati donošenje važnih odluka ili zakona. Prvo će se uspostaviti novi saziv Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, dok će gornji, Dom naroda pričekati uspostavu istog tijela na federalnoj razini. Imajući u vidu dinamiku izbora izaslanika po županijskim parlamentima i sazivanje konstituirajuće sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH, uspostava državnog Doma naroda moguća je tek pred sami kraj ove ili početkom sljedeće godine.
A ono što EU traži od BiH vrlo je jasno i precizno. U preporuci, koja je zapravo popis uvjeta za kandidacijski status, navodi se da moramo prioritetno usvojiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, potom usvojiti novi Zakon o VSTV-u te Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine. Među potrebnim zakonima je i onaj o sprječavanju sukoba interesa. Na ovim aktivnostima je već nešto urađeno pa to vjerojatno i neće biti nemoguća zadaća za bosanskohercegovačke političare i institucije.
Nadalje, potrebno je poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. EU traži i da se odlučno unaprijedi rad na osiguravanju učinkovite koordinacije na svim razinama kada je riječ o upravljanju granicom i kapacitetima upravljanja migracijama, kao i osigura funkcioniranje sustava azila. Jasno je da su ovi uvjeti određeni interesima EU koji je suočen s nastavkom migracijske krize.
Bh. vlasti trebaju osigurati i zabranu torture, posebice uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja. Također, moraju jamčiti slobodu izražavanja i medija te zaštitu novinara, posebice osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
Na kraju, uvjet za kandidacijski status je da se osiguraju rezultati u funkcioniranju na svim razinama Mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU. Imajući u vidu sve ovo, jasno je zašto je mnogo više skeptika nego optimista da je kandidacijski status doista realna opcija u ovom trenutku.
Ono što je svakako dobro je održavanje proeuropskog raspoloženja u BiH, čak i kada uzmemo u obzir sve unutarnje probleme i slabosti koje pokazuje sama Unija. Ako je vjerovati nedavnim rezultatima istraživanja Direkcije za europske integracije, većina populacije u BiH i dalje podupire ulazak zemlje u Europsku uniju. U istraživanju na uzorku od 1200 ispitanika, koje je proveo DEI u kolovozu 2022. godine, čak 77,4 posto građana Bosne i Hercegovine podržalo je članstvo u Uniji.
U odnosu na istraživanja iz 2020. i 2021., podrška za ulazak BiH u EU u 2022. je u blagom padu u odnosu na 2021., a blagom rastu u odnosu na 2020. godinu. Kako navode iz Direkcije, u slučaju raspisivanja referenduma za članstvo u EU, 77,4% ispitanika glasovalo bi za ulazak u EU. Ipak, očite su razlike između entiteta, a samim tim i naroda kada je u pitanju potpora integraciji BiH u EU. Naime, ulazak u EU podržalo bi 90,1% ispitanika iz Federacije BiH, 54,5% ispitanika iz Republike Srpske i 73,8% ispitanika iz Distrikta Brčko.
Tko je potpora za BiH
Ono što svakako ne ide u prilog željama i nastojanjima BiH i njezinih stanovnika da postanu dio Europske unije promjene su koje se događaju unutar Unije. Malo je zemalja koje su izravno i čvrsto za nastavak europskog puta svih država jugoistoka Europe, pa tako i BiH. Neki to otvoreno, a drugi manje otvoreno priznaju, ali proširenje EU-a daleko je od njihovih prioriteta.
Tradicionalno, najveću potporu nastavku integracije u EU BiH ima kod najbližih članica ovog saveza, a ponajprije Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Austrije. Tomu su općenito sklonije “nove” članice EU, zemlje iz središnje i istočne Europe koje su u EU. Glavnu riječ u EU vode ipak Njemačka i Francuska, a tu su rezerve najveće. Baš kao i u zemljama Beneluxa, skandinavskim članicama EU i državama kojima ovaj prostor inače nije u vidokrugu, poput Španjolske i Portugala.
