2.9 C
Mostar
Utorak, 7 veljače, 2023

Nova vlast sa starim zadacima – vratiti povjerenje Hrvata i Bošnjaka, odvesti BiH u EU

Više od dva mjeseca nakon izbora BiH nije dobila novu vlast, ali je na dobrom putu da se to dogodi do Nove godine ili odmah na početku iduće. Za kompliciranu državu, koju od završetka rata iscrpljuju unutarnje podjele i politički sukobi, to je ipak značajan napredak. Jer za uspostavu državne i federalne izvršne vlasti u BiH obično treba oko pola godine, a nakon prošlih izbora nova Vlada FBiH ni do danas nije uspostavljena.

- Oglas -

Zato, za bh. uvjete brz proces uspostave vlasti treba prihvatiti s opreznim optimizmom. Konture nove vlasti na državnoj i federalnoj razini jasno se naziru. Ako ne bude nekih neočekivanih obrata, vlast na federalnoj razini činit će HDZ i stranke HNS-a s jedne te SDP-om predvođena skupina probošnjačkih stranaka, kolokvijalno nazvana “osmorka”, s druge strane. Isti blok radi i na uspostavi državne vlasti u partnerstvu s Dodikovim SNSD-om koji je uvjerljivi pobjednik izbora u Republici Srpskoj. Izabrana su rukovodstva zastupničkih domova u državnom i federalnom Parlamentu, a glasovanje o tomu potvrdilo je u praksi stabilnost najavljenih koalicija.

Sada slijedi izbor Vijeća ministara BiH koje bi trebala voditi HDZ-ova kandidatkinja Borjana Krišto. Krenut će se i s izborom Vlade FBiH čim se konačno konstituira Dom naroda. Ključna promjena prelazak je najjače bošnjačke stranke SDA u oporbu. Iako relativni pobjednik unutar bošnjačkog naroda, SDA je u poslijeizbornom razdoblju platio cijenu svoje nekonzistentne i često nekorektne politike prema političkim partnerima. Zato je došao u poziciju da sa strankom koju vodi Bakir Izetbegović gotovo nitko (osim Komšića i njegova DF-a) ne želi koalirati. Dapače, glavni integrirajući čimbenik između stranaka “osmorke” upravo je želja da se SDA isključi iz vlasti.

SDP i druge probošnjačke stranke zamjeraju SDA nepotizam, korupciju, loše upravljanje krizama, privatizaciju državnih institucija i još mnogo toga, zbog čega je, kažu, vrijeme da siđe s vlasti. Čini se kako se i ključni akteri međunarodne zajednice slažu s tim iako se otvoreno ne miješaju u proces uspostave vlasti. Između redova se, međutim, može pročitati da blagonaklono gledaju na novi politički savez HDZ-a i “osmorke”. Nekima je iznenađenje i što je HDZ odlučio promijeniti partnera na bošnjačkoj strani, prvi put od Daytona. Dijelom je to rezultat činjenice da se protiv SDA ovaj put okupio heterogen, ali snažan blok drugih stranaka s izbornim legitimitetom Bošnjaka, a dijelom i posljedica razočaranja politikom SDA prema Hrvatima, posebice u protekle četiri godine. Kako je nekada snažno partnerstvo HDZ-a i SDA, kao vodećih stranaka Hrvata i Bošnjaka, ozbiljno ugroženo, vidjelo se u nespremnosti SDA da omogući Hrvatima legitimno političko predstavljanje. Pregovori o izbornoj reformi svjesno su opstruirani od SDA, mostarski sporazum otvoreno izigran, a nerijetko se s formalnom oporbom kod bitnih odluka, kao što je imenovanje članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, preglasavalo Hrvate.

- Oglas -

Pri tome je SDA otvoreno podržavao nametanje Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH, javno je dovođena u pitanje konstitutivnost hrvatskog naroda, a posebice u predizbornoj kampanji Hrvatima su iz tabora SDA upućivane gotovo pa prijeteće poruke da “kao manjina više neće moći upravljati državom”, da je vrijeme za prebrojavanje u BiH ili da Hrvati imaju previše prava.

Nije se retorika SDA promijenila ni u poslijeizbornom razdoblju pa su politički predstavnici Hrvata odlučili rješenje za jačanje međunacionalnog povjerenja, funkcionalnost BiH i ubrzanje europskog puta zemlje tražiti na drugoj strani bošnjačke političke scene. U “osmorki” navodno postoji spremnost da se iskreno radi na tim ciljevima, čemu bi dokaz trebao biti i nedavno potpisani sporazum HDZ-a i te grupacije predvođene SDP-om. No, obećanja, programi i potpisi u BiH su jedno, a praksa nešto drugo, pa i na novi politički savez treba gledati s rezervom. Tim prije što mnogi sumnjaju u opstanak “osmorke”, uz napomenu da ni jedan tako brojan skup stranaka nije bio duga vijeka.

- Oglas -

Dok će u Federaciji glavni zadatak biti normaliziranje odnosa Hrvata i Bošnjaka i deblokada brojnih procesa, na državnoj razini svjedočit ćemo pokušaju da se konačno ubrza europski put i institucije učine funkcionalnima. Mnogo toga ovisit će o srpskoj strani koju i dalje predvodi Milorad Dodik. Njegova suradnica i nova članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović demonstrirala je spremnost na suradnju, a od Dodika se očekuje da i kroz Parlament BiH i sve druge poluge vlasti pokaže kako nije odustao od članstva u Europskoj uniji kao strateškog cilja i da mu Bruxelles nije dalji od Moskve. Sve se, dakle, u poslijeizbornoj BiH svodi na nadanja, očekivanja i želje dok nas oni koji zasjednu na vlast ne (raz)uvjere da je to nova bh. realnost.

Vecernji list

- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

18,546ObožavateljiLajkaj
418SljedbeniciSlijedi
983PretplatniciPretplatiti
- Oglas -
spot_img
- Oglas -
- Oglas -
Mostar
vedro
3.9 ° C
3.9 °
3.9 °
28 %
1.5kmh
0 %
Uto
4 °
Sri
3 °
Čet
5 °
Pet
7 °
Sub
9 °
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -