Pojava čardaka kod Hrvata u selima južne Hercegovine bila je povezana sa širenjem uzgoja vinove loze i duhana, te za prispijevanje zarada pečalbara koji su bili na radu u Americi.
Vrijeme najintenzivnije gradnje čardaka bio je kraj XIX. i početak XX. stoljeća.
U to doba ova je katnica građena prvenstveno iz potrebe seljana da si osiguraju solidno građenu i prostranu podrumsku prostoriju s ustaljenom nižom temperaturom, podesnu za čuvanje vina.
Uzgojem profitabilnih kultura (vinove loze, duhana) i pritjecanjem novca od zarada u Americi, osnažen je ekonomski potencijal stanovništva, što se na njegovu kulturu stanovanja odrazilo snažno izraženom potrebom za ovećim kućnim prostorom u kome će se moći okupljati ukućani i gosti za blagdanske i druge prigode.
Ovaj prostor biva i namjenski opremljen novo prihvaćenim oblicima pokućstva prikladnim za tu namjenu: dugim stolom i klupama… (Astrida Bugarski, SJEĆANJE NA KORIJENE)
Na fotografiji se vidi armiranobetonska konstrukcija trijema (ajata). Vidljiva je kruta armatura u stupovima i u ploči od krutih željeznih profila. Agregat ugrađen u beton je tucanik jednolike veće frakcije bez sitnog agregata. Ovako su se gradile kuće neposredno pred početak Prvog svijetskog rata.
