Dok natječaji u osnovnim školama ostaju bez ijedne prijave, ravnatelji i resorno ministarstvo grčevito traže rješenja – od prekvalifikacija i izmjena propisa do znatno većih stipendija za deficitarna zanimanja.
Deficit prosvjetnih radnika u osnovnim školama na području Unsko-sanske županije prerastao je u ozbiljnu krizu koja izravno prijeti kontinuitetu i kvaliteti osnovnog obrazovanja. Na raspisane natječaje za upražnjena radna mjesta u većini slučajeva ne javi se niti jedan kandidat, zbog čega su uprave škola, posebice na području Bihaća i Velike Kladuše, prisiljene svakodnevno tražiti alternativna rješenja kako učenici ne bi gubili dragocjene sate nastave.
Razmjeri ovog problema posebno su vidljivi u bihaćkoj Osnovnoj školi Harmani 2, jednoj od najbrojnijih obrazovnih ustanova u županiji koju pohađa više od 800 učenika. Uprava škole upozorava kako sama objava natječaja više ne predstavlja nikakvo jamstvo da će radno mjesto biti popunjeno. Ravnateljica Nermina Delić ističe da na evidencijama zavoda za zapošljavanje jednostavno nema dovoljno potrebnog kadra. Iako bilježe iznimku u vidu dostupnosti nastavnika biologije i tehničke kulture, školi kronično nedostaju učitelji u razrednoj nastavi te nastavnici informatike. Kao najsvježiji primjer ozbiljnosti situacije, ravnateljica navodi nedavno završenu natječajnu proceduru za radno mjesto nastavnika informatike na neodređeno vrijeme, na koju se nije prijavio apsolutno nitko.
Slična borba s nedostatkom stručnog kadra odvija se i u Osnovnoj školi „25. novembar“ u Velikoj Kladuši. U toj je ustanovi manjak nastavnika najizraženiji u predmetima poput biologije, kemije, fizike, geografije, informatike i tehničke kulture. Ravnateljica Veldina Alibegić naglašava nužnost donošenja trajnih i sustavnih rješenja, što bi trebalo uključivati i hitnu prilagodbu postojećih propisa stvarnim potrebama sustava. Naime, na evidenciji nezaposlenih nalaze se visokoobrazovane osobe prirodoslovno-matematičkih i srodnih usmjerenja koje posjeduju adekvatno znanje za rad u školi. Međutim, zbog strogih važećih propisa, te se osobe tretiraju kao nestručni nastavni kadar, čime im je onemogućeno zapošljavanje i rješavanje gorućeg problema u učionicama.
Na području općine Velika Kladuša u nezavidnoj se situaciji nalazi i Osnovna škola Todorovska Slapnica, kojoj nedostaju profesori glazbene, likovne i tehničke kulture, kao i nastavnici demokracije te fizike. Uz to, ravnatelj Enis Kantarević upozorava da im nedostaje i pomoćnog osoblja. Trenutačno se praznine u rasporedu popunjavaju tako što nedostajuće sate preuzimaju nastavnici drugih obrazovnih profila. Kantarević predlaže uvođenje svih smjerova na Pedagoški fakultet te omogućavanje procesa prekvalifikacije za one nastavnike koji su se trenutačno našli na listama tehnološkog viška.
Ozbiljnost situacije potvrđuju i službeni podaci Službe za zapošljavanje Unsko-sanske županije. Ravnatelj Službe Nedžad Zukanović upozorava da se broj prosvjetnih radnika na evidenciji nezaposlenih kontinuirano smanjuje. Trenutačno su najveće potrebe za nastavnicima fizike, informatike, geografije, matematike, njemačkog jezika, tehničke kulture, ali i drugih prirodoslovnih i stručnih predmeta. Zukanović naglašava da je u suradnji s Ministarstvom obrazovanja nužno hitno pronaći modele kojima bi se mlade ljude potaknulo na odabir ovog plemenitog, ali trenutačno deficitarnog poziva, s obzirom na to da će bez brze reakcije situacija postajati sve teža.
U Ministarstvu obrazovanja svjesni su alarmantnog stanja. Kao glavne uzroke ove krize detektiraju globalna kretanja na tržištu rada, smjenu generacija i masovniji odlazak starijih zaposlenika u mirovinu te izrazito mali broj studenata koji se odlučuju za upis i završetak nastavničkih fakulteta.
Kako bi se trendovi preokrenuli, nadležni su počeli poduzimati konkretne mjere. Pomoćnica ministrice obrazovanja za predškolski i osnovni odgoj i obrazovanje Unsko-sanske županije, Azra Šulić, najavila je uvođenje posebnog vrednovanja i znatno većih stipendija za studente koji upišu deficitarna nastavna usmjerenja, s posebnim naglaskom na Pedagoški fakultet. Također, iz Ministarstva podsjećaju da je materijalni položaj prosvjetnih radnika u posljednje vrijeme unaprijeđen, budući da je povećana osnovica te su primanja zaposlenih u osnovnom obrazovanju sada na znatno višoj razini.
Iako je osnovno obrazovanje temeljna zakonska obveza i prva stepenica u razvoju svakog modernog društva, iz škola stižu jasna upozorenja. Ukoliko se ovaj gorući problem uskoro sustavno ne riješi, brojne bi učionice mogle ostati bez predavača, što bi izravno dovelo u pitanje budućnost obrazovanja nadolazećih generacija.
