Radi se o projektu eksploatacije litija i drugih strateških minerala na području planine Majevice, gdje su istraživanja pokazala velika nalazišta litija, bora, kalija i magnezija.
Početkom 2026. godine, Bosna i Hercegovina suočila se s jednom od najvažnijih ekonomskih odluka u novijoj povijesti – odlukom o pokretanju eksploatacije litija na Majevici, u području Lopara.
Mjesecima je projekt predstavljan kao velika razvojna prilika, investicija vrijedna nekoliko milijardi eura koja bi mogla pozicionirati Republiku Srpsku na europskoj karti strateških sirovina. Međutim, politički preokret koji se upravo dogodio u Mađarskoj mogao bi potpuno promijeniti sudbinu cijelog projekta.
Naime, Viktor Orbán izgubio je izbore, a Péter Magyar, političar potpuno drugačijeg profila i odnosa prema vlastima Republike Srpske, službeno preuzeo je dužnost premijera. To je ozbiljno uzdrmalo jedan od ključnih političkih i financijskih stupova projekta litija na Majevici, piše Biznisinfo.
O kakvom se projektu radi?
Radi se o projektu eksploatacije litija i drugih strateških minerala na području planine Majevice, gdje su istraživanja pokazala velika nalazišta litija, bora, kalija i magnezija. Prema ranijim procjenama, ležište Lopar sadrži:
- oko 1,5 milijuna tona ekvivalenta litijevog karbonata;
- oko 14 milijuna tona borne kiseline;
- desetke milijuna tona drugih minerala.
Iz tog razloga, projekt je već proglašen jednim od najznačajnijih rudarskih pothvata u ovom dijelu Europe. Litij je danas jedna od najtraženijih sirovina na svijetu, jer je ključna komponenta baterija za električne automobile i europsku energetsku tranziciju.
Švicarska tvrtka, njemačka industrija i mađarski novac
Formalni nositelj istraživačke i koncesijske prijave je švicarska tvrtka Arcore AG, ali Mađarska je od početka igrala vrlo važnu ulogu – kroz političku podršku Orbánove administracije, mađarskih državnih fondova i financijskih institucija.
Plan je bio transportirati sirovinu iz Lopara na preradu u Njemačku, gdje bi se proizvodio litijev hidroksid za europsku automobilsku industriju. Važnu ulogu u ovom lancu igra i tvrtka Rock Tech Lithium, koja razvija prerađivačke kapacitete u Njemačkoj.
Zato projekt nije bio samo lokalna rudarska priča, već dio mnogo šire europske industrijske i geopolitičke strategije.
Zašto je 2026. trebala biti prelomna godina
Ova godina od početka je označena kao ključna za budućnost projekta. Tijekom 2026. očekivalo se:
- donošenje konačne odluke o koncesiji;
- početak velikih ulaganja;
- pripreme za komercijalnu eksploataciju;
- ulazak stotina milijuna eura u projekt.
Investitori su već govorili o mogućnosti početka eksploatacije krajem ove godine. Istovremeno, vlasti Republike Srpske posljednjih mjeseci mijenjaju pravni okvir kako bi se ključne odluke o geološkim istraživanjima i eksploataciji prenijele na entitetsku razinu, što je značajno smanjilo utjecaj lokalnih zajednica.
Mnogi su 2026. vidjeli kao godinu konačne odluke – ili početka velikog rudarskog projekta ili početka ozbiljnog društvenog sukoba oko njega.
Orbánov poraz mijenja političku računicu
Ali sada se geopolitička slika naglo mijenja. Orbán je bio jedan od najbližih europskih saveznika vlade RS-a i snažno je promovirao strategiju pretvaranja Mađarske u europsko središte za proizvodnju baterija. Zato je Budimpešta pokazala veliki interes za regionalna nalazišta litija, uključujući Majevicu.
Međutim, nova vlada Pétera Magyara dolazi s potpuno drugačijim političkim prioritetima. Magyar se predstavlja kao proeuropski reformist koji želi distancirati Mađarsku od Orbánovog političkog modela i brojnih kontroverznih regionalnih saveza.
To postavlja ozbiljna pitanja:
- hoće li nova vlada nastaviti podržavati projekt;
- hoće li planirana ulaganja ostati;
- hoće li Budimpešta i dalje politički stajati iza cijelog aranžmana.
Jer mađarska podrška nije bila samo financijska. Ona je predstavljala i političku zaštitu projekta.
Ekološki otpor nije nestao
Usporedno s ekonomskim planovima, projekt se od samog početka suočavao sa snažnim ekološkim otporom. Mjesecima su građani Lopara i ekološke organizacije upozoravale na moguće posljedice rudarenja litija:
- zagađenje podzemnih voda;
- upotreba kemikalija u preradi;
- dugoročno uništavanje prirode Majevice.
Kao primjer često se navodi slučaj Srbije i projekta Rio Tinto u dolini Jadra, koji je zaustavljen nakon velikih prosvjeda.
Godina odluke ili godina revizije
Zbog svega toga, promjena vlasti u Mađarskoj mogla bi označiti početak nove faze neizvjesnosti za projekt koji se prije samo nekoliko mjeseci činio gotovo sigurnim.
Umjesto godine početka eksploatacije, 2026. sada bi mogla postati godina revizije cijelog litijevog projekta na Majevici.
