Naslovnica Hercegovina Osobe s invaliditetom u HNŽ na rubu očaja zbog svog položaja

Osobe s invaliditetom u HNŽ na rubu očaja zbog svog položaja

Foto: Ilustracija

Na području Mostara registrirano je pet socijalnih poduzeća koja zapošljavaju osobe sa invaliditetom i svi imaju jednak problem, a to je činjenica da im je opstanak doveden u pitanje.

Predstavnici socijalnih poduzeća smatraju da su osobe s invaliditetom u Hercegovačko-neretvanskoj županiji gurnute još dalje s margine društva zbog pandemije koronavirusa i neosjetljivosti predstavnika vlasti.

Direktorica Udruženja mladih “Ružičnjak-Los-Rosales” Jasna Rebac, pod čijim okriljem djeluju socijalna poduzeća “Radin” i “Lonato”, za Klix.ba je kazala kako su ta poduzeća pogođena više nego bilo tko drugi, a vladajuće strukture za to nemaju razumijevanja.

Zabrinutost je porasla kad je vidjela da oni nisu prepoznati ni u korona-zakonu HNŽ koji je usvojen prošlog petka.

“Nama je opstanak u pitanju jer nas nema ni u jednoj računici. Iako nije točno definirano tko ima pravo na pomoć za saniranje štete od posljedica pandemije, mi zbog dosadašnjih iskustava već strahujemo kako će nas i ovdje zaobići”, kaže Rebac navodeći kako to neće mirno promatrati.

Ističe da socijalna poduzeća “Radin” i “Lonato” zapošljavaju 21 osobu. Naglasila je kako su to osobe koje svojim radom pune budžete i kako je krajnje vrijeme da se njihovo postojanje i djelovanje počne gledati ozbiljno, kao što to i jeste.

“Socijalna poduzeća omogućavaju da osobe s invaliditetom žive od vlastitog rada, da se osjete korisnima i da nisu korisnici socijalnih pomoći, niti bilo koje vrste iz budžeta. Oni pune budžete, jer kad oni primaju svoje plate, uplaćuju im se porezi i doprinosi te se sve obaveze ispunjavaju na vrijeme”, pojašnjava Rebac.

Ističe da treba uzeti u obzir činjenicu da je njihovim djelatnicima zbog neizvjesnosti i straha da ostaju bez posla zahvaljujući kojem su se prvi put u životu osjetili kao ravnopravni članovi društva, dodatno narušeno zdravlje. Tvrdi da su već pisali svim nivoima vlasti te da od Vlade HNŽ traže objašnjenje korona-zakona i pripadajuće mjesto za osobe s invaliditetom.

Za položaj osoba s invaliditetom strahuje i Danijela Kegelj, predsjednica Udruge “Vedri osmijeh” u čijem je sastavu socijalno poduzeće “VedriMo”.

“Bojim se da mi kao socijalna poduzeća nećemo biti u svemu tome, jer imamo dio subvencije koji nam daje Fond za rehabilitaciju FBiH. No, treba znati da oni daju sredstva za doprinose koji se iz fonda zapravo vraćaju od sredstava koja mi moramo prethodno uplatiti od ostvarenih prihoda. Kako u vrijeme pandemije nismo ostvarili nikakve prihode, mi ta sredstva ne možemo uplatiti pa nam ni fond nema što vratiti”, pojašnjava Kegelj.

Prema korona-zakonu za nivo FBiH, kako ističe, socijalna poduzeća ne mogu aplicirati, zbog čega su se već obraćali Vladi HNŽ i tražili da se to izmijeni u kantonu. No, nada je pala u vodu kada su objavljene informacije o sredstvima koja će se isplatiti po osobi, prije nego što se zna tko će uopće aplicirati.

“Mi se bojimo za opstanak poduzeća, a iz ranijih iskustava znamo da će nas i u ovoj priči zaobići”, poručuju predstavnici socijalnih poduzeća.