Naslovnica Hercegovina Čapljina Padaline stale, ali građani i dalje strjepe od poplava

Padaline stale, ali građani i dalje strjepe od poplava

Zbog velikih količina padalina proteklih dana, vodostaji rijeka u Bosni i Hercegovini porasli su do razine da prijete okolnom stanovništvu.

Stanje u Mostaru zasad je stabilno, ali određena zabrinutost postoji i dalje, posebice kod građana na jugu grada, točnije u naselju Baćevići gdje je poplavio most iznad Bunskih kanala zbog čega je promet bio potpuno obustavljen.

Hidroeletrana Peć Mlini u Grudama privremeno je stala s radom zbog ovoga problema, a Općina Ljubuški još prije dva dana proglasila je izvanredno stanje. Vodostaj na Trebižatu, na mjernom mjestu Humac iznosio je 335 cantimetra, dok je nakon kasnijeg mjerenja u opao za 11 cantimetara, što je vratilo nadu građanima da će ovoga puta proći “neokrznuto”, piše Dnevni.ba.

Ne žele da se ponovi 2012.

Ako se nastavi opadanje vodostaja na ovoj rijeci, što je izgledno prema vremenskim uvjetima kojima smo posvjedočili jučer, na snagu će prema najavama iz Civilne zaštite stupiti redovite mjere obrane od poplava.

I dalje postoji zabrinutost za vodostaj Neretve, posebno u dijelovima Mostara i također Čapljini. Razina Neretve i Radobolje znatno se povećala još u četvrtak, pa je plato ispod Starog mosta i danas u potpunosti poplavljen.

Povećana razina rijeke kod stanovništva u dolini Neretve izazvala je strah od poplava i neželjenih posljedica, a da je stanje zabrinjavajuće, vidno je na nekoliko kritičnih točaka. Građani na jugu Mostara zabriniuti su za dalji razvoj situacije, iako je priznaju briga mnogo manja otkako je s jučerašnjim jutrom postalo jasno da tijekom petka gotovo sigurno neće biti padalina.

– Brige stanovništva Blagaja i Bune postaju velike sa svakim povećanjem vodostaja, jer se svi dobro sjećamo kakve smo probleme i štete pretrpjeli u prošlosti, kaže predstavnik lokalne zajednice Blagaj Emir Topuz.

Podsjetio je da su osim Neretve i Radobolje znatno povećani vodostaji i Bune i Bunice, te da je sve navedeno prijetnja objektima smještenim na obalama pritoka Neretve.

– Građani jesu zabrinuti, ali povoljna meteorološka situacija i najave prestanka intezivnih padalina umiruju. Nadamo se i da će se voda povući, rekao nam je jučer Topuz.

Smatra i da do problema s izlijevanjima dovode neriješeni problem koji se tiču odvoda oborinskih voda, zbog čega smo često svjedoci da ulice plivaju, a što je dovodilo do kolapsa u prometu. Jedan od problema prema njegovu mišljenju su i globalni utjecaji odnosno narušena ekologija i probijanje ozonskog omotača što neminovno djeluje i na obilnost padalina i povećanje vodnih tokova.

– U rubnim dijelovima grada odavno nisu riješeni odvodi i šahtovi i zato nimalo ne čudi porast Bune i Bunice ili Radobolje. A znamo i do kakvih problema mogu dovesti izlijevanja tih rijeka. Prije sedam, odnosno devet godina imali smo plavni val i milijunske štete. Pokrenuto je otad mnogo tužbi, podsjeća Topuz.

Nezadovoljstvo u Metkoviću

Zanimljivo je kako je do izlijevanja u četvrtak došlo na mostu u sklopu lokalnog puta u Baćevićima u rejonu Bunskih kanala – mjesta na kojemu je planirana gradnja mini hidrocentrala. Upitali smo Topuza i kako bi se ovi objekti odrazili na rijeku za slučajeve poput jučerašnjeg.

– Ideje o gradnji su svakako promašene. Eventualna gradnja bi narušila eko sistem sliva Neretve, što je problem kojim se ozbiljno bave nevladine organizacije u našemu kraju. Orghanizirali smo proteste na kojima smo jasno rekli da nam ti objekti ne trebaju, jer bi sigurno narušili eko sustav u slivu, te gotovo sigurno ugrozili floru i faunu u ovom dijelu Neretve. Bunt stanovništa je potpuno razumljiv, rekao je Topuz.

Zbog mjera predostrožnosti, dužinom čapljinske rive prije dva dana postavljen je veći broj vreća s pijeskom kao obrana od mogućeg izlijevanja Neretve iz korita. Mediji u Hrvatskoj jučer su objavili kako je vodostaj Neretve u Metkoviću dosegnuo razinu veću od 300 centimetara, što je najveći izmjereni vodostaj od 2013. kada je zabilježena posljednja poplava na ovom području.

Neretva je iz gornjeg toka u ovaj gradić donijela velike količine plastike i svakovrsnog otpada, što je kako je navedeno, problem koji se iz godine u godinu ponavlja bez ikakvog rješenja. Plastika koja dopluta iz Mostara i Čapljine završava u moru, a plastične vrećice, boce i čepovi “putuju” sve do srednjedalmatinskih otoka. Slobodna Dalmacija jučer je objavila da se u slijevu Neretve u Bosni i Hercegovini nalazi desetak ilegalnih divljih deponija.