Proračun Grada Mostara za 2025. godinu bilježi rekordan iznos. Čak 142 milijuna maraka. O tome što donosi proračun te o budućim planovima za gradsku infrastrukturu, socijalnu politiku i energetske projekte sugovornik je gradonačelnik Mostara Mario Kordić.
Kordić je istaknuo važnost razvoja grada, ulaganja u kvalitetu života svih građana te suočavanja s izazovima, uključujući političke odnose i sigurnost. Predviđeni su brojni projekti za mlade, obnova komunalne infrastrukture, ulaganja…, piše Večernji list BiH.
Kako biste ocijenili sadržaj ovog rekordnog proračuna?
– Tako je, kao što ste mogli vidjeti, jučer je Gradsko vijeće usvojilo proračun koji u svom sadržaju iznosi oko 142 milijuna KM, ali, ako pogledamo da u njemu nije navedena provedba sredstava koja se tiču gradnje velikih infrastrukturnih projekata, prvenstveno mislim na veliku dvoranu za koju čekamo prijenos ugovorenog kredita, možemo reći kako proračun ide do blizu 200 milijuna KM.
Svi ti brojevi pokazuju kako Mostar raste iz godine u godinu. Sjetimo se samo da je proračun za 2021. bio oko 70 milijuna KM. Što se tiče samoga sadržaja, uz snažno izdvajanje za infrastrukturu, na koju imamo naglasak još od ulaska u prvi mandat, ostajemo čvrsto opredijeljeni i za socijalni segment, pomoć svim skupinama društva – od rodilja, predškolaca, učenika, studenata pa sve do umirovljenika.
Kako ste kazali, jedna od mjera koja je možda obilježila protekli mandat bila je subvencija predškolskih privatnih ustanova, odnosno boravka djece u privatnim vrtićima, te subvencija kupnje prve nekretnine za mlade. Kako vidite nastavak tih mjera?
– Te su mjere za nas strateški važne i moraju imati svoj kontinuitet. Iako, kada se radi prijedlog proračuna, često moramo usuglašavati različite politike, pojedinačne stavove vijećnika i usklađivati ih s mogućnostima te interesom grada u cijelosti. Spomenute mjere ne mogu biti i nisu predmet dovođenja u pitanje. Naime, što se tiče subvencija za djecu koja pohađaju privatne vrtiće, danas imamo fantastičan rezultat. Mislim da svi privatni vrtići trenutačno koriste subvenciju Grada.
Dakle, ispoštovali su postavljene kriterije i sa zadovoljstvom danas možemo reći kako je Mostar jedini grad u BiH u kojem sva djeca, bez obzira na to pohađaju li privatne ili gradske vrtiće, imaju istu cijenu i kvalitetu usluge. Vidimo da su svi uključeni akteri, od vlasnika privatnih vrtića, roditelja do djece, zadovoljni, tako da nastavljamo tu mjeru dalje pratiti te, naravno, u skladu s promjenama koje se budu dogodile, prilagođavati i čuvati kvalitetu te stabilnost.
A prva nekretnina?!
– Što se tiče subvencija za prvu nekretninu, tu od modela pomoći po četvornom metru nekretnine prelazimo na nove modele koji će biti još širi i učinkovitiji. Trenutačno je na stolu model financiranja kamate na kredite koji se koriste za kupnju prve nekretnine, kao i početak izgradnje POS stanova koji bi imali posebnu cijenu i bili namijenjeni mladim obiteljima. Vrlo brzo ćemo unutar naših službi analizirati modele i informirati javnost. Naš cilj je da Mostar bude priuštiv grad za život svih kategorija društva.
Gradnja prometnica u Mostaru čini se sporom, a građane zanima infrastruktura, osobito u okolici Prodajnog centra Rondo. Šetnica ili cesta?
– Da, za nas je ta tema svakodnevica. Nisam ni ja zadovoljan dinamikom kojom se radovi izvode, ali, kada se uzme u obzir stanje građevinske operative općenito u regiji, uz činjenicu da gradimo neprestano u posljednje četiri godine, od rekonstrukcije Varde, preko južnog ulaza u Mostar, sjevernog izlaza, kružnih tokova i cesta u središtu grada, preko obnova vrtića, škola, različitih dvorana, onda moramo biti zadovoljni onim što smo uradili do danas.
Mislim da nema tvrtke u Hercegovini koja nije angažirana na nekom projektu u Mostaru. Bez obzira na to što dinamikom možda nismo zadovoljni te unatoč različitim opstrukcijama i često sumnjama, mislim da smo na dobrom putu da Mostar postaje moderan i čist grad po uzoru na brojne europske gradove. Posljednjih dana često komentiramo transformaciju ozračja oko obnove Razvitka.
Kada smo postigli dogovor kako bismo pokrenuli pitanje ovoga, za Mostar značajnog objekta i riješili pitanje stanara, koje je tri desetljeća bilo neriješeno, čitali smo napise koji su doslovno stvarali ozračje u javnosti kao da netko nešto radi protiv interesa Grada, a danas, kada su radovi počeli, vidimo potpuno drugačije raspoloženje.
Osobno mi je drago što je tako. Radeći javni posao, spremni smo i na kritiku, ali obvezuje nas povjerenje svih žitelja Mostara da donosimo ispravne odluke, kako god netko trenutačno gledao na njih.
Preskočili ste odgovor o šetnici?!
– S tim u vezi i odgovor na pitanje Ulice Petra Krešimira IV., od Zagrebačke ulice do Rondoa, projektom i izvedbom stvaraju se uvjeti da taj prostor bude šetnica, ali koliko često, u kojim intervalima i na koji način, o tome će biti izrađeni elaborati prometne struke i analizirani sa svim subjektima, od Sveučilišta, SKB-a Mostar do svih drugih.
Sve što navodite oko gradnje dovodi nas do pitanja čistoće i uz nju vezanog ujedinjenja komunalnih poduzeća. Vidjeli smo i brojne kontroverze, kakvo je pravo stanje?
– Kada sam kao gradonačelnik ušao u prvi mandat, zatekli smo tri komunalna poduzeća. Komunalno kao de facto glavno poduzeće kojemu je Grad davao novac kako bi onda to poduzeće radilo određeni dio poslova, a za drugi dio angažirao drugo poduzeće, prvenstveno za održavanje zelenila i prikupljanje otpada. Mislim, naravno, na JP Parkovi. Treće poduzeće Komos nalazilo se u stečaju.
Taj rezultat i to stanje prouzročeni su nedovršenim planom da se cjelokupna čistoća i održavanje grada u ovom segmentu komunalnih aktivnosti realiziraju kroz jedno poduzeće, tj. Komunalno. Bili smo mišljenja da taj proces moramo završiti i da nije normalno da Mostar kao grad od 100-tinjak tisuća stanovnika čiste dva ili tri poduzeća i za to troše previše novca. Završili smo taj proces i danas imamo jedno poduzeće koje je pravno i formalno organizirano.
Što onda stvara probleme?
– U tom procesu funkcioniranja u ovoj fazi dolazi do izazova jer sami proces ujedinjenja sa sobom nosi i više transparentnosti, potrebe za dogovorima itd. Kao gradonačelnik, o toj temi imam vrlo jasan stav. Jedno poduzeće, transparentno organizacijski postavljeno i s jednim zadatkom – najboljom mogućom uslugom građanima.
Na tomu ćemo do kraja ustrajati i tu nema mjesta za politiku. Bez obzira na to što se i u javni prostor i u samo poduzeće pokušava pozicionirati ta tema. Sve je to za mene očekivano u ovom procesu tranzicije, ali imamo svi odgovornost one koji zloupotrebljavaju javne resurse isključiti iz procesa.
Kao gradonačelnik Mostara, kako biste ocijenili odnose Grada s političkim strankama, osobito HDZ-om i SDA? Postoje li nesuglasice koje mogu utjecati na razvoj grada?
– Ranije smo razgovarali o proračunu oko kojeg se moralo postići dogovor. Zapravo, taj proces možda oslikava i ukupnu sliku funkcioniranja Grada. Mislim da je dobro da zbog izbornih pravila u Gradskom vijeću sjede vijećnici iz različitih dijelova grada, odnosno gradskih područja, jer tako imamo zastupljene interese svih naših sugrađana.
Bude, naravno, ponekad i želje da se možda i teme koje nisu vezane uz političke stavove ili interese stave u okvire politike, ali tu je onda i moja obveza balansirati. Naravno da kao HDZ-ov gradonačelnik imam svoj politički okvir, ali obveza gradonačelnika je brinuti se o svima bez obzira na sve naše različitosti.
To shvaćam kao politički i osobni imperativ. U konačnici, Mostarke i Mostarci to su ocjenjivali na proteklim izborima, pa zahvaljujući njima govorimo danas o drugom mandatu i planovima. Nema alternative svakodnevnim razgovorima sa svima. Svi imaju svoj dio odgovornosti, kako stranke, vijećnici, tako i gradonačelnik s administracijom.
Spominjete odgovornost svih aktera. Kako vidimo, Islamska zajednica posljednjih godinu dana aktivno inzistira na gradnji Mevlane u središtu grada. Navodno zbog vašega neslaganja, ove godine niste pozvani na zajednički iftar. Kako to komentirate?
– O projektu Mevlane teško da mogu nešto novo kazati, a da već nisam rekao. Apsolutno podupirem potrebu sugrađana Bošnjaka muslimana da imaju mjesto za prakticiranje vjerskih i drugih potreba. Siguran sam da postoji mnogo lokacija na kojima se može graditi Mevlana u skladu sa svim pravnim procedurama i normama.
Lokacija na kojoj inzistira poštovani muftija ne ispunjava navedene norme i ne može gradonačelnik niti bilo koja gradska služba u skladu s bilo kojim zakonom izdati dozvolu. Ova tema toliko je jednostavna i jasna da je teško izbjeći dojam da se namjerno na njoj inzistira kako bi se stvarala tema u Mostaru kako Hrvat gradonačelnik tobože nešto brani Bošnjacima.
Primjer nepozivanja na iftar jedna je od tema koja se također može analizirati s više aspekata. Recimo, poznata je činjenica da je Grad Mostar organizator manifestacije “Ramazan u Mostaru”. Gradonačelnik potpisuje odluke o organizacijskim odborima, financira se iz proračuna Grada itd.
Javnost sama može procijeniti o čemu je tu riječ. Moje je uvjerenje kako je to stav manjine koja očito ima neke selektivne interese koji nisu usmjereni prema koristi Mostara, a upravo je korist svih moj imperativ. Zato podržavamo i Ramazan i Advent i Novu godinu i sve drugo.
Nezaobilazno je pitanje sigurnosti. Posljednjih mjeseci svjedočili smo događajima koji su unijeli nemir među stanovništvo. Što Grad radi po tom pitanju?
– Za svakoga pojedinca pitanje sigurnosti možda je najvažnije pitanje, zato ga ističemo kao politički i administrativni prioritet. U skladu s nadležnostima, Grad Mostar može doprinositi sigurnosti ulaganjem u sustave nadzora, osiguravanjem sredstava za rad itd. Nastavno na zakonske preduvjete i mogućnosti proračuna osigurali smo i financirali postavljanje videonadzora u Mostaru u vrijednosti od oko 400.000 KM te sustav predali MUP-u na upravljanje.
Isto tako, za potrebe osiguravanja sigurnosti kretanja pješaka nogostupima ustupili smo vozilo “Pauk” na korištenje MUP-u te time dajemo svoj doprinos. Naravno da ćemo nastaviti ulagati u ovaj segment te tako našim policijskim tijelima biti potpora u održavanju sigurnosti. Iako nije jednostavno i pojedinačni slučajevi unesu nemir, prema svim parametrima, Mostar je iznimno siguran grad i siguran sam da će tako i ostati.
Naravno, uz ove konkretne mjere, zadatak svih nas koji obnašamo javne dužnosti je u javni prostor unositi poruke mira i razumijevanja, a ne poticati na podjele koje onda dovode do nasilja.
U Mostaru postoji veliko zanimanje za gradnju solarnih elektrana. Međutim, čini se da ne postoje jasan plan i koordinacija, kako gledate na to?
– Tema energetske tranzicije aktualna je ne samo u BiH nego i u cijeloj Europi, pa i u svijetu. Mislim da je to prilika za ovo naše područje s obzirom na sve preduvjete koje prirodno imamo. Naravno, različita nerazumijevanja, pa i zahtjevan proces koji uključuje više razina vlasti u BiH, tu temu dodatno kompromitiraju.
Grad Mostar se u cijelom procesu postavio jako odgovorno i otvoreno. Želimo da se realiziraju investicije u toj oblasti, ali isključivo na korist lokalne zajednice, nikako na njezinu štetu. Svojedobno smo bez zakonske potrebe samoinicijativno za svaki od projekata kao prethodni korak izdavanja dozvola tražili suglasnosti mjesne zajednice. Tako je Gradsko vijeće donijelo nekoliko regulacijskih planova koji se tiču mjesta gdje se mogu graditi energetska postrojenja.
Naravno, u skladu s drugim razinama vlasti, kategorijama zemljišta i drugo. Podsjećanja radi, Mostar je prvi od svih jedinica lokalne samouprave pokrenuo i ishodovao sve dozvole za gradnju solarnog postrojenja od 50 MW. Na taj korak potaknula nas je činjenica da Mostar troši više milijuna maraka na plaćanje struje koju troše javna rasvjeta i javni objekti.
Izgradnjom jednog takvog postrojenja bili bismo u prilici dodatno ostvarivati prihode uz servisiranje vlastitih troškova. S tim u vezi i svako izgrađeno postrojenje na prostoru Mostara dodatan je prihod proračunu po različitim osnovama. Ne treba to zanemariti. Dugoročno gledano, sve jedinice lokalne samouprave moraju stvarati prihode za proračun, nije održivo oslanjati se samo na prihode od različitih poreza i nameta.
U redu, unatoč prijeporima s građanima, svejedno i taj dio priče ide sporo?!
– Nažalost, odlukom visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom najveći dio projekata iz ove i drugih oblasti je zaustavljen u Mostaru, što smatram velikim izazovom i nepravdom. Neovisno o spomenutim energetskim objektima, mi ne možemo staviti u funkciju poslovnu zonu Miljkovići, razvijati i širiti poslovnu zonu Gajevi i dr. upravo jer je najveći dio spomenutih prostora u državnom vlasništvu.
Pri tome ni za jednu od namjena Grad Mostar nije trgovao državnim zemljištima, što dodatno upućuje na to da Mostar i druge lokalne zajednice trpe štetu zbog spomenute odluke i nepostojanja zakona o građevinskom zemljištu u FBiH. Apeliramo i ovom prigodom da se toj temi pristupi vrlo ozbiljno.
