Dobitak od 24 milijuna eura ostao je neosvojen

31. listopada 2026.

Kakvi sretnici! Deset ljudi osvojilo velike dobitke na Eurojackpotu

Na izvlačenju Eurojackpota održanom u petak, 30. listopada 2026. godine, u Helsinkiju, glavni dobitak od 24 milijuna eura ostao je neosvojen

Ipak, sreća se osmjehnula nekolicini igrača koji su ostvarili velike dobitke u nižim kategorijama.

Izvučeni su sljedeći brojevi 21, 26, 37, 39, 42 te 5 i 7.

Najveći pojedinačni dobitak ovoga izvlačenja ostvaren je u drugoj dobitnoj kategoriji. Igrač iz Njemačke osvojio je 983.603,50 eura, no cijeli iznos neće pripasti samo njemu jer nagradu dijeli s još jednim dobitnikom iz Norveške.

U trećoj dobitnoj kategoriji nagrađeno je ukupno osam igrača, iz Njemačke, Danske, Finske, Nizozemske, Švedske i Norveške. Svaki od osam dobitnika u ovoj kategoriji osvojio je po 138.676,60 eura.

Najveći pojedinačni osvojeni iznos u Hrvatskoj je 4463,30 eura. Na sljedećem izvlačenju Eurojackpota zakazanom za utorak, u igri će biti oko 33 milijuna eura.

Hajduk – Gorica 5-0: Raspucani ‘bijeli’ napunili do vrha mrežu nemoćnih gostiju

31. listopada 2026.

Vodeći sastav HNL-a Hajduk na svom je Poljudu nadigrao posljednjeplasiranu Goricu sa 5-0 (3-0) u dvoboju 12. prvenstvenog kola. Strijelci za “bile” bili su Adam Huram (22), Abdoulie Sanyang Bamba (33), Carlos Martin (38, 50) i Anđelo Šutalo (70), piše 24.sata.hr.

Vodeći Hajduk sada ima 26 bodova, četiri više uz dvije utakmice više od drugog Dinama.

Mostarka Korina Džidić osvojila brončanu medalju za Hrvatsku na Europskom prvenstvu

31. listopada 2026.

Mostarka Korina Džidić osvojila je na Europskom prvenstvu za mlađe seniore koje se održava u Napulju brončanu medalju

18-godišnja Korina se u borbi za broncu kategorije -78kg susrela s Izraelkom Gayom BAR OR koju u konačnici svladala s razlikom od jednog yuka. Jutarnji dio natjecanja Korina je otvorila pobjedom protiv Francuskinje Emme FEUILLET-NGUIMGO i Srpkinje Jovane STEPANOVIĆ, a poražena je u polufinalu protiv Ukrajinke Anne KAZAKOVE. Korina je trenutno član judo kluba Pujanke Split.

Čestitke Korini na još jednom velikom uspjehu.

HNK Kruševo slavio pobjedu nad HNK Neum

31. listopada 2026.

HNK Kruševo danas je na pomoćnom travnjaku stadiona HŠK Zrinjski dočekalo lidera na ljestvici momčad HNK Neum. Utakmica je završila pobjedom Kruševa rezultatom 1:0, a strijelac je bio Vulić. Do kraja prvog dijela prvenstva još su dva kola, a Neum je zadržao prvo mjesto s 22. boda i bodom više od Sloge koja je druga. Kruševo je trenutno na 9. mjestu s 15. bodova,

(FOTO) Mostar: Premijerno prikazan dokumentarni film „Bila jednom Trusina“

31. listopada 2026.

Postoje mjesta koja za nekoga predstavljaju tek naziv jednoga sela, a za druge čitav jedan svijet. Jedno od takvih mjesta je Trusina. Mjesto u kojemu su ljudi živjeli, stvarali obitelji, gradili domove i vjerovali u budućnost.

U Mostaru je pod prokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora u BiH održana svečana premijera dokumentarnoga filma „Bila jednom Trusina“, koji donosi potresna svjedočanstva preživjelih mještana o zločinu počinjenom 16. travnja 1993. godine u Trusini, kada su pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine ubili 23 hrvatska civila i vojnika Hrvatskoga vijeća obrane.
Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvodila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i izabrana hrvatska članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović. U obraćanju u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače postavila je pitanje jesmo li učinili dovoljno da svjedočanstva o Trusini ostanu sačuvana i kada više ne bude onih koji o stradanju mogu osobno govoriti.

„Kad govorim o Trusini, za hrvatski narod ona je više od mjesta strašnog zločina. Ona je dio povijesnog iskustva hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, dio naše strašne kolektivne boli i trajna obveza da istinu nikad ne prepustimo zaboravu“, kazala je Filipović.
O okolnostima stradanja Trušana i važnosti svjedočenja o događajima iz travnja 1993. godine govorio je Marinko Romić, umirovljeni brigadir Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana HVO-a brigade Herceg Stjepan, Podružnica Konjic, podsjetio je na obitelji koje i danas žive s posljedicama gubitka svojih najmilijih te im poručio da nisu same.
„Branitelj može položiti oružje, ali nikad ne smije napustiti istinu. Zato o Trusini moramo govoriti, ne zbog mržnje i osvete, nego zbog poštovanja prema žrtvama i njihovim obiteljima. Istina nije neprijatelj mira, ona je njegov temelj. Ovaj film nije poziv na podjele, nego poziv na savjest i odgovornost. On svjedoči o ljudskim sudbinama i podsjeća nas da iza svake žrtve stoji život koji ima svoje ime, svoje snove i svoje najmilije“, poručio je Romić.

Film je dio serijala „Digitalni žrtvoslov hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini“, koji tematizira stradanje Hrvata katolika u BiH tijekom Domovinskoga rata. Matija Ricov, redatelj filma i predstavnik Molitvene zajednice Nanovo rođeni, objasnio je da je zamisao o snimanju nastala tijekom posjeta župama u BiH i susreta s ljudima koji su mu povjeravali svoja ratna iskustva. Želio je njihova svjedočanstva približiti mladima putem filma i digitalnih medija.

„Nismo imali znanja. Imali smo jednu amatersku kameru i veliku ljubav prema ovoj zemlji, ovim ljudima. I ta borba je trajala nekoliko mjeseci i onda smo odlučili krenuti. I evo, već pune tri godine će biti. Obilazimo stratišta, obilazimo teška mjesta za naš narod. Dolazimo u mjesta gdje više nitko ne živi ili tek pokoja obitelj i nastojimo kroz ovaj film očuvati kulturu sjećanja“, kazao je Ricov.
Uz zastupnicu Filipović premijeri su nazočili i drugi hrvatski dužnosnici sa svih razina vlasti, predstavnici Hrvatskoga narodnog sabora, akademske zajednice, braniteljskih udruga, crkvenoga i društvenoga života.
Filipović je poručila da poštovanje prema žrtvama i očuvanje dostojanstva hrvatskoga naroda ne smiju prerasti u mržnju. Autore je ohrabrila da nastave rad na ovakvim projektima.

„Hvala svima koji ste imali hrabrosti ponovno otvoriti bolna sjećanja i podijeliti vaše svjedočanstvo. Vi ste razumjeli ponajbolje od svih nas da se istina ne čuva sama po sebi, da istinu treba izgovoriti i zapisati, snimiti. I tek tako je možemo ostaviti generacijama koje dolaze. S ovim filmom napravili ste nešto izvanredno. Dali ste trajno sjećanje, dali ste dostojanstvo našim žrtvama“, istaknula je Filipović.

1 od 6

(FOTO) SRK Zrinjski: Plemići u Stocu svladali RK Gračanicu 31:29

31. listopada 2026.

Zbog zauzetosti dvorane u Mostaru rukometaši SRK Zrinjski su u Stocu ugostili momčad RK Gračanica.

Prvo poluvrijeme gledali smo dosta izjednačenu utakmicu. U 10. minuti bilo je 4:4, a deset minuta kasnije vodstvo Zrinjskog 12:11. Na odmor se otišlo s vodstvom Plemića rezultatom 15:14.

U nastavku je Zrinjski održavao prednost i ona je u 45. minuti iznosila 23:21, a zatim Plemići postižu još dva pogotka za 25:21. Deset minuta do kraja rezultat je glasio 26:23. u 55. minuti prednost Zrinjskog je 29:25. Gosti su do kraja pokušali učiniti utakmicu napetom, ali sve je ostalo samo na pokušaju. Na koncu zaslužena pobjeda Zrijskog rezultatom 31:29.

1 od 5

Preminuo legendarni Mate Mišo Kovač

31. listopada 2026.

Tužna vijest objavljena je na razglasu stadiona Poljud tijekom utakmice Hajduka i Gorice

Jedan od najpopularnijih hrvatskih pjevača svih vremena Mišo Kovač preminuo je danas u 85. godini života, objavljeno je na razglasu stadiona Poljud, piše večernji list.

Raspada li se Vučićeva mreža nakon poraza na izborima?

31. listopada 2026.

vucic — Foto: Screenshot | Aleksandar Vučić

Postizborni tjedan u Srbiji
Val ostavki i smjena: Vučić osim poraza na izborima gubi i dominaciju u medijima

Prvi postizborni tjedan u Srbiji prate brojne napetosti, a jedno od ključnih pitanja je i budući odnos medija na kojima je nositelj poražene izborne liste i donedavni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić gradio svoju dugogodišnju vladavinu.

Studentski pokret zatražio je ovaj tjedan bržu tranziciju vlasti i ostavke čelnika u policiji, obavještajnim službama, pravosuđu, prorežimskim medijima te hitan popis zatečenog stanja i spriječavanje uništavanja dokumentacije u javnim institucijama i poduzećima, što Vučić naziva “revolucionarnim terorom”.

Prve promjene postale su očite na javnim servisima – uslijedio je val ostavki i smjena u upravi i uredništvu Radio-televizije Vojvodine (RTV) i Radio-televizije Srbije (RTS), uz isprike gledateljima “za sve izostavljeno u prethodnom razdoblju”.

“Ovo su prvi koraci k, nadamo se, ozdravljenju RTS-a… Predstoji nam rad na programskim sadržajima, a sve u javnom interesu. Želimo vratiti vaše povjerenje”, poručio je novi urednički kolegij informative RTS-a u priopćenju pročitanom u udarnom večernjem dnevniku u četvrtak.

Prethodno su ostavke podnijeli glavni urednik i dio uredništva u RTV-u, uslijedila je i ostavka direktorice RTS-a, te smjene urednice informativnog programa i unutar pojedinih redakcija na čiji su rad i političku pristarnost prema Vučiću i SNS-u godinama ukazivali civilno društvo, oporba i studentski pokret.

Tijekom skoro dvogodišnjih prosvjeda studentski pokret skoro da nije bio objektivno vidljiv u programima RTS-a, RTV-a, ali i brojnih provladnih kabelskih i televizija s nacionalnim opsegom.

U petak je ostavku podnio i direktor RTV-a Goran Karadžić, a Željko Mitrović, vlasnik komercijalne TV Pink, koja ima medijsku mrežu i u regiji, najavio je otkaze za oko tisuću djelatnika.

Nije sigurno raspada li se Vučićeva mreža
Upravo su mediji bili jedna od okosnica Vučićeve vladavine, a nakon pobjede Studentske liste pred redakcijama Informera i Pinka okupile su se skupine nezadovoljnika. Program TV Informer, propagandistički naklonjene Vučiću i SNS-u, nakratko je prekinut upadom mase u studio.

Studentska lista promtno je osudila upade i pozvala na suzdržavanje od revanšizma, istodobno tražeći odgovornost za javnu riječ, višegodišnje kršenje profesionalnih kodeksa, uključujući i kaznenu odgovornost za raspirivanje mržnje prema političkim neistomišljenicima i oponentima.

Teoretičarka medija i profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti (FDU) Ana Martinoli u autorskom tekstu za tjednik Radar otvorila je pitanje što će se dogaditi s političarem čija je moć počivala na medijskoj dominaciji kada mu televizije prestanu poticati središnje mjesto u javnom životu.

“Bilo bi preuranjeno zaključiti da se Vučićeva medijska mreža već raspada. Jedna isprika ne mijenja sustav, a izborni poraz ne briše vlasničke, financijske i političke veze koje su duže od desetljeća određivale programe velikog broja medija”, konstatira Martinoli.

Pitanje je i hoće li sad vlasnici i urednici tih medija “ostati odani čovjeku koji više nema izvjesnost institucionalne moći” ili će se pokušati prilagoditi novim okolnostima, nudeći se kao profesionalno neovisni ili će nastaviti funkcionirati kao medijska mreža sada najvećeg oporbenog bloka.

Vučiću zasad najodanije medijsko uporište ostaju TV Informer i istoimeni tabloid koji ga, poslije otvorene i navijačke podrške u kampanji, i dalje nazivaju “predsjednikom”, ali i “liderom oporbe”.

Konstatirajući da su Vučiću i poslije poraza mediji itekako potrebni da “ostane prisutan, zadrži pristaše, ponudi svoju verziju događaja i sačuva prostor za politički povratak”, Martinoli kaže kako mu za to “nije neophodno da kontrolira sve televizije” i da je “dovoljno da u dijelu medijskog prostora njegovo tumačenje i dalje bude jedino koje se ozbiljno računa”.

Ana Martinoli sugerira kako je sada važnije koliko medija će i dalje prihvatati Vučićevu procjenu “što zaslužuje pažnju građana, a što bi trebalo biti u funkciji javnog interesa” i da će odnos nove vlasti prema tom nasljeđu, kao i reagiranja unutar redakcija, “reći mnogo toga o Srbiji poslije izbora”.

(FOTO)HŠK Zrinjski: Plemići na Grbavici razbili Željezničar rezultatom 4:0

31. listopada 2026.

Mostarske Plemići danas su gostovali kod FK Željezničar na Grbavici.

Plemići su na ovo teško gostovanje došli kao vodeći na ljestvici sa 30 bodova iz 11. kola.

Za FK Željezničar danas su nastupili: Abdulahović, Raščić, Marko Karamarko, Marin Karamarko, Ibrišimović, Nastić, Gojak, Radovac, Dragović, Husković, Korora.

HŠK Zrinjski: Karačić, Vranjković, Savić, Stapić, Mamić, Ivančić, Lagumdžija, Abramović, Ćuže, Ilić, Bilbija.

Pola sata igre donijelo nam je igru bez puno prigoda, a onda su Plemići u samo nekoliko minuta nokautirao protivnike. Ivančić je načeo mrežu Željezničara prekrasnim pogotkom sa preko dvadeset metara. Na 2:0 je povisio Ilić nakon asistencije Biblije, a za 3:0 je pogodio Biblija nakon sjajnog prodora Ćuže. Na odmor se otišlo s rezultatom 3:0 za Zrinjski.

U drugom dijelu Željezničar je pokušao doći do pogotka, ali bez uspjeha. Zrinjski je došao do četvrtog pogodka u 80. minuti kada je pogodio Mamić. I to je bio konačan rezultat za veliku i zasluženu pobjedu Zrinjskog.

FK Željezničar – HŠK Zrinjski 0:4

FK Željezničar: Abdulahović, Raščić, Marko Karamarko, Marin Karamarko, Ibrišimović, Nastić, Gojak, Radovac, Dragović, Husković, Korora.

HŠK Zrinjski: Šubarić, Vranjković, Savić, Stapić, Mamić, Ivančić, Lagumdžija, Abramović, Ćuže, Ilić, Bilbija.

Željo HŠK Zrinjski

1 od 10

(VIDEO) Zašto smo navečer gladni i stalno bismo nešto grickali?

31. listopada 2026.

Hormoni utječu na brojne procese u našem tijelu, od menstrualnog ciklusa i apetita do sna, raspoloženja i plodnosti. Ipak, umor, izražen PMS ili poteškoće sa začećem često nas tek naknadno potaknu da počnemo istraživati što se događa u našem organizmu. O važnosti prehrane, inzulinske rezistencije, sindroma policističnih jajnika (PCOS) i životnih navika u novoj epizodi podcasta „Rastući s djecom” govori nutricionistica Mirna Sentić.

Zašto smo navečer gladni i stalno bismo nešto grickali?

Jedan od zanimljivijih dijelova razgovora odnosi se na prehrambene navike i osjećaj gladi.

Sentić objašnjava da večernja glad i potreba za grickanjem ne moraju biti pitanje manjka samokontrole, nego mogu biti povezane s načinom na koji smo se hranili tijekom dana. Ako preskačemo obroke ili ne unosimo dovoljno energije, tijelo će je tražiti kasnije, pa se navečer može javiti snažna želja za hranom.

Kako ističe, inzulin ima važnu ulogu u regulaciji energije, a stalno grickanje, neredoviti obroci i neuravnoteženi omjeri hrane mogu poremetiti njegov ritam. Zato je važno tijekom dana osigurati uravnotežene obroke i ne zanemarivati osjećaj gladi. Večernja žudnja za hranom, poručuje Mirna, nije nužno borba između hormona i karaktera — ponekad je jednostavno znak da tijelu tijekom dana nismo dali ono što mu je potrebno.

San, stres i svakodnevne navike također su važni

Razgovor se dotiče i sna te načina na koji neispavanost može utjecati na osjećaj umora, glad i funkcioniranje tijekom dana. Sentić govori o ulozi kortizola i inzulina te o tome kako prehrambene navike, konzumacija kofeina i ritam spavanja mogu biti dio šire slike.

Posebno naglašava da prehrana nije jedini čimbenik koji treba uzeti u obzir. Stres i okolnosti u kojima živimo također mogu biti važni, a ističe važnost da se uključe i drugi zdravstveni stručnjaci.

Upravo zato individualni pristup ima važnu ulogu. Isti simptomi ne moraju imati isti uzrok kod svake žene, pa je za razumijevanje problema potrebno sagledati cjelokupnu situaciju.

„Što ako sa mnom nešto nije u redu?”

Poteškoće sa začećem otvaraju i emocionalno zahtjevnu stranu ženskog zdravlja. Sentić govori o strahu, neizvjesnosti i mislima koje se mogu pojaviti kada trudnoća izostaje, osobito kod žena koje su već ostvarile jednu trudnoću, a zatim se suoče s novim poteškoćama.

Takva se situacija naziva sekundarnom neplodnošću. Prethodna trudnoća ne isključuje mogućnost da se poslije pojave poteškoće sa začećem, a njihovi uzroci mogu biti različiti.

Sentić se osvrće i na iskustva žena koje počnu vjerovati da s njima nešto nije u redu ili da neće moći ostvariti trudnoću. U takvim trenucima, ističe, važni su stručna podrška, razumijevanje i pristup koji ženu neće dodatno opterećivati osjećajem krivnje.

„Nema obeshrabrivanja – samo dobrog adresiranja”, poručuje Sentić, naglašavajući važnost prepoznavanja problema i ljudskog pristupa ženama koje prolaze kroz poteškoće s plodnošću.

PCOS nije samo priča o jajnicima

Poteškoće s trudnoćom mogu biti uzrokovane i s PCOS-om. Sindrom policističnih jajnika često se povezuje s izgledom jajnika, pojačanom dlakavošću, aknama ili viškom kilograma. Međutim, Sentić upozorava da se slika ženskog zdravlja ne može svesti samo na ono što vidimo.

U razgovoru objašnjava kako inzulinska rezistencija može biti jedan od čimbenika povezanih s PCOS-om i poteškoćama s ovulacijom. Pritom naglašava važnost sagledavanja šire slike, koja uključuje prehrambene i životne navike, ali i druge moguće hormonalne čimbenike.

Sentić u razgovoru govori i o vlastitom iskustvu s PCOS-om te o tome kako ju je višegodišnje nastojanje da bolje razumije vlastito stanje potaknulo da se posveti ovoj temi.

Hrana u službi zdravlja

Kroz razgovor se provlači poruka da prehranu i životne navike vrijedi promatrati u kontekstu vlastitih potreba, zdravstvenog stanja i svakodnevnog života. Sentić govori o važnosti uravnoteženih obroka, kretanja, sna i odnosa prema hrani koji ne počiva na stalnim zabranama i osjećaju krivnje.

U novoj epizodi podcasta „Rastući s djecom” otvaraju se pitanja koja se tiču brojnih žena, od hormonalnih promjena i PCOS-a do apetita i poteškoća sa začećem.

Cijeli razgovor s Mirnom Sentić pogledajte ovdje.

Podcast „Rastući s djecom” donosi razgovore o roditeljstvu, odgoju, zdravlju i temama koje utječu na naš svakodnevni život.

ŽHŠK Zrinjski: Fotografija Plemkinja nakon još jedne uvjerljive pobjede

31. listopada 2026.

Nogometašice ŽHŠK Zrinjski slavile su jučer još jednu, četvrtu u nizu pobjedu nad ekipom Intera iz Posušja. Utakmica je završila rezultatom 7:1, a nakon utakmice je nastala pobjednička fotografija Plemkinja.

Foto crtice s utakmice juniorske lige prvaka HŠK Zrinjski-Paok

31. listopada 2026.

U srijedu je u Mostaru odigrana utakmica juniora lige prvaka u kojoj je HŠK Zrinjski dočekao Paok. Utakmica je završila 1:3, a još malo detalja sa stadiona pogledajte u našoj galeriji.

Zrinjski-Paok

1 od 12

Živjet će u nama dok Neretva teče: Slađan Anđelić Slađo

31. listopada 2026.

Danas se navršava točno 13 godina od kada nas je prerano napustio Slađan Anđelić Slađo veliki prijatelj i navijač HŠK Zrinjski.

Dragi Slađo neka ti je laka ova naša mostarska zemlja.

Zauvjek u našim srcima, zauvjek sa nama na tribinama.

JEDNOGA DANA KADA PROĐE SVE, SA NEBA BODRIĆU TE, JEDNOGA DANA ZRINJA ČUT ĆES MOJ GLAS, VOLIO TE JEDAN ULTRAS

Slađan Anđelić Slađo 31.10. 2013-31.10.2026.

Jablanica pokrenula postupak za sanaciju i izgradnju spomen-obilježja žrtvama poplava

31. listopada 2026.

Projekt procijenjene vrijednosti oko 447 tisuća KM obuhvaća radove na lokacijama Donja Jablanica i Zlate.

Općina Jablanica službeno je pokrenula otvoreni postupak javne nabavke namijenjen sanaciji lokaliteta koji su pretrpjeli izravne posljedice udara razornoga debritnog toka, uz istodobnu izgradnju spomen-obilježja žrtvama katastrofalnih poplava iz 2024. godine. Predviđeni radovi izvodit će se na području naselja Donja Jablanica i Zlate.

Kako je priopćeno iz Općine Jablanica, postupak javne nabavke podijeljen je u dvije zasebne cjeline, odnosno lota:

Lot 1: Sanacija lokaliteta direktnog udara debritnog toka s izgradnjom spomen-obilježja žrtvama poplava u 2024. godini na lokaciji Donja Jablanica.
Lot 2: Sanacija lokaliteta direktnog udara debritnog toka s izgradnjom spomen-obilježja žrtvama poplava u 2024. godini na lokaciji Zlate.

Ukupna procijenjena vrijednost cjelokupne javne nabavke iznosi 447.451,58 KM.

Realizacijom ovoga projekta pristupit će se sanaciji prostora koji su pretrpjeli izravne posljedice razornog debritnog toka, uz istodobno stvaranje trajnih mjesta sjećanja na žrtve prirodne nesreće koja je u listopadu 2024. godine pogodila područje općine Jablanica.

Iz Općine ističu kako izgradnja spomen-obilježja predstavlja trajni izraz poštovanja prema stradalima i mjesto sjećanja na izgubljene živote, ali ujedno i podsjetnik na tragediju koja je duboko obilježila Jablanicu i njezine građane.

Viktor Orban i supruga posjetili Milorada Dodika i njegovu obitelj

31. listopada 2026.

orban_dodik — Foto: X / Milorad Dodik / Viktor Orban i Milorad Dodik

Predsjednik SNSD-a izrazio je zahvalnost bivšem mađarskom premijeru za sve što je učinio za Republiku Srpsku.

U petak navečer bivši mađarski premijer Viktor Orban i njegova supruga posjetili su Milorada Dodika i njegovu obitelj. O ovome privatnom i prijateljskom susretu javnost je obavijestio sam predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) putem objave na društvenoj mreži X.

Iskazujući zadovoljstvo uspostavljenim odnosima, Dodik je u svojoj poruci naglasio trajanje i snagu njihovih međusobnih veza. „Pravi prijatelji su prijatelji za cijeli život, a moj prijatelj Viktor i njegova obitelj su baš takvi prijatelji”, napisao je čelnik SNSD-a.

Tijekom susreta Dodik je posebno istaknuo kako je Orbanu prenio duboku zahvalnost za sve što je kao premijer Mađarske učinio za Republiku Srpsku. Podsjetimo, bivši mađarski premijer Viktor Orban smijenjen je s vlasti u travnju ove godine, čime je okončano razdoblje od punih 16 godina njegove vladavine.

SIPA odbacila optužbe o ubrzanome umirovljenju bošnjačkih policajaca

31. listopada 2026.

Agencija tvrdi da ravnatelj ne odlučuje o mirovinama te da se zakon primjenjuje jednako bez obzira na nacionalnost.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) odlučno je odbacila optužbe prema kojima njezin direktor Darko Ćulum navodno pokušava ubrzati umirovljenje bošnjačkih policijskih službenika, među kojima se nalaze i oni koji su navodno sudjelovali u pokušaju uhićenja Milorada Dodika.

Cjelokupna polemika u javnosti izbila je nakon što je portal Raport objavio informaciju da je Ćulum od Federalne uprave policije te pojedinih županijskih MUP-ova zatražio uplatu nedostajućih mirovinskih doprinosa za službenike koji su ranije radili u tim institucijama. U svojemu tekstu Raport tvrdi kako istovjetni zahtjevi nisu upućeni MUP-u Republike Srpske, čime se otvara pitanje mogućeg selektivnog umirovljenja bošnjačkih kadrova unutar Agencije.

Iz SIPA-e takve optužbe u potpunosti i odlučno odbacuju, ističući kako je u ovome slučaju riječ o redovitom izvršavanju zakonskih obveza, a nipošto o osobnoj odluci direktora. Prema službenome objašnjenju Agencije, policijskom službeniku radni odnos prestaje automatski kada navrši 40 godina mirovinskoga staža, neovisno o njegovoj životnoj dobi, ili kada se ispune drugi zakonom propisani uvjeti. Iz Agencije dalje navode kako su nadležnim MUP-ovima uputili službene dopise upravo zato što su za pojedine službenike nedostajale uplate doprinosa ili te uplate nisu bile pravilno evidentirane.

„Direktor Agencije ne može ubrzati umirovljenje”, izričito poručuju iz SIPA-e, naglašavajući da prestanak radnoga odnosa nastupa po sili zakona, bez ikakvoga obzira na nacionalnu pripadnost službenika ili na to koga je taj službenik želio uhititi.

U službenome priopćenju za javnost medijske su napise proglasili zlonamjernima i tendencioznima, dodajući kako pojedini novinari imaju osobne ili političke veze s bivšim zaposlenicima Agencije. Također naglašavaju kako se svako doneseno rješenje o prestanku radnog odnosa može pravno osporavati podnošenjem žalbe te pred nadležnim sudom.

Unatoč iznesenom reagiranju, pitanje jesu li prema službenicima iz Federacije BiH i Republike Srpske primjenjivani potpuno jednaki kriteriji i dalje ostaje otvoreno, budući da se SIPA u svojemu demantiju nije zasebno očitovala na tvrdnju da spomenuti dopisi nisu upućivani MUP-u Republike Srpske.

Velika promjena vremena: Stiže obilan snijeg na planine i naglo zahlađenje

31. listopada 2026.

Od početka studenoga očekuju se obilne oborine, jaka bura te formiranje snježnog pokrivača do 50 centimetara u višim predjelima.

Početak studenoga mogao bi donijeti naglu i izraženu promjenu vremena u Bosni i Hercegovini te cijeloj regiji, praćenu osjetnim zahlađenjem, obilnom kišom i snježnim oborinama u planinskim krajevima. Prema najnovijoj prognozi meteorologa Marka Čubrila, objavljenoj na njegovu Facebook profilu, u razdoblju od 1. do 5. studenoga očekuje se jače pogoršanje vremenskih prilika s obilnijim oborinama, pri čemu bi u višim predjelima mogao nastati konkretan snježni pokrivač visok i do 50 centimetara, a sam razvoj situacije ovisit će o točnoj putanji ciklone.

Govoreći o danima koji prethode tome pogoršanju, Čubrilo navodi kako će do vikenda prevladavati pretežito oblačno i uglavnom suho vrijeme. Tek se ponegdje očekuje slaba kiša, dok je na nadmorskim visinama iznad 1.300 metara moguć slab snijeg, uz najviše dnevne temperature zraka koje će se kretati u rasponu od 7 do 14 stupnjeva Celzija.

Za dane vikenda zadržat će se pretežito oblačno vrijeme uz sve češću pojavu kiše, dok se jače i konkretnije pogoršanje s obilnijim oborinama očekuje u nedjelju, kada se predviđa razvoj ciklone nad područjem Sicilije.

Prema toj sinoptičkoj situaciji, ciklona bi se sporo premještala preko Jonskoga mora prema Grčkoj, što bi izravno utjecalo na vrijeme u našim krajevima, a napose nad istočnim i središnjim dijelovima regije. Budući da bi se središte toga sustava zadržavalo istočnije, cijela bi se regija našla u njegovu hladnom sektoru.

To će uzrokovati temperature zraka znatno ispod višegodišnjeg prosjeka, uz pojačan sjeverni vjetar te jaku do olujnu buru duž Jadrana. Ako putanja ciklone ostane onakva kakvom je trenutačno prikazuje velika većina numeričkih modela, izgledna je obilna kiša, i to prvenstveno nad Crnom Gorom, većim dijelom Srbije, istokom Hrvatske te istočnom i središnjom Bosnom i Hercegovinom, dok se na zapadu očekuje manje oborina.

Kada je riječ o snježnim oborinama, na planinama Crne Gore, zapadne i jugozapadne Srbije te istočne i središnje Bosne i Hercegovine, posebice na visinama iznad 900 metara nadmorske visine, može uslijediti formiranje snježnog pokrivača visine od 25 do 50 centimetara, dok bi se sama snježna granica mogla spustiti na oko 800 metara nadmorske visine. Početkom sljedećega tjedna najviše dnevne temperature kretat će se uglavnom od 4 do 8 stupnjeva Celzija.

Prestanak oborina uz postupno smanjenje naoblake očekuje se tek u sljedeću srijedu. Do tada bi, pri aktualnim meteorološkim uvjetima, nad većim dijelom Crne Gore, Srbije, istoka Hrvatske te istočne i središnje Bosne i Hercegovine palo od 20 do 80 milimetara oborina, što bi znatno ublažilo postojeći deficit površinske i dubinske vlage.

Nakon toga snažnog vala oborina, u razdoblju od 5. do oko 10. studenoga prevladavat će uglavnom suho, ali i dalje relativno hladno vrijeme. Nakon 10. studenoga moguće je novo pogoršanje praćeno dodatnim zahlađenjem. Čubrilo ujedno napominje kako sve do oko 13. studenoga nema nikakvih naznaka jačanja atlantskoga strujanja koje bi u naše krajeve donijelo toplije vrijeme.

Životna priča iz Izbična: Bono Pavković gazi 101. godinu, radi u vrtu i vozi automobil

31. listopada 2026.

Nevjerojatna energija i duh stogodišnjaka koji čita bez naočala, sam suši 12 ljekovitih trava te ističe kako ga pokreće čista „atomska energija”.

U hercegovačkom selu Izbično, smještenom nedaleko od Širokog Brijega, živi čovjek čija nevjerojatna životna energija, neumorna vedrina i britak smisao za humor ostavljaju promatrače bez teksta. Riječ je o Bonaventuri Boni Pavkoviću, rođenom 14. veljače 1926. godine, koji polako gazi svoju 101. godinu života. Bono živi potpuno sam i vodi vlastiti život točno onako kako sam želi.

Dok bi mnogi u njegovim godinama odavno odustali od svakodnevnih obveza i fizičkoga rada, Bono niti u jednom trenutku ne miruje. Njegov radni dan započinje iznimno rano, već u 5 sati ujutro. Cijelo proteklo ljeto proveo je na jakome suncu, prekopavajući zemlju motikom i vlastitim rukama slažući masivno kamenje u suhozid oko svoga vrta. Na ljetne žege i visoke temperature samo odmahuje rukom, ističući kako je glavno pravilo stisnuti zube, raditi do podneva, skloniti se u kuću tijekom najtoplijeg dijela dana te se poslijepodne ponovno vratiti započetome poslu.

Unatoč dubokoj starosti, ovaj vitalni starac čita bez upotrebe naočala. Kada ga upitaju odakle mu tolika snaga i volja, kroz osmijeh odgovara kako iz njega radi i pokreće ga „atomska energija”. Uz svakodnevni rad na zemlji, Bono i danas bez problema sjeda za upravljač svog automobila te vozi. Vozački ispit položio je u 72. godini života, i to od prve, iz prvog pokušaja.

Iza njega stoji iznimno težak i trnovit životni put: obavljao je poljoprivredne radove, nosio duhan u Bosnu te proveo deset godina na radu u Švicarskoj, odakle se u rodni kraj vratio početkom devedesetih godina. Danas vlastito zdravlje održava pijući čajeve pripremljene od 12 ljekovitih trava koje samostalno suši. Svoju cjelokupnu životnu mudrost sažima u jednostavna pravila: ne misli zlo drugima, drži se poštenja i budi miran u svojoj koži.

Ovo stoga nije samo priča o čovjeku koji je doživio 101 godinu, nego priča o pojedincu koji i dalje neumorno radi, šali se, uživa u svome selu te živi isključivo na vlastiti način, donosi Glas Hercegovine.

Veliki energetski korak u Hercegovini: Vjetroelektrana Oštrc dobila dozvolu za proizvodnju

31. listopada 2026.

Projekt na području Posušja u koji su uložili poznati hercegovački gospodarstvenici dobio je odobrenje FERK-a te započeo s proizvodnjom električne energije.

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) na sjednici održanoj 29. listopada izdala je tvrtki Relaks d.o.o. Posušje dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije. Istodobno je vjetroelektrani Oštrc dodijeljen i službeni status kvalificiranoga proizvođača, čime je napravljen ključni korak u realizaciji jednoga od najvažnijih energetskih projekata na ovom području.

Vjetroelektrana Oštrc smještena je na području općine Posušje i ima ukupnu instaliranu snagu od 28,8 megavata (MW). Postrojenje se sastoji od šest vjetroturbina poznatoga kineskog proizvođača Goldwind, pri čemu pojedinačna snaga svake turbine iznosi 4,8 MW. Vjetroturbine su postavljene na tornjevima visine 86 i 100 metara, a cjelokupno upravljanje radom elektrane zasnovano je na automatiziranom sustavu Siemens SCADA, javlja biznisinfo.ba.

Prema službenim projektnim procjenama, predviđena godišnja proizvodnja ove vjetroelektrane iznosi 78,6 gigavatsati (GWh) električne energije. To je količina koja, uspoređena s prosječnom godišnjom potrošnjom, može u potpunosti zadovoljiti energetske potrebe za oko 20.000 kućanstava.

Iza ovoga kapitalnog ulaganja stoje prepoznatljiva imena domaćega poslovnog sektora. Vlasničku strukturu tvrtke Relaks čine Tomislav Marić s udjelom od 50 posto te Petar i Karlo Lončar, koji posjeduju po 25 posto udjela. Braća Lončar sinovi su poznatog hercegovačkog gospodarstvenika Veljka Lončara, koji je preminuo 2020. godine i koji je utemeljio trgovački lanac Vokel.

Ova se tvrtka tijekom višedesetljetnoga poslovanja razvila u veliki poslovni sustav specijaliziran za opremu za kupaonice, grijanje, vodovodne instalacije i keramiku s prodajnim centrima diljem Bosne i Hercegovine. S druge strane, Tomislav Marić osnivač je obiteljske građevinske tvrtke KTM-Brina, utemeljene 1995. godine.

Riječ je o tvrtki koja se tijekom više od tri desetljeća rada potvrdila u izvođenju radova u niskogradnji i visokogradnji, cestogradnji te proizvodnji asfalta i betona, poslujući u BiH i Hrvatskoj. Suradnja obitelji Lončar i Tomislava Marića traje od ranije kroz zajedničke građevinske projekte, a sada je proširena i na energetski sektor.

Razvoj vjetroelektrane Oštrc odvijao se tijekom više od deset godina, pri čemu je tvrtka Relaks još 2015. godine potpisala koncesijski ugovor s vlastima Županije Zapadnohercegovačke na razdoblje od 30 godina. Vrijednost cjelokupnog projekta prema ranijoj je studiji izvedivosti procjenjivana na oko 35 milijuna eura, odnosno približno 68,5 milijuna KM.

S obzirom na to da je u fazi realizacije došlo do izmjena pojedinih tehničkih rješenja, nije službeno potvrđeno je li konačna vrijednost investicije ostala u tim okvirima. Elektrana je uporabnu dozvolu ishodovala u svibnju ove godine te je priključena na prijenosnu mrežu preko dalekovoda Posušje – Gornji Brišnik.

Prema podatcima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK), proizvodnja električne energije u objektu već je započela. Taj projekt ujedno predstavlja dobar primjer usmjeravanja domaćeg privatnog kapitala iz tradicionalnih sektora trgovine i građevinarstva u obnovljive izvore energije.

Nizozemska policija objavila je identitete i fotografije petero srbijanskih državljana

31. listopada 2026.

Osumnjičeni za veliku pljačku nakita u Nizozemskoj: Policija objavila slike petero Srba

Nizozemska policija objavila je identitete i fotografije petero srbijanskih državljana koje sumnjiči za pljačku nakita vrijednog više milijuna eura, izvedenu na sajmu umjetnina u Maastrichtu u lipnju 2022. godine. Osumnjičeni su stavljeni na europski popis najtraženijih bjegunaca, a za informacije koje bi pomogle uhićenju nudi se nagrada od 20.000 eura.

Traže se Aleksandar Cenić (50), Aleksandar Stojiljković (50), Duško Dimitrijević (50), Bratislav Stojanović (41) i Ninoslava Jović (41). Kako piše Nova.rs, nizozemski istražitelji vjeruju da se bjegunci nalaze u Nišu ili na širem području Beograda.

Pljačka na sajmu umjetnina
Pljačka se dogodila 28. lipnja 2022. na poznatom sajmu umjetnina TEFAF. Počinitelji su silom razbili izložbene vitrine i ukrali skupocjeni nakit. Među ukradenim predmetima bila je i ogrlica čija se vrijednost procjenjuje na 27 milijuna eura.

Tijekom istrage pronađena su tri ukradena dijamanta na različitim lokacijama u svijetu – u Bocvani, Hong Kongu i Izraelu. Ipak, unatoč opsežnoj međunarodnoj suradnji, glavni osumnjičenici još nisu uhićeni.

Povezanost s ranijim pokušajem pljačke
“Unatoč intenzivnoj suradnji s više država i potpori Europola i Eurojusta, vlasti do sada nisu uspjele uhititi osumnjičene”, priopćila je nizozemska policija. Zbog toga su istražitelji odlučili javno objaviti njihove identitete i uvrstiti ih na nizozemski i europski popis traženih osoba.

Istraga je otkrila i moguću vezu s pokušajem pljačke istog sajma u ožujku 2020. godine. Policija sumnja da je u tom događaju sudjelovala najmanje jedna osoba iz skupine za kojom se sada traga. Do tih su informacija istražitelji došli analizom podataka s kriptirane komunikacijske platforme Sky ECC, kojoj je policija dobila pristup 2021. godine.

Državni odvjetnik koji radi na slučaju objasnio je da je tijekom više od četiri godine istrage prikupljena velika količina informacija i da su provjereni brojni tragovi. “Naravno da bismo ove osumnjičene željeli vidjeti iza rešetaka i nadamo se da će se to na kraju i dogoditi”, rekao je. Objasnio je da je istraga zahtijevala suradnju više država i provođenje složenih procedura, zbog čega je prošlo toliko vremena do objave tjeralice.

Nizozemska policija sada očekuje da će objava fotografija i identiteta osumnjičenih potaknuti građane da jave nove informacije o njihovu kretanju i tako pomognu u potrazi.

eumostwanted.eu

Književnik Josip Mlakić je dobitnik Nagrade „Ivo Andrić”

30. listopada 2026.

KNJIŽEVNIK JOSIP MLAKIĆ DOBITNIK NAGRADE „IVO ANDRIĆ”
U Travniku je danas, 30. listopada, održana svečana dodjela književne Nagrade „Ivo Andrić” za 2026. godinu. Veliko priznanje pripalo je istaknutom hrvatskom književniku Josipu Mlakiću za djelo Scandalosus homo nivalis.
U prostorijama Katoličkog školskog centra “Petar Barbarić” Travnik, u sklopu manifestacije Andrićevi dani, Matica hrvatska Travnik svečano je dodijelila Nagradu „Ivo Andrić”.

Nakon nastupa zbora Gimnazije, a potom dramskih sekcija Osnovne škole i Gimnazije uslijedio je svečani trenutak dodjele. Okupljenima se najprije obratio tajnik Matice hrvatske Travnik Darko Tusun, istaknuvši izniman odaziv autora na prvi natječaj, kao i međunarodni odjek i značaj Nagrade već u prvoj godini utemeljenja.

Darko Tusun

Nakon toga su predsjednica Ogranka Matice hrvatske Travnik Gabrijela Cakalin i tajnik Darko Tusun uručili Nagradu ovogodišnjem laureatu Josipu Mlakiću.

Gabrijela Cakalin, Josip Mlakić, Darko Tusun

Dobitnik se potom obratio nazočnima, zahvalivši Matici hrvatskoj Travnik na ovoj hvalevrijednoj inicijativi. U svojem je obraćanju posebno istaknuo važnost obrazovanja, a osobito čitanja i njegovanja kulture pisane riječi. Njegovo izlaganje popraćeno je gromoglasnim pljeskom okupljenih.

Josip Mlakić
Nagradu „Ivo Andrić” utemeljila je Matica hrvatska Travnik, na inicijativu tajnika Ogranka Darka Tusuna, 11. travnja 2026., a natječajna procedura trajala je od 1. svibnja do 1. kolovoza.
Na prvi natječaj prijavilo se 190 autora iz 12 zemalja svijeta, koji stvaraju na hrvatskom jeziku. Pristigli radovi obuhvatili su autore iz europskih zemalja, obiju Amerika i Australije, čime je natječaj od svojega prvog izdanja dobio međunarodni karakter.
Stručno povjerenstvo najprije je izdvojilo 16 najboljih radova, a potom odabralo 5 finalista:

Matijas Baković – poezija
Mirko Ćurić – priča “Crna čorba”
Suzana Đođo – poezija
Goran Hadžiomeragić – “Cijena savjesti”
Josip Mlakić – “Scandalosus homo nivalis”

Nakon završnog vrednovanja radova, stručno povjerenstvo jednoglasno je odlučilo da Nagradu osvaja Josip Mlakić za književno djelo: Scandalosus homo nivalis. Nagrada obuhvaća novčani iznos od 1000 KM, bistu Ive Andrića i prigodnu plaketu.

Josip Mlakić

Članovi stručnog povjerenstva za dodjelu Nagrade bili su:

Ivan Baković, predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, prof. hrvatskog jezika i književnosti
Gloria Lujanović, književnica i novinarka
Gabrijela Cakalin, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Travnik, prof. hrvatskog jezika i književnosti i povijesti

Ivan Baković, Gloria Lujanović, Gabrijela Cakalin, Josip Mlakić, Darko Tusun

Prva dodjela Nagrade „Ivo Andrić” predstavlja značajan iskorak u kulturnom i književnom djelovanju Matice hrvatske Travnik te potvrdu nastojanja Ogranka da Travnik dodatno afirmira kao prevažno mjesto hrvatske književnosti, kulture i umjetnosti.
Zahvaljujemo Katoličkom školskom centru „Petar Barbarić” Travnik na gostoprimstvu i suradnji, Ministarstvu obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa KSB-a na potpori, Središnjici Matice hrvatske u Zagrebu na institucionalnoj podršci, kao i svim suradnicima i pojedincima koji su svojim doprinosom pomogli u realizaciji prvog izdanja Nagrade „Ivo Andrić”.
Darko Tusun

(VIDEO) “Distorzija u Kulušiću”

30. listopada 2026.

Električni orgazam: obljetničko reizdanje albuma “Distorzija” i dosad neobjavljeni koncertni zapis iz Kulušića!

Dvostruko LP izdanje i CD od danas su u pretprodaji na Croatia Records Webshopu, uz posebnu pogodnost za kupce oba formata

Električni orgazam i Croatia Records predstavljaju obljetničko reizdanje kultnog albuma “Distorzija“, objavljenog 1986. godine. Povodom 40. obljetnice, izdanje donosi i dodatni LP “Distorzija u Kulušiću” s dosad neobjavljenim koncertnim snimkama iz kultnog zagrebačkog kluba.

Nakon albuma “Kako bubanj kaže” iz 1984. godine, Električni orgazam snimio je “Distorziju” s producentom Ivanom Pikom Stančićem, uz povratak bubnjara Gorana Čavajde Čavketa i dolazak Branislava Petrovića Banane i Zorana Radomirovića Švabe. Album je grupi donio veliku popularnost i neke od njezinih najdugovječnijih pjesama, među kojima su “Debela devojka“, “Kapetan Esid“, “Ne postojim” i “Ja sam težak kao konj“, koje su i danas nezaobilazan dio koncertnog repertoara

U intervjuu sa Zoranom Tučkarom, Gile se prisjetio atmosfere tijekom snimanja albuma: “Imali smo dobar materijal. S Čavketovim povratkom te Bananinim i Švabinim dolaskom u bend krenuo je mentalitet bande, u smislu ‘mi protiv čitavog sveta’, da pokažemo da Električni orgazam nije još rekao svoje. One priče koje su se okolo govorile da smo gotovi sam iskoristio kao dodatni stimulus da dokažem da nisu u pravu i da su najveći uspesi tek pred nama. Tako je i bilo. U pesmi ‘Ne postojim’ pevam ‘A kada misliš da je kraj, ja kažem daj, bejbi, daj’. To je odgovor na te priče.”

Bonus LP “Distorzija u Kulušiću” donosi izbor od devet pjesama snimljenih 17. i 18. listopada 1986. godine, kada je u Kulušiću sniman i live album “Braćo i sestre“. Za razliku od tog izdanja, koje je bilo retrospektiva dotadašnjeg rada grupe, novi koncertni zapis usmjeren je na tada aktualni album “Distorzija”. Reakcija publike na snimkama dodatno potvrđuje dugogodišnju povezanost Zagreba i Električnog orgazma.

Reizdanje uključuje luksuznu knjižicu s fotografijama Briana Rašića i osvrtima Siniše Škarice, Zorana Tučkara, Aleksandra S. Jankovića i Zlatka Galla. Oba albuma remasterirao je Goran Martinac (Croatia Records Studio), dok je završno rezanje matrice za vinile u londonskom Abbey Road Studio obavio Sean Magee. Dvostruko 180-gramsko LP izdanje sadrži i kod za preuzimanje MP3 verzije albuma, a za likovno oblikovanje reizdanja zaslužan je Darko Kujundžić.

Dvostruko LP izdanje i CD albuma “Distorzija” od danas su u pretprodaji na Croatia Records Webshopu. Povodom reizdanja pripremili smo i posebnu pogodnost za kupce.

Kupnjom albuma “Distorzija” na LP-u i CD-u ostvarujete 10 % popusta uz promo kod ELEKTRICNI10, koji unosite u košarici. Ponuda vrijedi isključivo pri kupnji oba formata.

Zoran Milanović slavi 60. rođendan

30. listopada 2026.

Diplomat, predsjednik SDP-a, premijer pa predsjednik Republike.

Zoran Milanović danas navršava 60 godina, a njegov politički put obilježili su usponi, izborni porazi i povratak nakon kojeg je dvaput osvojio Pantovčak.

Zoran Milanović danas, 30. listopada, slavi 60. rođendan. Rođen je 1966. godine u Zagrebu, a veliki jubilej dočekuje u drugom mandatu na dužnosti predsjednika Republike Hrvatske. Iza njega je više od tri desetljeća profesionalnog puta koji je počeo daleko od izbornih pozornica i televizijskih sučeljavanja.

Kada je 2007. preuzeo SDP nakon smrti Ivice Račana, imao je 40 godina. Danas je među rijetkim hrvatskim političarima koji su obnašali i premijersku i predsjedničku dužnost. Između tih dviju funkcija stali su gubitak vlasti, odlazak iz stranačkog vodstva i razdoblje izvan prve političke linije.

Prije stranačkih govornica – pravo i diplomacija
Milanović je diplomirao na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1991. godine. Dobitnik je Rektorove nagrade, a profesionalnu karijeru započeo je kao stažist na Trgovačkom sudu u Zagrebu. U Ministarstvo vanjskih poslova došao je 1993. godine.

Sudjelovao je u mirovnoj misiji OESS-a u Azerbajdžanu, a potom radio u hrvatskoj misiji pri Europskoj uniji i NATO-u u Bruxellesu. Ondje je 1998. magistrirao pravo Europske unije. U SDP se učlanio 1999., a osam godina poslije postao njegov predsjednik.

Od oporbe do Banskih dvora
.

Prvi parlamentarni izbori na kojima je vodio SDP, oni 2007. godine, nisu mu donijeli vlast. Uslijedile su oporbene godine, saborski mandat i priprema za novu izbornu utrku. Na izborima 2011. predvodio je Kukuriku koaliciju do pobjede.

Premijersku dužnost preuzeo je 23. prosinca 2011., a na čelu Vlade ostao je do 22. siječnja 2016. U tom je razdoblju Hrvatska, 1. srpnja 2013., postala članicom Europske unije. Bio je to završetak dugog procesa u kojem je sudjelovalo više hrvatskih vlada.

Nakon parlamentarnih izbora 2016. objavio je da se neće ponovno kandidirati za predsjednika SDP-a. Stranku je vodio od 2007. do 2016., a zatim se posvetio konzultantskom poslu. Pokazalo se da je to bila stanka u njegovoj političkoj karijeri.

Povratak koji ga je odveo na Pantovčak
U političku utrku vratio se 2019., ovaj put kao kandidat za predsjednika Republike. U drugom krugu izbora u siječnju 2020. pobijedio je Kolindu Grabar-Kitarović. Dužnost je preuzeo 19. veljače i postao peti predsjednik Republike Hrvatske.

S Pantovčaka je nastavio graditi prepoznatljiv politički nastup. Prvi mandat obilježila su i česta neslaganja s premijerom Andrejem Plenkovićem, od vanjske politike do obrambenih pitanja i kadrovskih odluka. Njegov način komunikacije pritom je nerijetko privlačio jednaku pozornost kao i poruke koje je iznosio.

Novi mandat osvojio je 12. siječnja 2025., pobijedivši Dragana Primorca. Prema konačnim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, dobio je 1.122.859 glasova, odnosno 74,68 posto važećih glasova. Za drugi mandat prisegnuo je 18. veljače, a započeo ga je dan poslije.

.
Obitelj uz političku karijeru
Sa Sanjom Musić Milanović u braku je od 1994. godine. Imaju dvojicu sinova, Antu Jakova i Marka. Supruga ga je pratila i u izbornim večerima i na predsjedničkim inauguracijama, kroz različita razdoblja njegove javne karijere.

Fotografije iz arhive vraćaju nas u vrijeme tamnije kose, prvih velikih stranačkih nastupa i govornica s kojih je tek pokušavao osvojiti vlast. Potom dolaze Banski dvori, povlačenje i dva predsjednička slavlja. U tom nizu ostaje zabilježeno gotovo dvadeset godina hrvatske politike – i čovjek koji svoj 60. rođendan dočekuje na čelu države.

dubrovackidnevnik.net.hr

(FOTO) ŽHŠK Zrinjski: Plemkinje svladale Inter 7:1

30. listopada 2026.

Nogometašice ŽHŠK Zrinjski danas su na svom travnjaku dočekale ekipu Inter iz Posušja.

Plemkinje su bile favoritkimje uoči susreta s obzirom da su bile na čelu ljestvice i da su u odličnoj formi.

I to se pokazalo istinitim jer su Plemkinje od prve minute zagospodarile terenom. Do odmora je rezultat glasio 4:0. U nastavku uz brojne izmjene gošće su uspjele postići počasni pogodak, a Plemkinje su dale još 3 za konačnih 7:1.

Pogotke za Zrinjski su postigle Marta Landeka 3, Iva Čutura 2, Nenadić 2. Za gošće je pogodila Ana Grubišić.

HŠKZ Zrinjski: Arapović, Malekin, J. Čutura, M. Landeka, L. Landeka, A. Čutura, I. Čutura, Nenadić, Tomas, Milanović i Bandić. Dobroslavić, Hrstić, Mandžo, Karlušić, Vranješ, Šunje i Palac.

ŽNK Inter: Petrović, Livajić, K. Grubišić, Begić, Vranjković, Bašić, Galić, Lončar, Martić, Kristina Galić i Klara Galić. Sušilović, Patrij, Ljubas, Širić, Jurišić, Šimić i A. Grubišić.

Zrinjski-Inter

1 od 24

HERCEGOVINA.in

Velik interes za javne pozive Fonda: Važne informacije za građane o JP EE SS 2026 i JP EV 2026

30. listopada 2026.

Javni pozivi JP EE SS 2026 i JP EV 2026, ponovno otvoreni jutros u 08:00 sati, privremeno
su zatvoreni nakon što su, zbog izuzetno velikog interesa i broja prijava, raspoloživa sredstva
rezervirana u rekordno kratkom roku.

Do zatvaranja je platformu posjetilo 2.385 korisnika. Zbog tako velikog broja istovremenih
pristupa, stranice su se učitavale sporije, pa su neki korisnici vidjeli poruku o grešci. Ipak,
baza podataka i dio sustava koji evidentira prijave, te rezervira sredstva radili su ispravno
tijekom cijelog perioda.
Ovakav odaziv nas iznimno veseli i potvrđuje kako građani prepoznaju važnost programa
kojima Fond podupire energetsku učinkovitost domova i čišći okoliš. Zahvaljujemo svima na
povjerenju, strpljenju i razumijevanju.

Podsjećamo, rezervacija sredstava ne znači automatsku dodjelu potpore. Sve prijave bit će
pažljivo pregledane, a sredstva rezervirana za prijave koje budu odbačene zbog
neispunjavanja uvjeta ponovno će biti raspoloživa.
Ako nakon pregleda prijava i donošenja odluka Upravnog odbora preostane neutrošenih
sredstava, Fond će javne pozive ponovno otvoriti i pravovremeno obavijestiti javnost.
Informacije o eventualnom ponovnom otvaranju JP EE SS 2026 i preostalim sredstvima
bit će objavljene na web stranici Fonda nakon obrade prijava i donošenja odluka
Upravnog odbora.
Za JP EV 2026, rok za podnošenje prigovora na Odluku o odabiru korisnika istječe
večeras u 00:00 sati, nakon čega će sustav omogućiti ponovno podnošenje prijava.

Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH

(FOTO) Pogledajte kako je bilo na tribinama za vrijeme utakmice juniorske lige prvaka HŠK Zrinjski-Paok

30. listopada 2026.

U srijedu je u Mostaru odigrana utakmica juniora lige prvaka u kojoj je HŠK Zrinjski dočekao Paok. Utakmica je završila 1:3, a kako je bilo na tribinama za vrijeme utakmice pogledajte u našoj galeriji.

Zrinjski-Paok

1 od 25

(FOTO) Mostar: Sjećanje i poštovanje prema poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima, uoči Svih Svetih položeni vjenci i zapaljene svijeće

30. listopada 2026.

Uoči blagdana Svih svetih, u znak sjećanja i poštovanja prema poginulim hrvatskim braniteljima i svim preminulima, položeni su vijenci i zapaljene svijeće na Groblju Masline te ispred Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Polaganju vijenaca i paljenju svijeća nazočili su predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, izabrana hrvatska članica Predsjedništva BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović uz druge predstavnike HNS-a, braniteljskih udruga te duznosnike sa svih razina vlasti.

Obilježavanje je organizirano u organizaciji Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine, uz inicijativu zamjenika ministra obrane BiH Slavena Galića, a okupljanje je bilo prigoda za iskazivanje pijeteta prema onima koji su svoje živote ugradili u slobodu hrvatskoga naroda i obranu Bosne i Hercegovine.

Uoči blagdana Svih svetih i Dušnoga dana, ovakva okupljanja podsjećaju na važnost očuvanja kulture sjećanja, poštovanja prema žrtvi hrvatskih branitelja te trajne obveze njegovanja vrijednosti na kojima počiva identitet i opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

1 od 4

.

Ured za informiranje HNS-a

Ponovo otvoren promet preko starog mosta na GP Stara Gradiška – Gradiška

30. listopada 2026.

Ponovno otvoren Stari most na graničnom prijelazu Stara Gradiška!
Od danas, 30. listopada, ponovno je omogućen promet preko starog mosta na graničnom prijelazu Stara Gradiška – Gradiška.
Prolazak je dopušten osobnim automobilima, autobusima i praznim teretnim vozilima, dok komercijalni prijevoz robe zasad nije dopušten.
Dobra vijest za sve putnike i stanovnike s obje strane granice!

HNŽ: Sindikatima u pravosuđu ponuđen model po uzoru na onaj iz ZHŽ-a

30. listopada 2026.

Imajući u vidu trajanje štrajka državnih službenika i namještenika u pravosudnim institucijama Hercegovačko-neretvanske županije, njegov utjecaj na redovito funkcioniranje pravosuđa, kao i posljedice po ostvarivanje prava i žitelja i pravnih osoba, ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ-a Goran Karanović pozvao je na zajednički sastanak predstavnike Jedinstvenoga sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa HNŽ-a, predstavnike sindikalnih podružnica u pravosudnim institucijama HNŽ-a, predsjednike sudova u HNŽ-u, glavnoga županijskog tužitelja te predstavnike Odvjetničke, Notarske i Gospodarske komore u HNŽ-u.

Sastanak, na koji su pozvani i predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač i ministar financija HNŽ-a Adil Šuta, trebao je biti održan danas u zgradi Vlade HNŽ-a. Nažalost, jedino se predstavnici sindikata nisu odazvali pozivu, premda je resorni ministar naglasio kako je intencija Vlade, na širemu sastanku svih zainteresiranih strana, doći do rješenja i zaustaviti štrajk koji prouzrokuje značajne posljedice po gospodarstvo i građane.

Uz najavljeno redovito povećanje plaća u 2027. godini od 5 + 5 % i prethodno usvojenu Odluku o dodatku za posebne uvjete rada kojom je dodatak utvrđen za djelatna mjesta u pravosudnim institucijama na kojima se poslovi obavljaju u posebnim uvjetima rada, Vlada HNŽ-a je za današnji sastanak, kao kompromisno rješenje između trenutačnih sindikalnih zahtjeva i zakonskoga okvira, još jednom pripremila i ponudu modela po uzoru na Zapadnohercegovačku županiju. Taj model podrazumijeva osiguravanje namjenskoga fonda rukovoditeljima pravosudnih institucija u Županiji. Rukovoditelji bi, iz toga fonda, zaposlenicima u pravosuđu mogli odobriti dodatak na plaću u iznosu do 20 %, a taj bi dodatak bio utvrđivan diferencirano, sukladno radnim mjestima, opsegu poslova i stvarnim uvjetima rada. Tako bi rukovoditelji pravosudnih institucija dobili sredstva i ovlasti za njihovu raspodjelu za vrjednovanje rada svojih zaposlenika.

Sindikat je, nažalost, i ovoga puta pokazao potpuni izostanak spremnosti na dijalog i kompromis, unatoč svim štetnim posljedicama njihovih postupaka po cjelokupno društvo! Vlada očekuje kako će, ipak, svjesni ozbiljnosti ukupnoga stanja i štete koju trpe i gospodarstvenici i svi žitelji HNŽ-a, po uzoru na kolege iz susjedne županije prihvatiti ponuđeni model i okončati ovu agoniju neodgodivim i potpunim prekidom štrajka.

Općinski sud u Čitluku otvara vrata za sugrađane

30. listopada 2026.

Manifestacija „Dan otvorenih vrata u sudu“ bit će održana i ove godine u Općinskom sudu u Čitluku, a u povodu Europskog dana pravosuđa kojega su 25. listopada 2003. godine ustanovili: Vijeće Europe i Europska komisija država članica vijeća Europe.
Općinski sud u Čitluku svoja vrata otvara u petak, 6. studenoga 2026. godine u vremenu od 11,00 do 14,00 sati za sve zainteresirane sugrađane.

Cilj Manifestacije „Dan otvorenih vrata u sudu“ je upoznati građane s djelovanjem pravnog sustava i načinom njegovog funkcioniranja.

Poziv je ovo za sve sugrađane, studente prava, učenike srednjih škola i ostale zainteresirane da posjete Općinski sud u Čitluku na Dan otvorenih vrata u sudu, u petak, 6. studenoga 2026. godine u vremenu od 11,00 do 14,00 sati na adresi Ulica kralja Tomislava br. 75. u Čitluku, a u sklopu Manifestacije „Dan otvorenih vrata u sudu“.

Učenici Srednje strukovne škole Široki Brijeg darovali 29 doza krvi

30. listopada 2026.

U četvrtak, 29. listopada 2026. godine, u prostorijama Prve osnovne škole Široki Brijeg održana je akcija dobrovoljnog darivanja krvi za učenike Srednje strukovne škole Široki Brijeg u kojoj je prikupljeno 29 doza krvi, a pregledano je 37 osoba.

Akciju je organizirao Crveni križ Široki Brijeg u suradnji s Transfuzijskim centrom Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Bila je ovo 18. akcija dobrovoljnog darivanja krvi u 2026. godini na području Širokoga Brijega, odnosno 47. ovogodišnja akcija na području Županije Zapadnohercegovačke.

Zahvaljujemo učenicima koji su se odazvali akciji i pokazali humanost te spremnost pomoći onima kojima je krv najpotrebnija. Većini učenika ovo je bilo prvo iskustvo darivanja krvi, čime su napravili važan korak u razvijanju solidarnosti i svijesti o važnosti dobrovoljnog darivanja krvi.

Svim učenicima koji su darovali krv osigurana su dva slobodna dana od nastave, kao i obrok zahvale.

Raspored akcija dobrovoljnog darivanja krvi za studeni bit će uskoro dostupan na službenoj mrežnoj stranici Crvenoga križa Županije Zapadnohercegovačke (www.ck-zzh.org), kao i na službenim Facebook i Instagram stranicama Crvenoga križa ŽZH.

Poznat datum isplate mirovina za listopad

30. listopada 2026.

Mirovine za listopad bit će isplaćene u četvrtak, 5. studenoga, putem Jedinstvenog računa riznice Federacije BiH, a sredstva potrebna za isplatu 474.304 korisnika iznose oko 374,8 milijuna KM.

Za korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili do 1. siječnja 2026. godine najniža mirovina iznosi 692,23 KM, zajamčena 826,14 KM, dok je najviša mirovina 3.461,14 KM.

Za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. godine osnovica za izračun najniže mirovine iznosi 752,03 KM, a visina mirovine ovisi o ostvarenom mirovinskom stažu.

Tako najniža mirovina za manje od 20 godina mirovinskog staža iznosi 451,22 KM, za staž od 20 do manje od 25 godina 488,82 KM, od 25 do manje od 30 godina 526,42 KM, a za staž od 30 do manje od 35 godina 564,02 KM.

Korisnicima s 35 do manje od 40 godina mirovinskog staža pripada najniža mirovina od 639,23 KM, dok za 40 i više godina staža iznosi 714,43 KM.

Zajamčena mirovina za korisnike koji nakon 1. siječnja 2026. ostvaruju pravo na temelju 40 ili više godina staža osiguranja iznosi 874,62 KM.

Najniža invalidska i obiteljska mirovina, iza aktivnog osiguranika, iznosi 676,83 KM.

Najniža mirovina korisnika koji prava ostvaruju prema posebnim propisima za braniteljske kategorije, uključujući propise o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata, ratnim priznanjima i pravima branitelja i članova njihovih obitelji, iznosi 692,23 KM.

Prosječna samostalna mirovina za listopad iznosi 886,33 KM, priopćio je Federalni zavod za Mirovinsko/Penzijsko i invalidsko osiguranje (FZ MIO-PIO).

UrbanObserver

UrbanObserver

Projekt procijenjene vrijednosti oko 447 tisuća KM obuhvaća radove na lokacijama Donja Jablanica i Zlate.

Predsjednik SNSD-a izrazio je zahvalnost bivšem mađarskom premijeru za sve što je učinio za Republiku Srpsku.

Agencija tvrdi da ravnatelj ne odlučuje o mirovinama te da se zakon primjenjuje jednako bez obzira na nacionalnost.

Od početka studenoga očekuju se obilne oborine, jaka bura te formiranje snježnog pokrivača do 50 centimetara u višim predjelima.

Nevjerojatna energija i duh stogodišnjaka koji čita bez naočala, sam suši 12 ljekovitih trava te ističe kako ga pokreće čista „atomska energija”.

Projekt na području Posušja u koji su uložili poznati hercegovački gospodarstvenici dobio je odobrenje FERK-a te započeo s proizvodnjom električne energije.