Različiti su načini na koje se mladi navuku na određene supstancije. Djecu bi trebalo, ne u školama, nego još u vrtićima upoznati, za početak, s potencijalnim ovisnostima.
Narkomanija je teška bolest od koje najčešće boluju mladi između 14. i 25. godine života. To je razdoblje kada se ličnost u skladu sa svojim interesima opredjeljuje za svoj budući poziv. Narkomanija, dakle, pogađa čovjeka u najosjetljivijem razdoblju njegova života.
Do prije dvadesetak godina narkomanija je bila relativno rijetka pojava u BiH. Nažalost, posljednjih godina sve je češća. Pretpostavlja se da danas od narkomanije boluje više tisuća mladih ljudi diljem BiH.
Najugroženija skupina
Početak upotrebe duhana, alkohola i psihoaktivnih droga obično se zbiva tijekom adolescencije, a mladi su, zbog specifičnosti razdoblja odrastanja, relativnog neiskustva te određene mladalačke sklonosti rizicima, najugroženija populacijska skupina za usvajanje i razvoj ovisničkoga ponašanja. Opće je poznata činjenica da je zloupotreba droga među djecom i mladima posljednjih godina porasla.
Zloupotrebljavaju se ilegalne droge – kod nas marihuana, hašiš, LSD, amfetamini, ecstasy, heroin, kokain, ali i legalne – alkohol i duhan, pa i tvari iz kućanstva – ljepila, benzin, plin te iz kućnih ljekarni – sredstva kao što su sedativi. Nije rijetka i kombinacija svih tih tvari. Mladi počinju uzimati droge vrlo rano, najčešće u srednjoj školi, ponekad već u osnovnoj, a posebno je rizičan prelazak u srednju školu.
Većina mladih ipak samo eksperimentira s različitim sredstvima koja mogu izazvati ovisnost i u tijeku adolescencije prestaje ili se navika ustaljuje kao umjerena. Kod određenog se broja zloupotreba razvija do te mjere da počinje ometati školovanje, obiteljske odnose, društveni život i produktivnost općenito.
Tada govorimo o ovisnosti. Sve više mladih u BiH eksperimentira s narkoticima, koji se prodaju i kao legalni osvježivači zraka, navedeno je u nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva sigurnosti BiH od 2026. do 2028. godine, gdje su targetirani brojni izazovi koji su prisutni u BiH, a koji se odnose na ovu pošast. Upozoreno je da narkomanija, kao izražen društveni problem, dobiva karakter sigurnosne prijetnje i utječe na porast broja teških kaznenih djela.
– Kako se heroin, kokain i ostale skupe droge većinom krijumčare preko teritorija BiH i preprodaju na zapadnom tržištu, njeni prostori preplavljeni su umjetnim, sintetičkim drogama. Ove droge su kemijski spojevi nastali u ilegalnim laboratorijima, poput tzv. skunka, spicea (galaxyja) i ketamina. Njihova su osnovna obilježja laka dostupnost, atraktivno pakiranje i pristupačne cijene. Prodaju se i kao legalni osvježivači zraka, što ih čini primamljivima za mlade ljude, posebno adolescente, na koje ostavljaju trajne psihofizičke posljedice – navedeno je u ovom nacrtu. U tom dokumentu iznesen je još jedan zabrinjavajući podatak…
– Sve više mladih eksperimentira s drogama i psihostimulansima, dok marihuanu, koja je najpogodnija za proizvodnju na našim prostorima u obliku plantaža i umjetnih laboratorija, smatraju bezopasnom, prirodnom biljkom, koja nije droga – naglašeno je u nacrtu.
Nužna strategija
U dokumentu su se osvrnuli i na izvješća o BiH koje se odnose na droge. – Dodamo li ovim podacima izvješća Europskog centra za praćenje droga i Ureda za pitanja droge i kriminala UN (UNDOC) o BiH, onda je jasno o kakvoj je opasnosti riječ. U spomenutim izvješćima kriminalne skupine koje se bave širokim spektrom kriminalnih aktivnosti, uključujući prodaju i distribuciju droge, krađu i preprodaju automobila te druge luksuzne robe, imaju podršku pojedinaca iz vlasti BiH.
U pitanju je, dakle, jedan od najvažnijih izazova za javno zdravlje i sigurnost zajednice u cjelini – istaknuto je u nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva sigurnosti BiH od 2026. do 2028. godine. Ova situacija, kako je zaključeno, nalaže izmjene i dopune Zakona o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kao i dopunu liste opojnih droga, psihoaktivnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora. Među ostalim, dodaje se, nužna je i izrada nove državne strategije nadzora nad drogama. Prof. dr. Rasema Okić, ravnateljica Zavoda za bolesti ovisnosti SŽ-a, kaže kako ima raznih načina na koje se mladi navuku na određene supstancije.
– Heroin je potpuno reduciran i izgubio je na značaju, a regionalnim tržištem zavladale su sintetičke droge. Nije tajna da se i u našoj zemlji, tu, oko nas, nalaze laboratoriji koje proizvode ove droge – ističe Okić za Nezavisne.
– Svi, od najobičnijih građana do zdravstvenih profesionalaca, ali i obrazovnog sustava, prijatelji, obitelj, dakle svatko od nas ima nekoga svog mladog. Mislim da je najbolje što se može dogoditi jednom društvu zapravo kvalitetni preventivni programi. Djecu bi trebalo, ne u školama, nego još u vrtićima, upoznati, za početak, s potencijalnim ovisnostima – poručuje Okić.
