Helez poručio Zovko: Nikada nisam vrijeđao hrvatski narod, BiH pripada svima nama

9. prosinca 2025.

Da su svi nacionalisti isti i da se uvijek kriju iza naroda, još jednom je pokazala europarlamentarka Željana Zovko, poručio je ministar obrane BiH Zukan Helez reagirajući na izjavu europarlamentarke Željane Zovko, koja je za HRT poručila kako je “uvrijedio sve Hrvate, a ne samo nju”.

Ovo je nezapamćen incident u kojem ministar obrane na neciviliziran način vrijeđa sve Hrvate, a ne samo mene, izjavila je Zovko.

Helez joj je odgovorio poručivši kako su takve optužbe “neutemeljene, izmanipulirane i lažne”.

Da su svi nacionalisti isti i da se uvijek kriju iza naroda, još jednom je pokazala europarlamentarka Željana Zovko, naveo je Helez, dodajući da njegovi javni nastupi nikada nisu bili usmjereni protiv bilo kojeg naroda.

Sve moje izjave odnose se isključivo na pojedince, političke procjene ili institucije, a nikada na etničku ili vjersku pripadnost. Najmanje na hrvatski narod, koji je zajedno s Bošnjacima i Srbima temelj državnosti BiH, istaknuo je.

Dodao je kako je svoj politički put gradio “spajajući ljude”, dok Zovko, kako je rekao, “svoj angažman bazira na podjelama, nejednakosti i islamofobiji”.

Moj odgovor Željani Zovko je odgovor samo njoj – onakav kakav zaslužuje netko tko aktivno radi na podjeli moje domovine, poručio je.

Helez je pozvao političare i medije na odgovornost i točno prenošenje izjava, ističući kako podizanje međunacionalnih tenzija šteti društvu.

Bosna i Hercegovina pripada svima nama i samo zajedno možemo graditi stabilnu i sigurnu budućnost, zaključio je.

Široki Brijeg: Zbog radova najavljeno isključenje struje u srijedu

9. prosinca 2025.

JP Elektroprivreda HZ HB, Poslovnica Elektro Široki Brijeg, obavještava potrošače da će u srijedu, 10. prosinca 2025. godine, doći do privremenog prekida u isporuci električne energije.

Isključenje je najavljeno zbog planiranih radova na elektroenergetskoj mreži.

Isključenje će zahvatiti područje naselja Ljuti Dolac i Biograci-Đolina Draga, koje se napaja s dalekovoda I DV 10 kV Ljuti dolac, piše Vrisak.info.

Radovi su predviđeni u vremenu od 08:00 do 14:00 sati.

Iz Elektroprivrede mole korisnike za razumijevanje i strpljenje tijekom izvođenja radova, koji su nužni radi održavanja i unapređenja sigurnosti te kvalitete opskrbe električnom energijom.

Mali najvijač Zrinjskog je imao poruku za Plemiće

9. prosinca 2025.

Na utakmici HŠK Zrinjski-FK Velež mladi navijač je imao poruku za Plemiće.

Posljednjih 10 godina bilo je 10 najtoplijih godina otkako se vode mjerenja

9. prosinca 2025.

sunce_kaluza — Fotografija: Hercegovina.in | Izlazak sunca uz jezero

Klimatske promjene – Zadnjih 10 godina je 10 najtoplijih otkad se vode mjerenja. 2025. će, izvjesno je, završiti na drugom mjestu

Planet je na putu da zabilježi drugu najtopliju godinu u povijesti mjerenja 2025., izjednačivši se s 2023. nakon povijesnog maksimuma iz 2024., objavila je u utorak europska služba za praćenje globalnog zagrijavanja.

Posljednjih 10 godina bilo je 10 najtoplijih godina otkako se vode mjerenja, objavila je ranije ove godine Svjetska meteorološka organizacija.

Podaci Copernicus službe za klimatske promjene potvrđuju da su globalne temperature na putu da premaše 1,5 °Celzija iznad predindustrijskih razina – praga koji je postavljen u Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015.

Rast temperatura

Temperature su porasle u prosjeku za 1,48 °C između siječnja i studenog i “trenutno su izjednačene s 2023. godinom kao druga najtoplija godina u povijesti”, prema mjesečnom ažuriranju službe.

“Trogodišnji prosjek za 2023.-2025. na putu je da prvi put premaši 1,5 °C” u odnosu na predindustrijsko razdoblje 1850.-1900., kada su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u industrijskim razmjerima, rekla je u izjavi Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Copernicusu.

“Ove prekretnice nisu apstraktne – one odražavaju ubrzani tempo klimatskih promjena i jedini način ublažavanja budućeg porasta temperatura je brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova”, rekla je Burgess.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je u listopadu da svijet neće moći ograničiti globalno zagrijavanje na ispod 1,5 °C u sljedećih nekoliko godina.

Prošli mjesec bio je treći najtopliji studeni u povijesti mjerenja s 1,54 °C iznad predindustrijskih razina, prema Copernicusu, s prosječnom temperaturom zraka na površini koja je dosegla 14,02 °C.

Takvi postupni porasti mogu se činiti malima, ali znanstvenici upozoravaju da već to destabilizira klimu i čini oluje, poplave i druge katastrofe žešćima i češćima.

„Mjesec je obilježen nizom ekstremnih vremenskih događaja, uključujući tropske ciklone u jugoistočnoj Aziji, uzrokujući raširene, katastrofalne poplave i gubitak života“, navodi Copernicus.

Za Europu je to bio peti najtopliji studeni ikad zabilježen, s prosječnom temperaturom od 5,74 stupnja.

Dok su istočna Europa, Balkan i Turska zabilježili neuobičajeno visoke temperature, uvjeti u Skandinaviji i južnoj Njemačkoj bili su relativno hladni.

Samo su tri prethodne jeseni u Europi bile tople kao ova.

Borba oko fosilnih goriva

Filipine su u studenom opustošili dva uzastopna tajfuna koji su usmrtili oko 260 ljudi, dok su Indoneziju, Maleziju i Tajland pogodile velike poplave.

Prosječna globalna temperatura za jesen na sjevernoj polutki, od rujna do studenog, također je bila treća najviša u povijesti nakon 2023. i 2024. godine.

“Temperature su uglavnom bile iznad prosjeka diljem svijeta, a posebno u sjevernoj Kanadi, iznad Arktičkog oceana i diljem Antarktike”, naveo je Copernicus, dodajući da su u sjeveroistočnoj Rusiji zabilježene značajne hladne anomalije.

Copernicus provodi svoja mjerenja koristeći milijarde satelitskih i meteoroloških očitanja, i na kopnu i na moru, a njihovi podaci sežu do 1940. godine i uspoređuju se s globalnim temperaturnim zapisima koji datiraju iz 1850. godine.

Globalne temperature sve su više potaknute emisijama plinova koji zagrijavaju planet, uglavnom od fosilnih goriva koja se masovno sagorijevaju od industrijske revolucije.

Nacije su se na klimatskom summitu UN-a COP28 u Dubaiju 2023. godine dogovorile o prijelazu s fosilnih goriva, ali ambicije su od tada zastale.

Konferencija o klimi COP30 u Belému u Brazilu završila je prošli mjesec dogovorom kojim je izbjegnut novi, eksplicitni poziv na postupno ukidanje nafte, plina i ugljena nakon prigovora zemalja proizvođača fosilnih goriva.

Zovko u Europskom parlamentu žestoko prozvala Sorecu i Izaslanstvo EU u BiH zbog šutnje na Helezov šovinistički ispad

9. prosinca 2025.

Zastupnica u Europskom parlaemntu Željana Zovko na Odboru za vanjske poslove EP-a oštro je upozorila visoku predstavnicu Europske unije za vanjske poslove Kaju Kallas na izostanak reakcije europskih institucija i Izaslanstva EU u BiH na, kako je istaknula, ozbiljne i neprihvatljive verbalne napade ministra obrane BiH Zukana Heleza na nju osobno.

Na društvenim mrežama Zovko je poručila kako je „nedopustivo da EU izaslanstvo u Sarajevu šuti na govor mržnje zbog kojeg bi politički akteri u državama članicama već odavno snosili sankcije“, piše RTVHB.

„Ministar me nazvao kopiletom i retardiranom“

Govoreći na Odboru, Zovko je podsjetila da je prošlog tjedna sudjelovala na saslušanju u američkom Kongresu o situaciji na Zapadnom Balkanu, gdje je, kako je navela, Max Primorac „ponudio rješenje Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu kako bi se zaustavio socijalni inženjering te uspostavio, sačuvao i očuvao barem nekakav mir i pomirenje u toj zemlji, dajući svim trima zajednicama ono što im je zajamčeno Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom“.

„Nakon toga napao me ministar obrane BiH, nazvavši me kopiletom i retardiranim jer sam sudjelovala na tom saslušanju u američkom Kongresu“, istaknula je Zovko.

Dodala je kako je američko veleposlanstvo stalo uz Maxa Primorca, „koji je američki državljanin“, dok se, kako dodaje, veleposlanik EU u BiH Luigi Soreca nije oglasio:

„Vaš veleposlanik još uvijek ne daje nikakvu izjavu, ne staje uz mene kao zastupnicu u Europskom parlamentu i ne brani odluke Europskog parlamenta.“

„Molim vas, učinite nešto u vezi s vašim veleposlanicima na terenu, koji ne stoje uz žene, ne stoje uz zastupnike u EP-u i ne rade posao za koji su plaćeni“, poručila je Zovko Kallas.

Kallas: Žalostan incident, slijedi pisani odgovor

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas odgovorila je kako ranije nije bila upoznata s tim slučajem.

„Ovo na što ukazujete je žalostan incident i uslijedit će pisani odgovor jer nisam bila upoznata s tim stvarima“, kazala je Kallas, dodavši kako su veleposlanici s kojima se susretala „vrlo predani i vrlo vrijedni ljudi koji dobro predstavljaju Europu“.

„No, ako imate bilo kakve povratne informacije, molim vas da nam se obratite“, odgovorila je Kallas Željani Zovko i ostalim članovima Odbora.

Helezov govor mržnje izazvao niz reakcija

Povod za Zovkin istup bio je, u najmanju ruku, neprimjeren javni nastup ministra obrane BiH Zukana Heleza, koji je u televizijskom gostovanju Zovko i Primorca optužio da „nose ustaške gene“, nazivajući ih „ustaškom kopiladi“ i „poluretardiranim osobama“, uz dodatne prijetnje.

Helezove izjave osudili su Hrvatski narodni sabor BiH, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić i brojni javni akteri, upozoravajući da takav rječnik narušava ugled institucija, šteti odnosima sa SAD-om, produbljuje podjele u društvu i udaljava Bosnu i Hercegovinu od članstva u Europskoj uniji.

Predsjednica Buhač s veleposlanicima zemalja EU-a: Europski put BiH nema alternativu

9. prosinca 2025.

PREDSJEDNICA BUHAČ S VELEPOSLANICIMA ZEMALJA EU-A: EUROPSKI PUT BIH NEMA ALTERNATIVU

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač susrela se danas, u zgradi Vlade, s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH veleposlanikom Luigijem Sorecom i veleposlanicima pet država članica EU-a: veleposlanicom Češke NJ.E. Janom K. Lolić Šindelkovom, veleposlanikom Irske Nj.E. Adrianom Farrellom, veleposlanicom Italije NJ.E. Sarah Eti Castellani, veleposlanikom Slovenije NJ.E. Damijanom Sedarom i veleposlanicom Švedske Helenom Lagerlöf.

Premda je sastanak, kao prvi susret predsjednice Buhač s veleposlanikom Sorecom, imao nastupni karakter, otvoreno je nekoliko bitnih tema, s naglaskom na euroatlantski put BiH i usvajanje Reformske agende odnosno ulogu županija u tomu procesu. Predsjednica je veleposlanike izvijestila o najbitnijim postignućima Vlade HNŽ-a kroz proteklo dvogodišnje razdoblje, posebno im zahvalivši na potpori koju su njihove zemlje, zajedno s Republikom Hrvatskom, pružile HNŽ-u u ključnim trenucima žurnoga odgovora na tragičnu prirodnu nepogodu koja je lani pogodila Konjic, Jablanicu i sjeverni prostor Mostara. Ocijenila je kako je susret bio prigodom još jednom potvrditi nedvojbenu opredijeljenost županijske izvršne vlasti da, u sklopu svojih mjerodavnosti, aktivno sudjeluje i pruži punu potporu europskomu putu BiH.

– Taj put nema alternativu, ali mora biti zasnovan na načelima zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svake od razina vlasti. Na svima nama je odgovornost ne propustiti prigodu koja nam se ukazala odlukom o otvaranju pregovora. Svi uključeni u te procese dijelimo odgovornost da, kroz dijalog, konsenzus i poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, dajemo puni doprinos našemu putu ka pridruživanju obitelji europskih zemalja – komentirala je Buhač, dodavši kako su dio razgovora posvetili iznimnim vijestima o službenomu odobravanju Reformske agende BiH, čime je potvrđeno da dokument koji je dostavilo Vijeće ministara ispunjava ključne preduvjete, a što otvara mogućnost korištenja više od 950 milijuna eura koji su namijenjeni za reforme i rast.

– Ta ćemo sredstva moći koristiti isključivo ako uspješno provodimo reformske mjere koje podrazumijevaju temeljne političke promjene, jačanje institucija, kao i socio-gospodarske reforme uz kontinuiranu suradnju s Europskom komisijom. Ono što zabrinjava jest činjenica da je, prema posljednjemu izvješću Europske komisije o proširenju, BiH nažalost u skupini zemalja koje nisu napravile ozbiljan korak na putu prema EU. Zato ponavljam kako je na svima nama odgovornost naše obveze shvatiti krajnje ozbiljno i posvećeno raditi na njihovu ispunjavanju, ulažući svoj maksimum, svatko unutar svojega djelokruga i svoje razine vlasti. Svjesna sam, a to je potvrđeno i danas, da u Izaslanstvu Europske unije u BiH i veleposlanicima naših prijateljskih zemalja imamo snažne partnere posvećene pružanju pune potpore BiH i narodima u njoj za što brži ulazak u europsku obitelj, gdje je ovoj državi prirodno mjesto – snažna je poruka predsjednice Vlade HNŽ-a.

U obraćanju novinarima, veleposlanik Soreca istaknuo je kako je s predsjednicom Vlade imao konstruktivan sastanak na kojemu je razgovarano o nizu tema koje su bitne ne samo za građane HNŽ-a nego i šire.

Također je bilo govora o ulozi županija u svezi s procesom integriranja u kojemu sve razine vlasti državna, entitetska i županijska imaju svoju ulogu, ali kako je u tom procesu, kada se pregovori i formalno otvore, više od 70 % poslova na nižim razinama vlasti.
Kazao je kako Europska unija i sve njezine članice nastavljaju pružati neupitnu potporu ne samo ovoj županiji nego i svim drugim županijama, kao i entitetima i Bosni i Hercegovini u cijelosti na njezinu ubrzanom putu ka Europskoj uniji.
Posebna tema razgovora bila je Reformska agenda koju je protekli tjedan odobrila Europska komisija, a koja predstavlja jedan ključan alat i županijama da mogu provesti potrebne reforme s ciljem dobrobiti za sve građane.
Pozdravio je i napore Vlade koje čini kada je u pitanju digitalizacija javne uprave, reforma obrazovanja i zelena tranzicija dodavši kako na tom putu Europska unija može puno pomoći, ne samo financijski nego i politički.
Također je razgovarano o društvenoj koheziji i snažnijoj suradnji županija, osobito u smislu nastavka pomoći nedavno stradalim područjima od poplava, istaknuvši kako je Europska unija već pružila značajnu potporu svim stradalim područjima, ali i najavio dodatna sredstva koja će u iznosu od 46 milijuna eura biti osigurana iz Fonda solidarnosti. Izrazio je nadu kako će njihovu konkretnu realizaciju na terenu vidjeti u što skorijem roku.
Veleposlanik se osvrnuo i na sastanak koji je imao sa studentima sa SUM-a, kazavši kako ga je taj razgovor uvjerio da mladi ljudi svoju budućnost vide u Europskoj uniji.
Na kraju je još jednom podvukao kako BiH u svim zemljama EU-a ima neupitnu potporu, ali kako je potrebno da u tomu procesu sve razine vlasti daju svoj puni doprinos.

Veliki zaokret EU-a: Stiže najstroži migracijski paket u posljednjem desetljeću

9. prosinca 2025.

Deset godina nakon velike migrantske krize Europska unije je na pragu velikog zaokreta u politici zajedničkog azila, oko čega godinama nije bilo suglasnosti.

Ministri unutarnjih poslova država članica u ponedjeljak su na sastanku u Bruxellesu postigli dogovor o zajedničkom stajalištu o tri uredbe koje će biti podloga za pregovore s Europskom parlamentom o konačnom tekstu tih zakona te dogovor o mehanizmu solidarnosti za koji nije potrebna suglasnost europskih parlamentaraca.

Te su uredbe dio novog Pakta o migracijama koji će se početi provoditi sredinom sljedeće godine.

Dogovor o mehanizmu solidarnost formalno će biti usvojen do kraja ove godine. To uključuje uspostavu “fonda solidarnosti” iz kojeg će se pružati pomoć članicama koje se nađu pod velikim migrantskim pritiskom, a počet će se primjenjivati od 12. lipnja sljedeće godine. Države članice mogu doprinositi tom fondu solidarnosti na tri načina – plaćanjem financijskog doprinosa, tehničkom potporom slanjem opreme ili eksperata te prihvatom migranata, piše Hina.

Četiri zemlje koje su pod najvećim pritiskom, Cipar, Grčka, Italija i Španjolska, moći će tražiti pomoć iz fonda solidarnosti, što uključuje premještanje 21 tisuće tražitelja azila ili financijsku pomoć u iznosu do 420 milijuna eura iz europskog proračuna. To su brojke dogovorene za razdoblje od 12. lipnja do kraja 2026. godine, a potom će se za svaku godinu određivati nove brojke ovisno o potrebi

Šest zemalja – Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska i Poljska – za koje je Komisija utvrdila da su u posljednjih pet godina kumulativno bile izložene migrantskom pritisku imaju pravo tražiti da budu potpuno ili djelomično izuzete o obveze doprinosa mehanizmu solidarnosti, što znači da neće morati davati financijsku pomoć niti primati migrante iz članica koje su pod najvećim pritiskom.

Ministri su postigli dogovor o uredbi o sigurnoj zemlji podrijetla, kojom so po prvi put uspostavlja jedinstvena europska lista zemalja čiji će državljani teško dobiti međunarodnu zaštitu. Na tom su popisu Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Kosovo, Maroko i Tunis. Zahtjevi za azilom državljana tih zemalja bit će tretirani već na granici po ubrzanoj proceduri s velikom vjerojatnošću da će biti odbijeni.

Ministri su usuglasili zajedničko stajalište i o uredbi o vraćanju migranata, koja, između ostaloga predviđa mogućnost uspostave centara za povratak migranata u trećim zemljama.

U prijedlogu uredbe stoji da “zemlja povratka” može biti zemlja s kojom postoji sporazum ili aranžman na temelju kojeg se prihvaća osoba koja nema pravo boravka u državama članicama. Također se utvrđuju uvjeti za sklapanje tih sporazuma ili aranžmana. Oni se, mogu sklopiti samo s trećom zemljom u kojoj se poštuju međunarodni standardi ljudskih prava i načela međunarodnog prava, uključujući načelo zabrane vraćanja.

Ta uredba treba olakšati deportaciju odbijenih tražitelja azila. Trenutačno se samo 20 do 25 posto stranaca koji dobiju nalog za deportaciju iz EU zapravo pridržavaju naredbe. Od sljedeće godine, svatko tko primi nalog za deportaciju morat će ostati dostupan vlastima, identificirati se i dati svoje biometrijske podatke te se ne smiju prijevarno opirati deportaciji. Otpor deportaciji kažnjavat će se zatvorom u svim državama članicama.

Najveća politička bitka vodila se o prijedlogu da sve zemlje članice moraju automatski priznati nalog o vraćanju migranta izdan u jednoj članici. Nekoliko država članica izražavalo je bojazan da bi zemlje na vanjskim granicama koje su pod velikim migrantskim pritiskom mogle olako izdavati naloge za vraćanje, a provedbu prepustiti drugim članicama.

Postignut je kompromis da priznavanje naloga u prve dvije godine ne bude obvezno, nego dobrovoljno. Nakon dvije godine Komisija će ocijeniti kako to funkcionira i bude li potrebno predložiti zakon kojim će to postati obvezno.

Postignut je dogovor i o sigurnim trećim zemljama, koja će vlastima država članica omogućiti da odmah ocijene zahtjev za azilom kao neprihvatljiv ako je tražitelj mogao tražiti međunarodnu zaštitu u trećoj zemlji kroz koju je prošao. Pritom se ne traži da tražitelj azila mora imati neku vezu s tom trećom zemljom, poput obiteljskih veza ili da je dulje vrijeme boravio u toj zemlji kao što predviđa sadašnja odredba.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izrazio je zadovoljstvo donesenim odlukama. Rekao je da se ne slaže s ocjenama kako se radi “drastičnim promjenama” kako se sugeriralo u europskim i hrvatskim medijima.

Rekao je i da je zadovoljan činjenicom da će Hrvatska biti izuzeta od obveza dodatnih prihvata migranata ili plaćanja financijskih doprinosa. “Znamo da su neki kod nas dizali paniku oko toga i govorili da je to omča oko vrata za Hrvatsku, a mi smo cijelo vrijeme govorili da se od Hrvatske neće po tom pitanju ništa tražiti i to se i dogodilo”, rekao je.

“Za nas u Hrvatskoj ovo je logičan nastavak onoga na što smo ukazivali cijeli niz godina, a to je da treba promijeniti pravni okvir koji je ilegalnim migrantima omogućavao da manipuliraju s europskim zakonima i da ga zlorabe”, rekao je Božinović
Dodao je da opcija tzv. neulaska ostavlja mogućnost državama članicama da u kratkom postupku odmah vide tko ne ispunjava uvjete za ulazak u EU

Odluke ministara unutarnjih poslova naišle su na kritike organizacija za zaštitu ljudskih prava.

“Države članice EU-a i dalje se zalažu za okrutne i nefunkcionalne ‘centre za povratak’ ili centre za deportaciju izvan EU-a – prisilno prebacujući ljude u zemlje u kojima nemaju veze i mogu biti pritvoreni dulje vrijeme, kršeći međunarodno pravo. Ovaj pristup odražava potresna, dehumanizirajuća i nezakonita masovna uhićenja, pritvaranja i deportacije u SAD-u, koja razaraju obitelji i uništavaju zajednice”, rekla je Olivia Sundberg Diaz, koja je u Amnesty Internationalu zadužena za pitanja migracija i azila u EU-u.

HINA

(FOTO&VIDEO) Ludnica na stadionu uoči utakmice HŠK Zrinjski-FK Velež

9. prosinca 2025.

Uoči utakmice HŠK Zrinjski-FK Velež gledatelji su ustali na noge i napravili ludnicu na stadionu.

1 od 4

Mostar: Dva kulturna događaja u petak u Muzeju Žitomislić

9. prosinca 2025.

Fondacija Muzej Žitomislić, u suradnji s JU Zavičajni muzej Pljevlja, organizator je kulturno-umjetničkog programa koji će biti održan u petak, 12. prosinca, u Muzeju Žitomislić.

Taj dan bit će upriličena projekcija filma “Sinaj” te promocija knjige “Međureligijska tolerancija”.

Iz Fondacije su kazali kako su autori dokumentarnog filma “Sinaj” Miloš Gačević i Božidar Gluščević, a film donosi jedinstven pogled na duhovno, povijesno i kulturno nasljeđe Sinajske gore, predstavljajući publici rijetke vizualne zapise i svjedočanstva.

Nakon projekcije, bit će održana promocija knjige “Međureligijska tolerancija”, autora Miloša Gačevića, koja se bavi značajem dijaloga, razumijevanja i suradnje među vjerskim zajednicama u suvremenom društvu.

Program počinje u 18 sati.

FENA

Drama u Hercegovini: Pucao na brata iz vatrenog oruđja

9. prosinca 2025.

M.S. se tereti za krivično djelo izazivanje opće opasnosti, a njegovog brata se tereti za krivično djelo nasilje u obitelji ili obiteljskoj zajednici.

Policijski službenici PU Bileća su jučer, 8. prosinca, uhitili M.S. zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opće opasnosti.

“Osoba inicijala M.S. je došlo u Policijsku stanicu Bileća i prijavilo da ga je neposredno prije dolaska fizički napala osoba inicijala M.S. iz Bileće.

Nakon fizičkog napada M.S. je iz vatrenog oružja ispalilo dva metka, kojom prilikom nije bilo ozlijeđenih osoba”, priopćili su iz PU Trebinje.

Uzbuna u članici NATO-a, proglašeno izvanredno stanje

9. prosinca 2025.

Izvanredno stanje omogućit će veće uključivanje vojske u suzbijanje prijetnje i bolju koordinaciju između agencija, priopćila je vlada.

Litva je proglasila izvanredno stanje zbog stotina krijumčarskih balona koji su posljednjih tjedana stigli iz susjedne Bjelorusije. Zbog njih su, kako tvrde vlasti, više puta zatvorene zračne luke te ugrožena nacionalna sigurnost. Današnja vladina odluka uslijedila je nakon višekratnih poziva Europskoj uniji da poduzme odlučnije mjere protiv onoga što Vilnius naziva najnovijom fazom hibridnog rata Rusije i Bjelorusije protiv članica NATO-a.

Krijumčari koriste goleme balone za unošenje robe poput cigareta u Litvu. Zračna luka u Vilniusu bila je zatvorena ukupno 60 sati u posljednjim tjednima, što je pogodilo više od 350 letova i 50.000 putnika. Također, nekoliko je puta bila zatvorena i zračna luka u Kaunasu, piše Financial Times.

“U borbi protiv bjeloruskog hibridnog napada moramo poduzeti najstrože mjere i braniti područja najviše pogođena tim napadom… Javnost neće osjetiti nikakve neugodnosti zbog izvanrednog stanja“, izjavila je premijerka Inga Ruginienė. Bjelorusija, bliska saveznica Rusije, negirala je odgovornost.

Izvanredno stanje omogućit će veće uključivanje vojske u suzbijanje prijetnje i bolju koordinaciju između agencija, priopćila je vlada. Baloni su najnoviji u nizu hibridnih napada. Od 2021., Litva, Latvija i Poljska suočavaju se s velikim brojem migranata koje Bjelorusija gura preko granice. Sve tri zemlje to su nazvale hibridnim napadom. Litva je više puta pozivala EU da uvede sankcije bjeloruskim dužnosnicima i pomogne zemlji u borbi protiv krijumčarskih balona.

Vlada je objavila da se, zbog promjenjivih smjerova vjetra, izvanredno stanje uvodi na cijelo područje Litve, a ne samo na pogranično područje. Dodala je da policija, graničari, carinici i vojna policija svake noći provode racije kako bi presretali balone te pregledavaju vozila i osobe u tom području.

Zima toplija od prosjeka, u Hercegovini najviše 15 dana s mrazom

9. prosinca 2025.

Očekivani broj mraznih dana, kada je minimalna temperatura zraka niža od 0 stupnjeva, u Bosni je tijekom ove zime do 60, a na području južne Hercegovine prognozira se do 15 dana s mrazom.

Zima u Bosni i Hercegovini trebala bi biti toplija u odnosu na klimatološku normalu za razdoblje 1991. – 2020. Ovo pokazuje sezonska prognoza za razdoblje prosinac 2025. – veljača 2026., koja je zasnovana na modelima Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Najveća temperaturna odstupanja u odnosu na normalu očekuju se u siječnju. Srednja temperatura u pojedinim područjima mogla bi biti viša od 2,5 stupnjeva. Najmanja odstupanja očekuju se u prosincu. Zima 2025. – 2026., kad su u pitanju temperature zraka, trebala bi biti slična prošloj sezoni 2024. – 2025.

Očekivani broj mraznih dana, kada je minimalna temperatura zraka niža od 0 stupnjeva, u Bosni je tijekom ove zime do 60, a na području južne Hercegovine prognozira se do 15 dana s mrazom. Broj hladnih dana, kada je maksimalna temperatura 0 ili ispod toga, ostaje nizak. Primjerice, Sarajevo u prosjeku bilježi samo 7,3 takva dana u siječnju, što je slično trendu iz proteklih godina. Vjerojatnost ostvarenja ove prognoze je umjerena do velika – do 50%…

– Prognoza oborina u odnosu na prognozu temperature zraka na dugo razdoblje je manje pouzdana. S tim u vezi prognoze oborina treba uzeti s većom dozom rezerve u odnosu na prognozu temperature zraka. Istovremeno, veoma je teško u zimskom razdoblju prognozirati vrstu oborina u pojedinim razdobljima tijekom sezone – ističu iz FHMZ.

Tijekom klimatološke zime (prosinac, siječanj i veljača), vjerojatnost mogućih scenarija za širu regiju gotovo je podjednaka. Za prostor Bosne i Hercegovine očekivane količine oborina trebale bi biti niže od prosječnih za razdoblje (DJF). Raspored oborina tijekom zime bit će neujednačen. Tijekom zimskog razdoblja nisu isključena dulja razdoblja bez oborina, ali i veće količine oborina za kraće razdoblje. Najviše oborina prognozira se u veljači, piše Srpskainfo.

Lijepa Hercegovka, supruga premijera Plenkovića, zasjala na prijamu kod francuskog predsjednika

9. prosinca 2025.

Posebnu priču pričala je frizura: mekani valovi u stilu holivudskih diva zlatnog doba savršeno su pratili liniju haljine i pelerine.

Hrvatski premijer Andrej Plenković i njegova supruga Ana Maslać Plenković sinoć su večerali u društvu francuskog premijera Emmanuela Macrona i njegove supruge Brigitte.

Plenković je u Pariz otputovao s hrvatskim političkim i gospodarskim izaslanstvom, i to zbog potpisivanja vojnih ugovora vrijednih oko dvije milijarde eura za 18 samohodnih haubica Cezar, protudronske sustave, 44 tenka Leopard i modernizaciju borbenih lovaca Rafalea, piše Večernji list BiH.

Za večeru kod Emmanuela i Brigitte Macron od glave do pete odabrala je crnu boju, ali u verziji koja nema ništa strogo ni dosadno. Haljina do gležnja bez rukava, s detaljem kristalića oko vrata i krojem koji izdužuje figuru, bila je baza looka na kojoj se sve dalje gradilo.

Preko nje je nosila ogrtač nalik pelerini, detalj koji cijelom stylingu daje dojam starinskog glamura i savršeno se uklapa u ozračje Elizejske palače

Posebnu priču pričala je frizura: mekani valovi u stilu holivudskih diva zlatnog doba savršeno su pratili liniju haljine i pelerine. Make-up je ostao vjeran njezinu prepoznatljivom stilu – naglasak na urednom tenu i suptilnom naglašavanju očiju, dovoljno svečan za crveni tepih, ali i dalje u duhu diplomatskog protokola.

U trenutku dok su Macron i Plenković razgovarali o politici i suradnji dviju država, Ana Maslać Plenković na crvenom tepihu je odradila svoj tihi, ali vrlo efektan diplomatski “nastup”.

Franjevačka knjižnica Tomislavgrad darovala čak 150 knjiga za bolničku knjižnicu u Mostaru

9. prosinca 2025.

Akcija “Otvori knjigu, zatvori ekran”, pokrenuta tijekom listopada za mališane na Pedijatriji i Dječjoj kirurgiji, polako se približava svom cilju. Iako je planirani broj naslova gotovo ispunjen, donacije i dalje pristižu sa svih strana, potvrđujući da dobrota i empatija nemaju rok trajanja, one rastu svaki put kada se pruži ruka pomoći.

Iznimno vrijedan doprinos stigao je iz Franjevačke knjižnice u Tomislavgradu, koja je darovala čak 150 knjiga za buduću bolničku knjižnicu. To će biti mjesto gdje će djeca, unatoč bolničkim zidovima, moći otputovati u svjetove mašte, mira i novih spoznaja, mjesto gdje će knjige postati njihov tihi, ali snažni saveznik.

U njihovoj bogatoj zbirci od više od 63 000 naslova, pronašlo se i posebno dirljivo svjedočanstvo o ljudima velikog srca koji nesebično prepoznaju potrebe svoje zajednice. Pedijatrica dr. Ivona Letica i voditeljica projekta Antonela Vučić posjetile su Franjevačku knjižnicu, gdje su ih dočekali voditeljica Anica Skočibušić, gvardijan fra Bože Milić te muzejska pedagoginja Helena Lučić s iskrenim osmijehom i otvorenim srcem.

Cijeli tim Franjevačke knjižnice s radošću je podržao akciju, ističući koliko je dragocjeno djeci otvarati vrata čitanju već od najranijih dana. Posebnu toplinu činu podario je i fra Bože Milić, koji je blagoslovio ovu plemenitu inicijativu, unoseći u nju dodatnu dozu nade, dobrote i zajedništva.

“Od srca zahvaljujem svima koji su postali dio naše akcije ‘Otvori knjigu, zatvori ekran’. Svaka knjiga, svaka riječ podrške i svaki osmijeh dokaz su da dobro još uvijek glasno živi među nama”, poručila je voditeljica projekta Antonela Vučić.

Posebne riječi zahvalnosti upućene su gvardijanu fra Boži Miliću, voditeljici Anici Skočibušić i cijelom timu Franjevačke knjižnice.
“Njihova nesebična donacija i otvoreno srce duboko su nas dirnuli. Zahvalni smo dragom Bogu što na naš put stavlja ljude koji svojom dobrotom pokazuju da empatija nije nestala naprotiv, ona se svakoga dana iznova rađa.”

U ovo blagdansko vrijeme, kad se srca prirodno otvaraju i kada toplina pronalazi put i do najskromnijih kutaka, posebno je lijepo svjedočiti zajedništvu koje nadilazi sve razlike.

Lutkarsko kazalište Mostar: Najava predstave Čudo Badnje večeri

9. prosinca 2025.

Ovaj tjedan u Lutkarskom kazalištu Mostar možete pogledati predstavu koja je svoju premijeru imala prije 2 godine i tada osvojila srca velike i male publike – Čudo Badnje večeri.

Predstava će se igrati u dva termina:
• Petak 12.12. u 18:00 sati
• Subota 13.12. u 11:00 sati.

Sretni smo što možemo najaviti da je subotnja predstava poklon svoj djeci Mostara od HT Eronet-a.

Predstava Čudo Badnje večeri rađena je pod redateljskom palicom Maje Martinek, doktorice umjetnosti i profesorice Odsjeka za kazališnu umjetnost u Osijeku

Čudo Badnje večeri je zimska priča o neobičnoj djevojčici koja svojom toplinom ugrije srce čangrizavog starca vraćajući mu vjeru u ljubav, u čudo, u… Božić.

O predstavi:
Jurimo. Žurimo.
Jer tako treba. Jer, kad i ne treba, mora.
Ne vidimo oko sebe. Ništa. Nikog. I tako iz sata u sat. Iz dana u dan. Pa i iz godine u godinu…
A možda ipak tako ne treba? Možda ipak tako ne mora? Možda se ipak u ovom užurbanom svijetu može pronaći vrijeme za osmijeh? Za… ljubav? Za… čudo?
Pokušajte! Zastanite, popijte topli kakakao da ne budete mrzovoljni i… ne zaboravite želju! Na Badnje veče događaju se čuda!

Zbog ograničenog broja mjesta svoje mjesto možete rezervirati putem službene web stranice: https://lutkamo.com/ulaznice/ulaznica-za-predstavu-cudo-badnje-veceri/

Miloš Gigović nogometašima Rudara podijelio devet kartona: Protiv Borca će biti bez trenera i čak šest igrača

9. prosinca 2025.

Miloš Gigović, nogometni sudac iz Gradiške, vratio se na terene WWin lige BiH nakon mjesec dana pauze i odmah privukao pažnju na utakmici između Sloge i Rudar Prijedora.

Tijekom utakmice podijelio je ukupno 12 žutih i jedan crveni karton, što je posebno pogodilo igrače Rudara, koji su dobili devet žutih kartona i praktički ostali oslabljeni za sljedeću utakmicu protiv Borca iz Banja Luke.

Gigović je crveni karton pokazao treneru Rudara, Perici Ognjenoviću, koji neće moći voditi momčad protiv Borca u sljedećem kolu.

Osim njega, utakmicu protiv Banja Luke propustit će igrači Tarik Ramić, Garcia Mohedano Andres, Roncal River Alvaro, Juan Camilo Puentes Londono, Petar Gigić i Fernan Ferreiro Lopez.

Borac, s druge strane, neće moći računati na Zorana Kvržića i Sebastiana Herreru zbog nakupljenih žutih kartona.

Pijani vozač Mercedesom jurio 170 km/h kroz naselje kod Širokog Brijega

9. prosinca 2025.

Untitled - 51 — Foto: Canva Pro / Brza vožnja

Policijski službenici Postrojbe prometne policije Ministarstva unutarnjih poslova Županije Zapadnohercegovačke zabilježili su u subotu, 6. prosinca 2025. godine oko 23 sata, izuzetno težak prometni prekršaj na dionici ceste M6.1 u mjestu Privalj, na području grada Širokog Brijega.

Prema službenim navodima, vozač inicijala F. M. (1994.) iz Širokog Brijega upravljao je osobnim vozilom marke Mercedes u smjeru Posušje – Široki Brijeg te je na mjestu gdje je pretjecanje izričito zabranjeno prometnim znakom nepropisno pretjecao drugo vozilo, piše portal Bljesak.info.

Nakon toga, kroz naseljeno mjesto nastavio je vožnju brzinom od 169 kilometara na sat, iako je na tom dijelu ceste prometnim znakom dopuštena najveća brzina od 60 kilometara na sat.

Prekršaj je evidentiran uređajem za nadzor i mjerenje brzine “Eunomia”, a alkotestiranjem je utvrđeno kako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola, s koncentracijom od 1,22 g/kg alkohola u organizmu.

Daljnjom provjerom u službenim evidencijama utvrđeno je i kako je F. M. vozilom upravljao unatoč aktivnoj zabrani upravljanja motornim vozilima u trajanju od 60 dana, izrečenoj rješenjem Policijske uprave Mostar.

Zbog težine prekršaja počinjenih u stjecaju, protiv vozača će biti podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu.

Mostar: Preminuo Berislav Ledić, dugogodišnji sportski pedagog i trener

9. prosinca 2025.

U 90. godini života preminuo je profesor Berislav Ledić, dugogodišnji predavač tjelesne i zdravstvene kulture te istaknuti sportski djelatnik koji je obilježio generacije učenika, sportaša i studenata.

Posljednji ispraćaj održat će se u srijedu, 10. prosinca 2025. u 15:00 sati, ispred Gradske mrtvačnice u Širokom Brijegu, dok će obitelj primati sućut od 14:15 sati. Pokop će biti na rimokatoličkom groblju Bili Brig (Široki Brijeg), a sveta misa služit će se tijekom pogreba.

Život i rad posvećeni odgoju i sportu

Berislav Ledić rođen je 2. travnja 1936. u Mostaru. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio je u rodnom gradu, a Pedagošku akademiju i Fakultet za fizičku kulturu u Sarajevu.

Radio je u više osnovnih i srednjih škola, a od 1995. godine predavao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je vodio kolegij Tjelesna i zdravstvena kultura.

U sportu je ostavio dubok trag:

osamdesetih godina bio je trener OK Student,
nakon Domovinskog rata vodio je ŽRK Zrinjski i mlađe selekcije,
dobitnik je brojnih priznanja, uključujući Priznanje Sportskog saveza Grada Mostara za doprinos i afirmaciju sporta.

Autor stručnih djela

Profesor Ledić radio je na nekoliko priručnika i knjiga iz područja kineziologije i rukometa, među kojima su:

Osnove rukometa
Fitness vježbovni operatori u rukometu
Kinezologija

Objavio je i više stručnih radova iz područja sportskog treninga, biomehanike i kondicijske pripreme.

Mostar je njegovim odlaskom izgubio jednog od najvažnijih sportskih pedagoga i stručnjaka koji je desetljećima oblikovao sportske generacije.

Dramatično upozorenje: Novi prijelaz Gradiška neće se moći otvoriti

9. prosinca 2025.

Uprava za neizravno oporezivanje reagirala je priopćenjem u kojem konstatira kako Upravni odbor UNO-a nažalost nije usvojio Izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UNO te nisu ispunjeni uvjeti za otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška Novi Most – Gornji Varoš, priopćeno je iz UNO-a.

Uprava za neizravno oporezivanje izrazio je žaljenje i nezadovoljstvo takvom odlukom Upravnog odbora UIO, jer smatramo da krajnji korisnici, a to su građani i gospodarska zajednica ne smiju plaćati cijenu unutrašnjih političkih i drugih previranja u Bosni i Hercegovini.

– Zato Uprava za neizravno oporezivanje još jednom poziva sve relevantne faktore u Bosni i Hercegovini da hitno daju doprinos stvaranju svih potrebnih uvjeta da se granični prijelaz Gradiška Novi most otvori za međunarodni putnički i teretni promet, i to tako da Upravni odbor UNO danas ili sutra u tijeku dana usvoji Izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji UNO, priopćili su iz UNO-a.

-UNO poziva i Vladu Federacije BiH da se hitno uključi u rješenje ovog problema, budući da je ekspert u Upravnom odboru UIO g. Zijad Krnjić imenovan od spomenute Vlade, dodali su iz UNO-a. Prema službenim podacima na graničnom prelazu Gradiška godišnje pređe preko četiri milijuna putnika i preko milijun vozila, a značajan broj među njima su i građani i gospodarstvenici Federacije BiH.

Podsjećaju kako je Izmjena i dopuna Pravilnika kojom se uspostavlja nova organizacijska jedinica Carinski referat na graničnom prelazu Gradiška Novi Most je preduvjet da bi se poduzele aktivnosti na ispunjavanju drugih uvjeta neophodnih za funkcioniranje carinske službe na ovoj lokaciji, koji zahtijevaju da se odredi šifra graničnog prelaza kako bi se znalo gdje je roba ušla/izašla u/iz Bosne i Hercegovine, da se osigura informatička podrška na novoj lokaciji i pristup carinskoj aplikaciji, da se izradi pečat nove organizacione jedinice, izvrši uključivanje novog graničnog prelaza u sustav NCTS-a (novog računalnog provoznog postupka), uključivanje u TIR i ATA sistem i drugi uvjeti koji se moraju osigurati za provedbu carinskih postupaka, a čije ispunjenje ovisi od prethodno uspostavljene nadležne organizacione jedinice.

Naš Mostarski Plemić danas slavi: Pero neka je sretan rođendan

9. prosinca 2025.

Danas rođendan slavi naš Pero Stojkić. Jedan je od najvećih koji su ikada nosili sveti dres HŠK Zrinjski. Za prvu momčad debitirao je u sezoni 2004/05. Upisao je tri nastupa, te bio dio ekipe koja je donijela prvi povijesni naslov prvaka u Mostar. U ovoj momčadi Pero je bio najmlađi član.

Napušta Zrinjski uz obećanje da će se jednog dana vratiti, a vratio se 4. siječnja, 2011. godine, i od tada je bez prekida nosi dres s lentom do kraja igračke karijere. U međuvremenu izrastao je u velikog igrača i legendu kluba. Sa Zrinjskim je osvojio pet naslova prvaka.

Navijački trofej “Filip Šunjić Pipa” dobio je 2013. godine.

Ovim putem redakcija portala HERCEGOVINA.in Peri želi sretan rođendan, te puno zdravlja i sreće u životu.

Na području Mostara uhićene četiri osobe, oduzeti heroin, kokain i ecstasy

9. prosinca 2025.

Djelatnici Sektora kriminalističke policije MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) proveli su u ponedjeljak akciju usmjerenu na suzbijanje zlouporabe opojnih droga, tijekom koje su na više lokacija na području Mostara uhitili četiri osobe, priopćeno je iz MUP-a HNŽ-a.

U Konjicu je uhićen D.S. (1990), kod kojeg je pronađena određena količina heroina. Na području Mostara uhićeni su M.N. (1979), kod kojeg su policijski službenici pronašli kokain i heroin, te D.M. (1979), kod kojeg je također pronađena određena količina heroina.

Tijekom policijskih aktivnosti zaustavljen je i legitimiran E.R. (1976) iz Hadžića, koji je dragovoljno predao neutvrđenu količinu biljne materije nalik marihuani, neutvrđenu količinu bijele tvari koja asocira na amfetamin te 17 komada rozih tableta koje izgledom podsjećaju na opojnu drogu ecstasy. Sve osobe su uhićene, nad njima je provedena kriminalistička obrada, a o događaju je obaviješten nadležni tužitelj.

Bez puno muke i nauke – lazanje

9. prosinca 2025.

Ako postoji jelo koje rješava sve – od nedjeljnog ručka do gladušnih večeri – onda su to klasične lazanje. Nema tu velike mudrosti: dobar mesni umak, jednostavan bešamel, par redova listova i gotovi ste. Ovo je onaj provjereni recept koji uspijeva baš svaki put, ne traži posebne sastojke ni posebne vještine, a stol automatski postane mirniji kad se iznese vruća tepsija.

Sastojci
500 g mljevene junetine
1 glavica luka
2 režnja češnjaka
400 g pasate
2 žlice koncentrata rajčice
250 g listova za lazanje
500 ml mlijeka
40 g maslaca
40 g brašna
150 g ribanog sira
maslinovo ulje, sol, papar, muškatni oraščić

Priprema
Na ulju pirjati sitno sjeckani luk i češnjak dok ne omekšaju. Dodati mljeveno meso, začiniti solju i paprom i pržiti dok ne porumeni. Umiješati koncentrat rajčice, kratko popržiti, zatim dodati pasatu i malo vode. Kuhati 20 do 25 minuta.

Za bešamel otopiti maslac, dodati brašno i kratko popržiti. Postupno ulijevati mlijeko uz stalno miješanje. Začiniti solju, paprom i muškatnim oraščićem te kuhati dok se ne zgusne.

U posudu slagati red bešamela, listova, mesnog umaka, ponovo bešamel i malo sira. Ponavljati dok se sastojci ne potroše, a završiti bešamelom i sirom.

Peći 30 do 40 minuta na 180 °C dok površina ne porumeni. Ostaviti desetak minuta da se stisne prije rezanja.

Dobar tek!

Sklekovi ili bench press

9. prosinca 2025.

Three adults performing push up exercises — Group of adults performing push up exercise drills at indoor physical fitness cross-training exercise facility with bright light flare over them

Mogu li sklekovi biti zamjena za bench press

Bez izlaska iz kuće, bez gužve u teretani – trenirajte bilo kad i osjećajte se snažno svaki dan. Zaliha je ograničena!

Osobe koje žele trenirati i nemaju u blizini teretanu primorane su trening najčešće raditi u privatnosti svog doma.

U slučaju da nemate kod kuće bench klupu s utezima jedina opcija za trening su najčešće bodyweight vježbe. Neke od ovih vježbi mogu služiti kao dobra zamjena za vježbe koje izvodite u teretani. Primjerice, sklekovi mogu zamijeniti bench press, jer je pokret izvedbe u obje vježbe biomehanički sličan.

Iako mogu biti zamjene, većina ljudi se vjerojatno pita koliko sklekovi mogu biti efikasni za razvoj mišićne mase i jakosti u usporedbi s bench pressom. Gledajući znanstvenu literaturu, imamo dobre vijesti za vas — sklekovi mogu polučiti slične rezultate kao i bench press na jakost i hipertrofiju, barem u kraćima periodima treninga.

Znanstveno je dokazano da trening s manjim opterećenjem (primjerice od 30% do 40% 1RM) može rezultirati sa sličnim povećanjem mišićne mase kao i trening s opterećenjima od 70% do 80% 1RM, pod uvjetom da se trening izvodi do mišićnog otkaza (Schoenfeld i kolege, 2017).

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Zbog toga, jedna grupa autora je usporedila trening koji je uključivao izvedbu skleka do mišićnog otkaza s treningom koji je uključivao izvedbu bench press-a do otkaza s 40% 1RM. Ispitanici u obje grupe su radili 3 serije, s 2 minute odmora između serija (Kikuchi i Nakazato, 2017). Ispitanici su ukupno su trenirali 8 tjedana, 2 puta tjedno. Prije i nakon programa treninga, ispitanicima je mjerena jakosti te hipertrofija prsa, bicepsa i tricepsa.

Hipertrofija prsa i tricepsa je zabilježena kod obje grupe, bez razlika u efektima (Prikaz 1 i Prikaz 2). Iako nije bilo statistički značajnih razlika između grupa, hipertrofija bicepsa je bila nešto veća kod grupe koja je radila bench press (Prikaz 3). Povećanje jakosti je također bilo slično između grupa (Prikaz 4).

Prikaz 1 – Povećanje mišićne mase prsa nakon 6 tjedana trening koji uključivao izvedbu skleka do otkaza ili bench pressa s 40% 1RM-a

Prikaz 2 – Povećanje mišićne mase tricepsa nakon 6 tjedana trening koji uključivao izvedbu skleka do otkaza ili bench pressa s 40% 1RM-a

Prikaz 3 – Povećanje mišićne mase bicepsa nakon 6 tjedana trening koji uključivao izvedbu skleka do otkaza ili bench pressa s 40% 1RM-a

prikaz

Prikaz 4 – Povećanje jakosti u bench pressu nakon 6 tjedana trening koji uključivao izvedbu skleka do otkaza ili bench press-a s 40% 1RM-a

Koliko težine zapravo dižem u skleku?
Kod izvedbe bench pressa računanje opterećenja je jasno. Većina šipki ima od 15 to 20 kg, plus opterećenje koje se doda i dobijemo ukupnu kilažu koju dižemo.

Kod skleka ipak, stvari nisu nužno tako jednostavne. Iako će ovo ovisiti od vaše tjelesne konstrukcije, opterećenje kod izvedbe tradicionalnog skleka je otprilike 65% od tjelesne težine (Gouvali i Boudolos, 2005). Odnosno, ako imate 100 kg, a radite tradicionalni sklek, opterećenje koje savladavate je negdje oko 65 kg. Kod izvedbe skleka s koljena, opterećenje je otprilike 50% tjelesne težine.

Iako će ove procjene varirati od osobe do osobe, one mogu poslužiti kao smjernice za računanje volumena prilikom izvedbe skleka.

Sklekovi su mi postali prelagani, što sad?
Iako su ovi rezultati zanimljivi za većinu, postoje one osobe koje su jako dobro utrenirane te kojima su sklekovi lagani za izvesti, te im više ne predstavljaju izazov. Kako bi otežali ovu vježbu, možete dodati elastične gume. Za razliku od utega, elastične gume mogu pružati dobar otpor na treningu, a ne zauzimaju puno prostora u vašem kućnom prostoru.

U jednom istraživanju, autori su uspoređivali trening koji je uključivao izvedbu skleka s jakim elastičnim gumama koje su pružale toliki otpor da su ispitanici mogli raditi samo 6 ponavljanja po seriji (Calatayud i kolege, 2015). Druga grupa je radila bench press također sa 6 ponavljanja po seriji, što bi bilo opterećenje od otprilike 85% 1RM-a. Obje grupe su radile ukupno 5 serija, 2 puta tjedno, kroz period od 6 tjedana.

Nakon programa trening, povećanje jakosti kod obje grupe je bilo oko 20% (Prikaz 5). Slično povećanje jakosti kod obje grupe je vjerojatno zabilježeno zato što obje vježbe rezultiraju sa sličnom aktivacijom mišića prsa i ramena (Calatayud i kolege, 2015).

Prikaz 5 – Povećanje jakosti u bench pressu nakon 8 tjedana trening koji uključivao izvedbu skleka s elastičnim gumama ili bench pressa sa 6 ponavljanja.

Ključne točke:
Izvedba skleka do otkaza može rezultirati sa sličnim povećanje jakosti i mišićne mase kao i izvedba bench press-a do otkaza s 40% 1RM-a.
Opterećenje prilikom izvedbe tradicionalnog skleka je otprilike 65% relativno prema tjelesnoj masi.
Kod skleka s koljena, opterećenje je oko 50% relativno prema tjelesnoj masi.
Ako vam tradicionalni sklekovi postanu prelagani, možete dodati elastične gume. Naime, trening s elastičnim gumama može dati slične rezultate na povećanje jakosti kao i sama izvedba bench pressa.

Advent pod zemljom: Guštajte u neograničenim degustacijama i zabavi u Dioklecijanovim podrumima!

9. prosinca 2025.

Advent u Splitu ovog vikenda dobiva posebno podzemno izdanje. Samo tri dana dijele nas od trenutka kada će carski podrumi Dioklecijanove palače ponovno zasjati u jedinstvenoj kombinaciji blagdanske atmosfere i vrhunskog eno gastro iskustva. Drugo izdanje wine & walk festivala Split Underground održat će se u petak 12. i subotu 13. prosinca, a Dalmacija već danima bruji o događaju koji obećava nezaboravan prosinac.

Na tridesetak pažljivo uređenih štandova posjetitelje očekuje više od 150 vina, pića i delicija izlagača iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i svih regija Hrvatske. Čak pedeset etiketa imat će svoju dalmatinsku premijeru upravo u podrumima Dioklecijanove palače, što festivalu daje dodatnu notu ekskluzivnosti.

Glazbeni program dodatno podiže atmosferu: u petak nastupa energična grupa C strana, dok će subotnju večer predvoditi Jelena Buble i Antonio Dragojević.

Organizatori ne skrivaju ponos zbog humanitarne note festivala. Kupnjom ulaznice posjetitelji direktno pomažu rad splitske Udruge Srce koja brine o osobama oboljelima od cerebralne paralize.

„Što nas je više koji želimo pomoći, makar simboličnim prilogom, za korak smo bliže ispunjenju naše misije biti čovjekom onda kada je najpotrebnije. Donirat ćemo deset posto prihoda od čiste zarade na ulaznicama, a na festivalu će biti i poseban štand Udruge Srce gdje će se moći osobno donirati“, poručuju organizatori.

Ove godine program je bogatiji nego ikad. U ponudi su paint & wine radionice by Art Bottega Studio, atraktivne nagradne igre te dalmatinska premijera digitalne vinske izložbe kreirane uz pomoć umjetne inteligencije pod temom “Sve je krenulo od Isusa”, u suradnji s brendom VIVAX. Posjetitelji će moći i izmjeriti količinu alkohola u izdahnutom zraku uz uređaje Mick Dreger, kako bi odgovorno planirali povratak kući.

Ulaznica uključuje neograničene degustacije vina i delicija, unikatnu festivalsku vinsku čašu, bočicu izvorske Leda vode te mini katalog koji služi kao vodič kroz ponudu i kao ključ za sudjelovanje u nagradnoj igri. Glavne nagrade su produljeni vikend za dvoje u Hotelu Dunatovi dvori na Ugljanu te u Kuriji Janković pored Virovitice.

Festival je otvoren od 16 do 22 sata. Ulaznice su u pretprodaji dostupne u sustavu Entrio po povoljnijoj cijeni, dok će se na dane festivala moći kupiti na ulazu u Dioklecijanove podrume po cijeni od 30 eura.

(FOTO) Pogledajte kako je bilo na tribinama za vrijeme utakmice HŠK Zrinjski-FK Velež

9. prosinca 2025.

Jučer su u Gradskom derbiju HŠK Zrinjski i FK Velež podijelili bodove. Utakmica je završila 1:1, a na stadionu je bilo oko 6000 ljudi. Kako je bilo na tribinama za vrijeme utakmice pogledajte u našoj galeriji. Slijedi još jedna galerija s tribina iz druge perspektive.

Zrinjski-Velež

1 od 47

Danas pretežno sunčano vrijeme: Najviša dnevna temperatura 16 stupnjeva

9. prosinca 2025.

Panorama Mostara — Fotografija: Hercegovina.in | Mostar iz drona

Danas se očekuje pretežno sunčano vrijeme u većem dijelu zemlje. Na sjeveru Bosne i po kotlinama u centralnim i istočnim područjima prije podne će biti magle i niske oblačnosti. Vjetar je slab promjenljivog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -1 i 4°C, na jugu zemlje do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 12°C, na jugu zemlje do 16°C.

Nakon prohladnog jutra, mjestimično uz dugotrajniju maglu, temperature će tijekom dana porasti i uz sunčane intervale opća slika će se djelimično popraviti u većem dijelu zemlje.

Tegobe kod kroničnih bolesnika i meteoropata neće biti suviše jake. Prilikom boravka na otvorenom poželjno je biti oprezniji, ne pretjerivati sa aktivnostima i posvetiti pažnju odijevanju, osobito tijekom jutra i večeri.

Plenković uz zahvalu Macronu naglasio i važnost BiH u kojoj su Hrvati konstitutivni narod

9. prosinca 2025.

Hrvatski premijer Andrej Plenković zahvalio je, na platformi Facebook, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu na pozivu u Francusku, istaknuvši kako vjeruje da će današnji susret pridonijeti jačanju brojnih veza Hrvatske i Francuske.

“Naše strateško partnerstvo dodatno smo produbili potpisivanjem Akcijskog plana, kao i ugovora o suradnji u području obrane. Nakon nabave zrakoplova Rafalea, u Elizejskoj palači potpisali smo ugovor o nabavi samohodnih haubica Caesar – važan korak za naše oružane snage”, napisao je premijer Plenković.

Naglasio je i da kao saveznice u okviru EU-a i NATO-a, Hrvatska i Francuska zagovaraju postizanje pravednog i trajnog mira u Ukrajini, kojim se neće nagraditi agresora, nego poštovati ukrajinski suverenitet i temelje međunarodnog prava – dakle svega onoga na čemu je Europa i nastala.

“Razgovarali smo i o nadolazećem summitu Euco kojem će jedna od tema biti pitanje proširenja EU-a. Hrvatska je snažan zagovaratelj ovog procesa, posebno kod prijateljske i susjedne BiH, u kojoj su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda”, naveo je hrvatski premijer.

Na kraju, naglasio je da se raduje nastavku dijaloga i putem summita članica Inicijative triju mora, te sastanku članica Eumed9, kojima Hrvatska dogodine predsjeda.

Soreca i veleposlanici zemalja članica EU danas u posjetu Mostaru

9. prosinca 2025.

Voditelj Izaslanstva EU i posebni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, veleposlanik Luigi Soreca, boravit će danas u Mostaru zajedno s veleposlanicima Češke – Janom K. Lolić Šindelkovom, Irske – Adrianom Farrellom, Italije – Sarah Eti Castellani, Slovenije – Damijanom Sedarom te Švedske – Helenom Lagerlöf.

Veleposlanici će sudjelovati u raspravi o klimatskim promjenama sa studentima mostarskih visokoškolskih ustanova – Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar, u okviru studentskih razgovora EU programa “Generation Change”.

Veleposlanik Soreca i veleposlanici država članica EU sastat će se i s predsjednicom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Marijom Buhač, s kojom će razgovarati o ulaganjima EU usmjerenima na jačanje lokalnih zajednica i njihov razvoj te o usklađivanju prioriteta HNŽ-a s usvojenim Planom rasta EU – priopćeno je iz Izaslanstva EU u BiH.

Gordan Grlić Radman: Stabilnost BiH ovisi o jednakopravnosti konstitutivnih naroda, imamo Macronovu podršku

9. prosinca 2025.

macron plenkovic ggr 3-2.jpg — Foto: X/RTL

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ocijenio je da je sastanak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Parizu bio jedan od najvažnijih dosad, istaknuvši kako su ključne teme razgovora bile Bosna i Hercegovina, europska stabilnost i odnosi u regiji.

Prema njegovim riječima, Plenković je u razgovoru iza zatvorenih vrata posebno otvorio pitanje stabilnosti BiH, poštivanja Daytonskog sporazuma i jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, a Macron je iskazao razumijevanje i potporu tim stajalištima. Razgovori su se odvijali u kontekstu ozbiljnih geopolitičkih izazova, uz naglasak i na daljnje jačanje hrvatsko-francuskog strateškog partnerstva.

Bilateralni odnosi i vojna suradnja

Zagrebački RTL izvijestio je da su se Macron i Plenković u javnom dijelu sastanka fokusirali na bilateralne odnose, koje je francuski predsjednik opisao kao sve dublje i značajno unaprijeđene nakon 2021. godine, kada je u Zagrebu potpisan sporazum o strateškom partnerstvu. Od tada su izrađena tri akcijska plana s naglaskom na gospodarsku suradnju, a današnji dan obilježio je i gospodarski forum s rekordnim hrvatskim sudjelovanjem – 31 tvrtka.

U Parizu je potvrđena i nova vojna akvizicija: potpisan je ugovor o nabavi francuskih samohodnih haubica, treći veliki obrambeni posao Hrvatske s Francuskom, nakon nabave sustava Mistral i borbenih aviona Rafale.

RTL je također izvijestio da su Macron i Plenković održali i odvojeni sastanak te sastanak dvaju izaslanstava na kojem su razgovarali o situaciji u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Ukrajini. Macron je na susret došao iz Londona, gdje je prethodno održao konzultacije s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom. U hrvatskoj delegaciji bio je i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Novi akcijski plan i jačanje partnerstva

Grlić Radman je u javljanju potvrdio sve informacije, dodajući da je riječ o iznimno sadržajnom danu obilježenom vojnim počastima i potpisivanjem niza dokumenata, uključujući novi akcijski plan temeljen na osvježenom strateškom partnerstvu.

Naglasio je da su u planu precizirana nova područja suradnje u iduće dvije godine, od odgovora na rusku agresiju na Ukrajinu i jačanja bilateralnih odnosa, do podrške ulasku Hrvatske u OECD, razvoja novih tehnologija, infrastrukturnih projekata te uske koordinacije s Europskom unijom. Cilj je, rekao je, jačanje europske sigurnosti i transatlantske suradnje.

Kao najveći dosadašnji uspjeh strateškog partnerstva naveo je obrambenu suradnju – od Rafalea do danas potpisanog ugovora za 18 samohodnih haubica Caesar MK2 – uz daljnje nadogradnje vojne opreme.

Bosna i Hercegovina važan dio razgovora

Ministar je potvrdio i da se u Parizu opsežno razgovaralo o proširenju Europske unije, pri čemu je istaknuo tri ključna prostora: Ukrajinu, Moldaviju i zapadni Balkan. Dodao je da je premijer Plenković posebno naglasio važnost Bosne i Hercegovine, njezine stabilnosti i europske perspektive.

U završnom dijelu razgovora fokus je bio na hrvatskoj inicijativi za izmjene Izbornog zakona u BiH. Grlić Radman je rekao da Macron podržava Daytonski sporazum, podsjetivši da je on potpisan 14. prosinca u Parizu, te najavio konferenciju povodom 30. obljetnice.

Na pitanje o potpori izmjenama Izbornog zakona koje traži Hrvatska – posebno u vezi s izborom hrvatskog člana Predsjedništva – ministar je naveo da je Plenković francuskom predsjedniku detaljno objasnio multietnički karakter BiH i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, načela narušena „puzajućom reformom i ranijim odlukama visokih predstavnika“.

Na izravno pitanje ima li Hrvatska podršku francuskog predsjednika, Grlić Radman je rekao: „Imamo podršku predsjednika Macrona“, naglasivši da stabilnost Bosne i Hercegovine ovisi o jednakopravnosti, institucionalnoj funkcionalnosti i poštovanju ustavnih načela. Zaključio je da su sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana u interesu Hrvatske, Francuske i cijele Europske unije, zbog čega je pariška potpora Zagrebu od posebne važnosti.

Žena i muškarac ubijeni u unajmljenom stanu: Svemu je prethodio strašan poziv, ubojica se traži

9. prosinca 2025.

Beživotna tijela muškarca i žene pronađena su u ponedjeljak navečer u stanu u centru Nikšića, a sumnja se da se radi o dvostrukom ubojstvu.

Tijela su pronađena u stanu u ulici Peke Pavlovića u centru Nikšića. O cijelom slučaju oglasila se i policija.

– Policijski službenici Zapadnog regionalnog centra sigurnosti, Odjeljenja sigurnosti Nikšić, sinoć su oko 19:20 sati od člana obitelji obaviješteni da se M.P. (74) ne javlja na telefonske pozive i da s ovom osobom nisu uspostavili kontakt već dva dana – navode u priopćenju.

Kako ističe policija, odmah su poduzete mjere pronalaska M.P., nakon čega su policijski službenici locirali stan, koji je bio zaključan.

– U skladu sa zakonskim ovlaštenjima, policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su pronašli beživotno tijelo M.P., kao i beživotno tijelo M.V. (41) s vidljivim ozljedama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja – noža. Iznajmljeni stan koristio je MV – dodaje policija.

– Bez odgode, o događaju je obaviješten tužitelj u Višem državnom tužiteljstvu u Podgorici, koji je, zajedno s policijskim službenicima, obavio očevid. Tijekom policijsko-tužiteljskih aktivnosti, policija je saznala za identitet počinitelja ovog kaznenog djela, na čijoj se lokaciji i lišenju slobode intenzivno radi – dodaju u priopćenju.

Kako ističu, motiv ovog teškog kaznenog djela poznat je nadležnim tijelima.

– Uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne okolnosti ozlijeđenih osoba i počinitelja, u ovoj fazi postupka ne možemo objaviti više detalja – ističe policija.

Brotnjak Borna Iličić sjajan na vratima NK Ljubuški

9. prosinca 2025.

Borna Iličić vratar je NK Ljubuški i iza njega je sjajna polusezona. Evo što je rekao u razgovoru za naš portal o sezoni, ali i o planovima za budućnost.

Za početak možeš li nam se predstaviti.

“Pozdrav za čitatelje portala i za Vas: Ja sam Borna Iličić nogometni vratar i dolazim iz Čitluka”.

Možeš li nam reći od kada treniraš nogomet i zašto si odlučio biti baš vratar?

“Nogometom se bavim još od svoje sedme godine i oduvijek sam htio biti vratar. Jednostavno inspiriralo me je preuzeti drugu ulogu na terenu ,osim postizanja pogodaka”.

Iako si mlad iza tebe je bogata vratarska karijera. Hoćeš li nam reći za koje si sve klubove nastupao?

“Budući da sam u nogometu dugo, mogu reći da sam za vratara još uvijek mlad, ali mogu reći za sebe da sam i iskusan, jer sam prošao puno toga. Svoju karijeru sam počeo u rodnom Čitluku u dresu Brotnja, poslije prelazim u Školu nogometa Međugorje gdje sam naučio dosta toga. Poslije me nogometni put vodi u Gošk iz Gabele- Prvobitno sam nastupao za kadete Goška iz Gabele,koji su se natjecali u premijer ligi Bosne i Hercegovine, da bi nakon zapaženih utakmica bio prekomandiran u juniore koji su također igrali premijer ligu Bosne i Hercegovine. Nedugo zatim toga priključen sam i prvom timu Goška iz Gabele na inzistiranju trenera Feđe Dudića koji je primijetio moju radnu etiku i profesionalizam,i s mojih 15 godina priključio me prvoj momčadi pa potpisao ugovor s ekipom iz Gabele gdje sam konkurirao za prvu momčad,usporedo mojih juniorskih utakmica. Poslije me put vodio u NK Ljubuški gdje smo uvjerljivo osvojili drugu ligu jug, potom sam bio u Slaviji iz Istočnog Sarajeva,gdje sam zaista proveo lijep dio svoje karijere.
Također slijedila je prvoligaška avantura u Jedinstvu iz Bihaća, gdje sam redovno bio na golu i gdje sam upoznao stvarno divne ljude unutar uprave i na samom terenu. Izdvojio bi još prošlosezonske svoje klubove Neretvanac iz Opuzena i Neretvu iz Metkovića,gdje sam u klubovima bio prvi vratar ekipa, te s Neretvom smo osvojili regionalni kup nakon raspucavanja s bijele točke”.

Puno klubova i puno utakmica. Kada bi morao birati koju bi utakmicu izabrao kao najdražu do sada u karijeri?

Slažem se mnogo utakmica je bilo. Izdvojio bih kao najdražu utakmicu u dresu federalnog prvoligaša Jedinstva iz Bihaća protiv Slobode na Tušnju, fantastična atmosfera pred punim stadionom,te nadigravanje sa Slobodom koja se te sezone vratila u premijer ligu BiH”.

Kako je jednom mladom sportašu mijenjati sredine. Ostavlja li to traga na formu i igre na terenu?

“Svaki mladi sportaš kroz sport mnogo toga nauči i svaki novi klub je nova lekcija i prilika za napredak.
Veoma je važno biti fokusiran i forma neće izostati”.

Branio si u BiH, Hrvatskoj i Njemačkoj. Možeš li usporediti neke osnovne uvjete u tim državama i natjecanjima?

“Da bio branio sam u 3 navedene zemlje. Što se tiče Njemačke u odnosu na naše lige,velika je prednost infrastrukture i mogućnosti za napredak kroz te u21 lige, što kod nije slučaj, jer te lige postoje bas za razvoj igrača.
Hrvatska ide putem Europe u smjeru infrastrukture. U BiH također počinje se više ulagati u sport, ali je razlika u odnosu na te 2 zemlje ipak evidentno slabija”.

Trenutačno braniš za HNK Ljubuški. Kako si zadovoljan polusezonom?

“Od ljeta sam član NK Ljubuškog, ostvarili smo dobre rezultate ali uvijek treba težiti ka boljim rezultatima,jer je to bit ekipnog sporta”.

Kako si zadovoljan svojim nastupima?

“Iskreno sto se tiče svojih nastupa ja sam zadovoljan, ali ne želim se zadovoljiti s tim postignućima. Težim svakim danom da budem sve bolji kroz naporan rad.Imamo zaista dobre rezultate,gdje bih izdvojio da smo najviše utakmica u ligi sačuvali mrežu netaknutom iako nismo bodovno u top 3 ekipe trenutačno. Zahvalio bih i svojim suigračima što smo svi bili uvijek jedan uz drugog na terenu”.

Ljubuški je trenutačno na petom mjestu. Kakve su ambicije kluba u proljetnom dijelu prvenstva?

“Što se tiče ambicija kluba, težimo ka boljem i želimo zadržati priključak s klubovima u vrhu ljestvice”.

Kakve su tvoje osobne ambicije u nastavku karijere?

“Moje osobne ambicije su da svakim danom budem sve bolji uz kontinuirani rad i disciplinu, te da se okušam u nekim jačim i kvalitetnijim ligama. Posebno bi zahvalio svim trenerima vratara koji su mi pomogli da stasam kao vratar.”

Za kraj imaš li neku poruku za naše čitatelje?

“Za kraj bi rekao hvala Vama na javljanju i na druženju i pozdravio bi sve čitatelje uz poruku da žive svoje snove i da nikad ne odustaju”.

HERCEGOVINA.in

Slana zobena kaša

9. prosinca 2025.

Zamijenite kalsičan način pripreme doručka s novim pristupom

Slana zobena kaša možda zvuči kao neobičan eksperiment, ali jednom kad je probate, teško ćete se vratiti na klasičnu verziju.

Neočekivani jesenski trik s zobenom kašom koji mijenja sve što ste mislili o doručku
Ako svoju jutarnju zobenu kašu obično začinite cimetom, medom ili voćem, pripremite se na iznenađenje: zobena kaša ne mora biti slatka. Najnoviji kulinarski trend koji preuzima TikTok i jesenske kuhinje je slana zobena kaša.

Ovaj “plot twist” u doručku spaja sve što volimo o zobenim pahuljicama – kremastu teksturu, toplinu i brzinu pripreme – s bogatim, umami okusima koji podsjećaju na rižoto, juhu ili pak slani doručak iz kafića.

Što je zapravo slana zobena kaša?
Radi se o zobenoj kaši pripremljenoj na uobičajen način, ali umjesto šećera i voća dodaju se slani sastojci, poput sojinog umaka, mladog luka, jaja na oko, pa čak i nekoliko kapi sezamovog ulja ili ljutog umaka.

Zob se može kuhati u povrtnom ili pilećem temeljcu umjesto vode, što joj daje dubinu okusa i savršeno kremastu strukturu.

Kako napraviti slanu zobenu kašu
Za osnovnu verziju trebat će vam:

povrtni ili pileći temeljac (umjesto vode)
soja umak
bijeli papar
svježi mladi luk
jaje na oko

Skuhajte zobene pahuljice u temeljcu dok ne postanu kremaste. Pred kraj dodajte malo sojinog umaka, prstohvat papra i nasjeckani mladi luk. Sve dobro promiješajte i prelijte jajetom na oko.

Zašto funkcionira
Na papiru, kombinacija zobene kaše i sojinog umaka zvuči neobično, ali u praksi itekako ima smisla. Kaša je neutralna i nježna, pa odlično upija okuse začina. Soja i papar daju slani ton, jaje kremastu teksturu, a mladi luk svježinu.

Rezultat je toplo, hranjivo i uravnoteženo jelo koje je istovremeno i doručak i comfort food. Idealan obrok za one jutarnje sate kad želite nešto više od uobičajenih pahuljica s voćem, ali nemate vremena kuhati složeno jelo.

Ideje za nadogradnju
Slana zobena kaša je beskrajno prilagodljiva. Možete dodati:

gljive i češnjak za zemljani okus
sir i jaje za kremastu, bogatu verziju
avokado, kimchi ili pečenu slaninu za jači doručak
ili čak ostatke povrća ili mesa iz večere – ništa se ne baca

UrbanObserver

UrbanObserver

JP Elektroprivreda HZ HB, Poslovnica Elektro Široki Brijeg, obavještava potrošače da će u srijedu, 10. prosinca 2025. godine, doći do privremenog prekida u isporuci električne energije.

„Ministar me nazvao kopiletom i retardiranom“

Kallas: Žalostan incident, slijedi pisani odgovor

Helezov govor mržnje izazvao niz reakcija

Deset godina nakon velike migrantske krize Europska unije je na pragu velikog zaokreta u politici zajedničkog azila, oko čega godinama nije bilo suglasnosti.

Fondacija Muzej Žitomislić, u suradnji s JU Zavičajni muzej Pljevlja, organizator je kulturno-umjetničkog programa koji će biti održan u petak, 12. prosinca, u Muzeju Žitomislić.

Izvanredno stanje omogućit će veće uključivanje vojske u suzbijanje prijetnje i bolju koordinaciju između agencija, priopćila je vlada.

Očekivani broj mraznih dana, kada je minimalna temperatura zraka niža od 0 stupnjeva, u Bosni je tijekom ove zime do 60, a na području južne Hercegovine prognozira se do 15 dana s mrazom.

Posebnu priču pričala je frizura: mekani valovi u stilu holivudskih diva zlatnog doba savršeno su pratili liniju haljine i pelerine.

Miloš Gigović, nogometni sudac iz Gradiške, vratio se na terene WWin lige BiH nakon mjesec dana pauze i odmah privukao pažnju na utakmici između Sloge i Rudar Prijedora.

Policijski službenici Postrojbe prometne policije Ministarstva unutarnjih poslova Županije Zapadnohercegovačke zabilježili su u subotu, 6. prosinca 2025. godine oko 23 sata, izuzetno težak prometni prekršaj na dionici ceste M6.1 u mjestu Privalj, na području grada Širokog Brijega.

U 90. godini života preminuo je profesor Berislav Ledić, dugogodišnji predavač tjelesne i zdravstvene kulture te istaknuti sportski djelatnik koji je obilježio generacije učenika, sportaša i studenata.

Život i rad posvećeni odgoju i sportu

U sportu je ostavio dubok trag:

Autor stručnih djela

Danas se očekuje pretežno sunčano vrijeme u većem dijelu zemlje. Na sjeveru Bosne i po kotlinama u centralnim i istočnim područjima prije podne će biti magle i niske oblačnosti. Vjetar je slab promjenljivog smjera.

Hrvatski premijer Andrej Plenković zahvalio je, na platformi Facebook, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu na pozivu u Francusku, istaknuvši kako vjeruje da će današnji susret pridonijeti jačanju brojnih veza Hrvatske i Francuske.

Bilateralni odnosi i vojna suradnja

Novi akcijski plan i jačanje partnerstva

Bosna i Hercegovina važan dio razgovora

Beživotna tijela muškarca i žene pronađena su u ponedjeljak navečer u stanu u centru Nikšića, a sumnja se da se radi o dvostrukom ubojstvu.