Ne mogu konkurirati – Jeftina jaja preplavila hrvatsko tržište, a domaći proizvođači – nemoćni
Nakon što im je u ožujku 2023. godine u odnosu na 2022. cijena porasla za čak 63 posto, čime su tada bili inflacijski rekorder među hranom, cijena jajima u Hrvatskoj u ožujku 2025., uoči uskrsnih blagdana kada je pojačana potrošnja, zbog velikog uvoza pada, dok u dijelu svijeta, posebice u Sjedinjenim Američkim Državama, značajno raste.
Dok procjene govore da će u SAD-u cijene jaja rasti za oko 20 posto jer je perad pogođena agresivnim sojem ptičje gripe, zbog čega je ponuda smanjena i to do te mjere da pojedini trgovci ograničavaju koliko jaja potrošač smije kupiti, tržište jaja u Hrvatskoj »muti« uvoz iz Ukrajine.
Hrvatsko tržište svojim brojkama i cijenama uvoznu poplavu iz te velike zemlje jednostavno ne može pratiti. Jer, hrvatska ukupna proizvodnja bazirana je na dva milijuna konzumnih nesilica, a u Ukrajini samo jedan veliki proizvođač proizvodnju konzumnih jaja temelji na četiri do pet milijuna nesilica.
Učetverostručen uvoz
Ukrajinska proizvodnja jaja koncentrirana je na mali broj velikih proizvođača koji raspolažu i velikim zemljišnim resursima, tj. sirovinskom bazom te sve to utječe na veliki volumen njihove proizvodnje i manje troškove, zbog čega se pred tim divom u startu gubi konkurentnost.
U Croatiastočaru ističu da u svakoj animalnoj proizvodnji stočna hrana ima stavku veću od 60 posto, odnosno najveći je trošak, a ukrajinski megafarmer ima na stotine tisuća hektara, dok hrvatski peradari praktički gotovo nemaju zemlje pa već tu značajno gube u utrci. U Croatiastočaru dodaju i da je uvoz jaja iz Ukrajine najveći te da razorno djeluje na taj sektor.
Bilanca uvoza i izvoza jaja i proizvoda od jaja u 2024. kaže da je lani realiziran uvoz konzumnih i rasplodnih jaja od oko 15.000 tona, što je povećanje uvoza u količinama za 70 posto, dok je vrijednost uvoza bila oko 35 milijuna eura, što je rast za 35 posto.
– Na veliko povećanje uvoza najvećim dijelom utjecao je uvoz konzumnih jaja za 74 posto koji je eskalirao u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju, kada je uvoz bio gotovo četverostruko veći u odnosu na prethodno razdoblje. Istovremeno, domaći proizvođači za blagdansku potrošnju bili su priredili pet puta više robe nego inače, no s tim uvozom nisu konkurentni. Riječ je o direktnom uvozu konzumnih jaja iz Ukrajine, kaže predsjednik Croatiastočara Branko Bobetić.
Istovremeno, značajno je rastao i izvoz u količini od oko 8000 tona, a utrostručena mu je i vrijednost u odnosu na 2023. godinu i iznosila je 16,5 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru približno je na razini od 50 posto. Dok je uvoz kilograma jaja 2024. tekao uz prosječnu cijenu od 2,24, a izvoz uz 1,98 eura, u 2023. uvoz je tekao uz prosječnu cijenu od 2,81 eura za kilogram, a izvoz po 2,33 eura.
S obzirom na takav porast uvoza u tom, ali i nekim drugim sektorima, Bobetić podsjeća na uvođenje određenih zaštitnih mjera poput carina koje se kod jaja već primjenjuju ili će se primjenjivati jer neki europski proizvođači, uključujući i one u Hrvatskoj, nisu na takav način konkurentni.
– Cijela Europa nije konkurentna u odnosu na ukrajinske proizvođače i zato je Europska komisija bila donijela mjeru, postavila limit količina uvoza iz Ukrajine koji ide bez carina, a kada se dosegne ta kvota, kao sada, iza toga trebaju stupiti na snagu dodatna opterećenja – carine ili prelevmani. Kako će završiti ta poplava jaja iz Ukrajine ovisi o Europskoj komisiji, svi se bune – i Poljaci i Mađari i Rumunji…, kaže Bobetić.
Ovakav uvoz na svojoj proizvodnji i cijenama osjeća i vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) Dario Horvat iz Kešinaca kraj Đakova. Dok neke europske zemlje zbog ptičje gripe i poharanih uzgoja govore o nestašici, Horvat kaže da je u Hrvatskoj neće biti.
– I da je bude, trgovački lanci će to namiriti uvozom, kaže ovaj OPG-ovac.
Cijena njegove robe, ovisno o razredu, je od 18 do 20 centi za komad. Kaže, trgovački lanci ucjenjuju domaće proizvođače – cijenom, akcijama, mjestom na polici i drugim uvjetima, a uvezena jaja i njihova niža cijena daju im, kaže, prostora za to.
– Zbog svega, mi smo svjesno smanjili proizvodnju na 1300 koka i oko 1000 jaja dnevno i sada radimo s kupcima za koje je isplativo raditi, koji se ne postavljaju ucjenjivački kao trgovački lanci – za pekarnice, kolačare, manje radnje i obrte, a prodajemo i na kućnom pragu te na tržnicama u Osijeku i Vukovaru.
Odustali smo od trgovačkih lanaca. Kada smo s njima prije radili, robu smo morali davati ispod 14, 15 centi, dva puta ste godišnje bili obvezni na akcije, a skupo je i mjesto na trgovačkoj polici. Išli smo na smanjenje proizvodnje, ali na sigurne brojke u prodaji, kaže Horvat i dodaje kako svoje cijene za Uskrs neće dizati.
Ispod prosjeka EU-a
U prošlotjednim akcijama jedan strani trgovački lanac je biojaja, pakiranje od šest komada čija je redovna cijena 2,29, stavio na akciju za 1,79 eura, u drugom je pakiranje od 10 komada bilo 2,39 eura, dok su domaća jaja iz seoskog uzgoja oko 2 eura.
U ovom trenutku cijena im u vodećim trgovačkim lancima, ali i u oglasnicima, ide i do 3 eura. Podsjetimo, među 70 proizvoda s, prema Vladinoj mjeri, ograničenom cijenom su i jaja – razred M, kavezni uzgoj, 10 komada, ima ograničenu cijenu do 2,45 eura.
– Nakon niza godina kada smo bili iznad njih, a govorimo o veleprodajnim cijenama, sada smo malo ispod prosječnih europskih cijena. Sve to loše utječe na veleprodajnu cijenu i proizvođače jaja. Zadnja je prosječna u zemljama članicama EU-a po kilogramu, u kojem je 16 jaja, bila 17 centi, a na policama od 1,7 do 2,30-2,40 eura, kaže Bobetić.
– Kakva god cijena bila, uvoza će uvijek biti. Realna cijena je oko 20 centi, no nemoćni ste pred tim da trgovina vašu robu plati 15 centi, a prodaje po 2,50-2,80 eura i to sitniju, M klasu, kaže proizvođač Horvat.
U Croatiastočaru podsjećaju i na širu sliku u kojoj rade domaći proizvođači.
– Morali su obične kaveze mijenjati u obogaćene, a neki trgovački lanci ne žele više jaja iz kaveznog, već iz podnog sustava, s tim da za gotovo milijun nesilica proizvođači nisu još amortizirali stare, a već moraju u nove investicije vezane za podni sustav pa idućih dana slijedi sastanak na tu temu, najavljuje Bobetić.
Nikako ne zvuči optimistično ni namjera dviju ukrajinskih tvrtki da ulažu u megafarme u peradarskom sektoru u Hrvatskoj.
Tražili zaštitu od ukrajinskih megafarmi
Najave o podizanju ukrajinskih peradarskih megafarmi sa zabrinutošću je dočekao i Tomo Mitrović s farmom u Vučevcima pokraj Đakova.
– Direktna je to ugroza, zlo za nas male proizvođače jer će te megafarme izići s niskim cijenama koje mi mali nećemo moći pratiti. Dođe li do toga, bit će velikih problema. Ne znam kako se boriti protiv toga, komentira dugogodišnji peradar. Vijest ga je dočekala dok priprema gradnju vlastite klaonice.
Jer, Mitrović ne isporučuje svoju proizvodnju ni jednoj velikoj peradarskoj tvrtki, nego sam, već desetak godina, proizvodi i sam prodaje svoj proizvod. Njegova farma kapaciteta je 12.000 brojlera do 3,5 kilograma težine.
– Dobio sam građevinsku dozvolu za gradnju klaonice. Najave o ukrajinskom investiranju u farme kojima mi mali ne možemo biti konkurentni tjeraju me na razmišljanje o mojoj investiciji. U izgradnju klaonice ću krenuti jer će mi se sinovi možda malo jače baviti ovime, no sada je pitanje kolika će ona biti.
Imam i opremu za to, no dolazak ukrajinskih megafarmi zasigurno će biti problem, komentirao je Mitrović. Hrvatska poljoprivredna komora je EU i upozorila na narušavanje tržišnog natjecanja i podsjetila na vrijednosti održive i obiteljski orijentirane poljoprivrede.
