Ponedjeljak, 25 kolovoza, 2025
Naslovnica Blog Stranica 195

Na današnji dan izvršen atentat na doministra policije FBiH Jozu Leutara

Atentat na Jozu Leutara u Sarajevu 1999. godine.

Na današnji dan prije 26. godina izvršen je atentat na doministra policije FBiH Jozu Leutara. Atentat je izvršen u sarajevskom naselju Ciglane, a ni dan danas nemamo ni izvršitelje, a ni nalogodavce ovoga dijela. Već godinama istraga tapka u mjesto, što dovodi sumnju da se nalogodavci kriju ili su se krili u vlasti.

Jozo Leutar teško je ranjen 16. ožujka 1999. kada je ispod službenog automobila, kojim je iz stana putovao do sjedišta MUP-a FBiH, eksplodirala podmetnuta naprava. Zbog teških ozljeda preminuo je u bolnici dvanaest dana kasnije, 28. ožujka. Uz Leutara je u automobilu bio i njegov vozač Željko Ćosić koji je preživio atentat.

Prema izvješću koji je sačinilo Federalno tužiteljstvo BiH, Tužiteljstvo Kantona Sarajevo je 6. travnja 2000. od Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo zaprimilo kaznenu prijavu protiv sedam osoba: Ivana Andabaka, Dominika Ilijaševića, Zorana Bašića, Leutarovog vozača Željka Ćosića, Marija Miličevića, Jadranka Lučića i Jadranka Bajkušu zbog kaznenog djela “terorizam”.

Istraga protiv Lučića je obustavljena, a protiv ostalih je 9. ožujka 2001. podignuta optužnica. Kantonalni sud u Sarajevu donio je 12. studenog 2001. oslobađajuću presudu na koju je Kantonalno Tužiteljstvo uložilo žalbu.

Vrhovni sud FBiH je potvrdio prvostupanjsku oslobađajući presudu. Iskaz svjedoka tužilaštva Merima Galijatovića, višestruko osuđivanog za više kaznenih djela, a na kojem je zasnovana optužnica, u potpunosti je odbačen.

Tijekom istrage i tog jedinog, neuspješnog suđenja za atentat na Leutara nestao je i dio dokaznog materijala. “Nestali su”, naveo je jedan od odvjetnika u tom procesu Josip Muselimović, “i službena Leutarova torba, pa čak i geler izvađen iz njegove glave”.

Zaključkom tadašnjeg glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH, danas pokojnog Milorada Barašina i tadašnje glavne tužiteljice Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu Nives Kanevčev, koja je u prosincu 2015. imenovana za tužiteljicu Tužiteljstva BiH, 1. lipnja 2011. dogovoreno je da predmet preuzme državno Tužiteljstvo BiH. Istraga i dalje traje.

Odluka Ustavnog suda BiH

Ustavni sud BiH na sjednici održanoj 5. listopada 2021. usvojio apelaciju Jozinog sina Ivice Leutara i potvrdio da su “razlozi zašto istraga još nije završena, koje su naveli Tužiteljstvo Kantona Sarajevo i državno Tužiteljstvo BiH, apsolutno neprihvatljivi i nedovoljni da opravdaju ovako dugo trajanje istrage koja je još u tijeku”.

Tužiteljstvu BiH naloženo je da poduzme sve potrebne mjere u cilju poštivanja garancija predviđenih Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da najkasnije u roku od šest mjeseci obavijesti Ustavni sud BiH o poduzetim mjerama.

Od Vlade Kantona Sarajevo, jednog od deset županija u entitetu Federacija BiH, naloženo je da apelantu Ivici Leutaru u roku od tri mjeseca isplati iznos od 6.000 maraka (oko 3.000 eura) na ime naknade nematerijalne štete zbog kršenja prava iz Ustava BiH i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nažalost, ovo je samo jedan u nizu do dan danas nerazjašnjenih atentata, ubojstava, zastrašivanja… koji su Hrvati doživjeli nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Hercegovina.in

Hercegovac Josip Jelinić na Križnom putu kroz BiH posjetio časne sestre Klarise

Križni put kroz BiH, 1000 km, Josip Jelinić – 12. Dan

Danas je 12. dan Križnog puta. Jučer sam osjetio bol u Ahilovoj tetivi, to je prva moja malo jača bol na ovom hodočašću. Došao sam u posjetu kod časnih sestara Klarisa, donio sam im Isusa, izmolili smo skupa krunica Božjeg Milosrđa i na kraju susreta, rekao sam klarisama da me boli tetiva i da mole za mene da izdržim. Časne sestre klarise su mi zatim rekle da će moliti za mene svakodnevno ali posebno me dojmila ova njihova rečenica: ” Ti nosi Isusa a mi ćemo nositi tebe “. ( Klarise su zatvoreni red časnih sestara ). Predivno iskustvo! Vojska je iza mene, ali Božja.

Izvor: Duhovna glazba

Mostarski Plemić danas slavi: Miki sretan ti rođendan

Danas rođendan slavi naš Miki Leventić, Plemić od glave do pete. Uz Zrinjski je od prvih dana od kako je klub ponovo reosnovani. Prošao je s Plemićima sve, i radosti i tuge, a jedno vrijeme obavljao je i dužnost šefa Škole nogometa HŠK Zrinjski.

Na tribinama ima svoje standardno mjesto odakle bodri Plemiće, a na stadionu ga možete vidjeti svaki dan u društvu prijatelja  ljudi iz Zrinjskog. U posljednje vrijeme zdravstveni problemi su ga spriječili našeg Mikija da bude uz Zrinjski, ali on će ubrzo na svoje mjesto da sa Zrinjskim proslavi još jednu titulu. Miki neka je sretan rođendan i želimo ti puno zdravlja i puno proslava titula sa Zrinjskim.

HERCEGOVINA.in

Studenti poručili: ”Zvučnim topom na narod? Čeka vas robija!”

Na službenom profilu Pravnog fakulteta u blokadi na mreži X objavljena je oštra poruka nakon navodnog korištenja zvučnog oružja tijekom 15-minutne šutnje na skupu 15. za 15 u Beogradu.

“Zvučnim topom na narod tijekom 15 minuta tišine!? Podmuklo, kao i sve što radite! Mi smo vaš kriptonit, čeka vas robija!”, stoji u objavi.

Nova pravila za one koji žele raditi sezonu u Hrvatskoj

Vlada Republike Hrvatske pripremila je izmjene Zakona o strancima kojima se, u skladu s promjenama na razini Europske unije, unose značajne novine u zakon koji se primjenjuje posljednje četiri godine, piše Večernji list BiH.

Pravila za radnike

Njime su propisani uvjeti izdavanja dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, pa i Bosne i Hercegovine, odakle i dolazi veliki broj radnika. Zakonom o strancima uveden je fleksibilan model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj koji može brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada. Podaci upućuju na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad. Tako je u 2024. godini izdano 206.529 dozvola za boravak i rad, a u 2023. godini 172.499 dozvola. Usporedbe radi, u 2022. godini izdana je 124.121 dozvola za boravak i rad, što je povećanje za 51,4% u odnosu na 2021. godinu odnosno 86,2% u odnosu na 2020. te za 279,2% u odnosu na 2018. godinu.

Što se tiče promjena koje novi propis donosi, treba znati kako trenutačni model izdavanja dozvola za boravak i rad državljaninu treće zemlje kojem je izdana dozvola za boravak i rad omogućava rad samo za poslodavca za kojeg je izdana, kao i samo na poslovima za koje je izdana, što znači da je u slučaju promjene zanimanja kod istog poslodavca ili promjene poslodavca, kao i za dodatni rad državljana treće zemlje, u skladu s općim propisom o radu, potrebno provesti novi postupak izdavanja dozvole za boravak i rad, što predstavlja administrativno opterećenje tijela koja sudjeluju u postupku, državljana trećih zemalja, kao i poslodavaca. Novim propisom regulirano je da u slučaju prestanka radnog odnosa neće doći do ukidanja dozvole za boravak i rad, već se omogućava da državljanin treće zemlje ostane u Republici Hrvatskoj i traži novog poslodavca za vrijeme dopuštene nezaposlenosti, čime se štite strani radnici i čime se omogućava poslodavcima zapošljavanje stranih radnika koji već borave u RH.

Dozvole za boravak i rad izdaju se na razdoblje trajanja ugovora o radu, a najdulje na rok od godinu dana, dok se dozvole za boravak i rad za sezonske radnike izdaju na maksimalno šest mjeseci u razdoblju od 12 mjeseci. Mogućnost rada državljana trećih zemalja kao sezonskih radnika do maksimalno šest mjeseci, osobito u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, pokazala se nedovoljnom za potrebe turističkog sektora. Broj dozvola za boravak i rad koje se izdaju za cjelogodišnji rad u posljednjih nekoliko godina bilježi značajan porast, a ograničenje njihova trajanja na godinu dana ne prati potrebe gospodarskog sektora, uslijed čega dolazi do velikog administrativnog opterećenja poslodavaca i tijela koja sudjeluju u postupku, upozoravaju iz Vlade RH.

U primjeni važećeg modela izdavanja dozvola za boravak i rad uočeni su određeni izazovi u smislu da poslodavci podnose veliki broj zahtjeva nerazmjerno broju zaposlenih hrvatskih državljana i veličini poslovnog subjekta, odnosno više poslodavaca za istog državljanina treće zemlje istodobno podnosi zahtjeve za dozvole za boravak i rad, što dovodi do administrativnog opterećenja svih tijela u postupku.

Situacije uočene u praksi

U praksi su uočene situacije kada poslodavac neposredno po dolasku državljana treće zemlje odustaje od njegova zapošljavanja ili državljanin treće zemlje odustane od zapošljavanja, što je rezultat neprovedenog ili nepotpuno provedenog selekcijskog postupka, slijedom čega se državljani trećih zemalja zatječu u neizvjesnim situacijama, pa i u nezakonitom boravku. Državljani trećih zemalja mijenjaju zanimanja bez dokaza da su osposobljeni za obavljanje takvih poslova kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, što je dovodilo do otkazivanja radnog odnosa, a poslodavac je ostao bez potrebne radne snage. Vezano uz smještaj stranih radnika, u praksi su uočene određene situacije kada su strani radnici bili smješteni u neodgovarajuće prostore s obzirom na kvadraturu i broj osoba.

Status studenata

Uzimajući u obzir pristupanje Republike Hrvatske schengenskom prostoru, u postupku odobrenja dozvola za boravak i rad potrebno je spriječiti zloupotrebu navedenog postupka, prije svega državljana određenih država koje predstavljaju migracijski rizik, kao i krijumčara ili fiktivnih poslodavaca kojima cilj nije obavljanje gospodarske djelatnosti u RH, nego je glavna svrha njihova osnivanja ili djelovanja olakšavanje ulaska državljana trećih zemalja na teritorij EU-a bez stvarne želje ili potrebe za radom u Hrvatskoj – objašnjavaju iz Vlade.

Ulaskom RH u schengenski prostor državljani država kojima je za ulazak potrebna viza za odlazak u druge države članice schengenskog prostora nisu u obvezi ishoditi dodatnu vizu za slobodu kretanja do 90 dana na područje drugih država članica. Također, studenti koji su imali odobren privremeni boravak u RH u svrhu studiranja, a s obzirom na ograničenja koja proizlaze iz pravne stečevine EU-a, dugotrajni boravak mogu steći nakon dvostruko više godina boravka u Hrvatskoj s obzirom na to da im se samo pola tog razdoblja računa za potrebe odobrenja dugotrajnog boravka.

Sve o trajnoj depilaciji

Vodič za lasersko uklanjanje dlačica: koliko traje i jesu li rezultati dugotrajni?

Postoji mnogo metoda za uklanjanje dlačica – od britvica i depilacijskih krema do epilatora. No, lasersko uklanjanje dlačica postaje sve popularnije jer pruža dugotrajne rezultate. Ipak, prije nego se odlučite za ovaj tretman, važno je znati nekoliko ključnih činjenica.

Tijekom laserskog tretmana, laserska zraka cilja korijen dlake. Pigment u dlačici apsorbira lasersku energiju i prenosi je do folikula, čime se on oštećuje i prestaje proizvoditi dlake.

Koža pritom ostaje netaknuta. No, važno je ovu proceduru obaviti kod stručnih osoba.

Tretmane u specijaliziranim centrima izvode educirani kozmetičari, dermatolozi ili medicinski stručnjaci. Prije početka tretmana, preporučuje se detaljno savjetovanje kako bi se utvrdila prikladnost tretmana i pružile upute za njegu kože nakon zahvata.

Rezultati nisu vidljivi odmah

Mnogi očekuju da će dlačice nestati već nakon prvog tretmana, no to nije slučaj. Obično je potrebno između šest i osam tretmana kako bi se postigao trajan učinak.

U osjetljivijim područjima, poput intimnog dijela, može biti potrebna i dodatna terapija. Broj tretmana ovisi o individualnim karakteristikama kože i dlačica.

Uklanjanje dlačica nije uvijek učinkovito

Učinkovitost tretmana ovisi o fazi rasta dlačica. Svaka dlačica prolazi kroz cikluse rasta – na licu to traje između tri i četiri tjedna, dok dlačice na tijelu rastu u intervalima od četiri do osam tjedana.

Nakon toga slijedi prijelazna i faza mirovanja, tijekom koje dlačice ne reagiraju na laser.

Zato je potrebno provoditi tretmane u pravilnim razmacima kako bi se zahvatile sve dlačice u aktivnoj fazi rasta.

Nije pogodno za sve tipove kože i dlačica

Laserska epilacija najbolje djeluje na osobe s tamnim, gustim dlačicama i svijetlom kožom.

No, suvremeni uređaji omogućuju tretmane i osobama s vrlo svijetlom ili tamnom kožom te plavim, sijedim ili crvenim dlačicama. Ključno je prije tretmana obaviti konzultacije kako bi se odabrao odgovarajući tip lasera prilagođen vašem tenu i tipu dlačica.

Lasersko uklanjanje dlačica može biti odličan način za postizanje dugotrajno glatke kože, ali je važno pravilno njegovati kožu nakon svakog tretmana.

Preporučuje se korištenje blagih, hidratantnih krema kako bi se spriječila iritacija ili crvenilo tretiranih područja.

Suhe šljive su bogate vlaknima, vitaminima i antioksidansima te donose brojne zdravstvene koristi

Kako i u kolikoj količini jesti suhe šljive, a da ne naštetite zdravlju?

Suhe šljive su bogate vlaknima, vitaminima i antioksidansima te donose brojne zdravstvene koristi. Međutim, njihova konzumacija može imati i neke nuspojave ako se ne jedu pravilno. Evo nekoliko savjeta kako uživati u suhim šljivama bez rizika po zdravlje.

1. Ne pretjerujte s količinom

Suhe šljive imaju prirodni laksativni učinak zbog visokog sadržaja vlakana i sorbitola. Pretjerana konzumacija može dovesti do probavnih smetnji, nadutosti i proljeva. Preporučena dnevna doza je 3-4 suhe šljive.

2. Dobro ih operite

Iako su suhe šljive već obrađene, mogu sadržavati ostatke konzervansa ili nečistoća. Prije konzumacije ih kratko isperite toplom vodom.

3. Obratite pažnju na šećer

Suhe šljive sadrže više šećera nego svježe, što može biti problematično za osobe koje paze na unos šećera ili imaju dijabetes. Ako imate problema s regulacijom šećera u krvi, konzumirajte ih umjereno.

4. Nemojte ih jesti na prazan želudac

Zbog visokog sadržaja vlakana, konzumacija suhih šljiva na prazan želudac može uzrokovati nelagodu ili probavne tegobe. Najbolje ih je jesti uz obrok ili kao međuobrok.

5. Pazite na interakcije s lijekovima

Suhe šljive mogu utjecati na apsorpciju određenih lijekova, poput onih za krvni tlak i diuretika. Ako uzimate lijekove, konzultirajte se s liječnikom o sigurnoj konzumaciji.

Uz pridržavanje ovih savjeta, možete sigurno uživati u suhim šljivama i iskoristiti sve njihove zdravstvene prednosti!

Strava i užas: Poginulo puno mladih ljudi, mediji govore i preko 50, roditelji po bolnicama traže djecu

U požaru u diskoteci u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji u noći na nedjelju stradalo je više desetaka mladih osoba, prenijeli su u nedjelju ujutro makedonski mediji.

Novinska agencija MIA, pozivajući se na Ministarstvo unutarnjih poslova te zemlje, piše da je nekoliko desetaka ljudi poginulo u požaru koji je izbio u noći na nedjelju u noćnom klubu u Sjevernoj Makedoniji, prenijela je francuska novinska agencija Afp.

Agencija piše da je najmanje 50 ljudi poginulo u noćnom klubu u Kočanima, na istoku zemlje, oko 100 kilometara istočno od glavnog grada Skoplja, gdje je “oko 1500 ljudi prisustvovalo koncertu”.

Požar je uništio klub u gradu od oko 30.000 stanovnika.

Vatra se proširila na strop i krov kluba koji je brzo izgorio, prenijela je agencija Reuters.

“Broj žrtava i ozlijeđenih u požaru se utvrđuje”, priopćeno je iz makedonskog državnog odvjetništva.

Lokalna televizija Kočani izvijestila je da je žrtava između 20 i 100.

Na facebook stranici televizija je prenijela da se požar dogodio oko 3 sata ujutro u diskoteci Puls.

“U ranim jutarnjim satima odvijala se dramatična borba za spašavanje povrijeđenih i preživjelih” prenijela je televizija.

Vatrogasci iz okolnih mjesta sudjelovali su u spašavanju, kao i medicinske ekipe.

Televizija dodaje da su mogući uzrok požara svjetlosni efekti u diskoteci tijekom koncerta grupe DNK, vrlo popularne hip-hop grupe u zemlji.

Publiku na koncertu koji je počeo u ponoć, činili su većinom mladi.

Internetska stranica SDK tvrdi da je “više od 100 mladih ozlijeđeno”, pozivajući se na Upravu za zaštitu i spašavanje i Centar za upravljanje kriznim situacijama.

Ozlijeđeni su prevezeni u bolnice u Kočanima i Štipu, oko 30 kilometara južno od Kočana.

hina

Na današnji dan prije 91 godinu blagoslovljen križ na Križevcu u Međugorju

Danas se navršava 91 godina od završetka izgradnje križa na Križevcu i slavlja prve Euharistije na brdu koje je u posljednjim desetljećima postalo glasovito u cijelom svijetu.

Ideju tadašnjeg župnika fra Bernardina Smoljana o izgradnji križa na brdu Šipovac (nazvanog tako po brojnim divljim šipcima koji na njemu rastu), u spomen na 1900. obljetnicu muke i smrti Isusove (33.-1933.) župljani su radosno prihvatili. Uz neviđen trud i novčane priloge križ je podignut 1934. godine. Od odluke da se križ gradi (21. siječnja 1934.) do dovršetka njegove izgradnje protekla su samo 52 dana. A gradio se od 12. veljače do 10. ožujka 1934. godine, navodi Medjugorje-info.com.

U sjecištu dvaju krakova križa ”uzidane su svete moći” koje je župnik ”dobio ad hoc iz Rima”. Nakon toga župnik je zamolio biskupa Mišića da mu dopusti jednoga radnog dana blagosloviti križ, što je biskup rado učinio. Križ je blagoslovljen u petak 16. ožujka 1934. godine, a župnik je zapisao kako se ”vijest o podignuću spomenika proširila brzo po svoj župi i svi su nestrpljivo očekivali skori početak izvođenja toga narodnoga zavjeta i zaključka”.

”Svaki poziv s oltara nailazio je na odziv, i svi su se natjecali tko će više doprinijeti za tu stvar. Doprinosi su pritjecali a pojedine su kuće dale potrebitu radnu snagu te je posao mimo očekivanja napredovao. (…) Na 16. ožujka u 9 sati pošla je iz crkve impozantna povorka, u kojoj uzeše učešća Trećari pod zastavom bratovštine Imena Isusova s barjakom, školska djeca, svećenstvo i brojni narod. Uz neprekidno zvonjenje crkvenih zvona, pucanje mužara, moljenje sv. Krunice te pjevanje litanija i Gospina plača pomicala se je dugo procesija prema brdu čiji se je vrh već crnio od mnoštva, koji je motrio pridolaženje naroda sa svih strana i uzlaženje procesije na brdo. (…) U 10 sati počeli su sveti obredi. Održao sam prigodni govor narodu, pročitao pisma preuz. biskupa i druge prispjele pozdrave i čestitke. Nakon toga sam obavio svečani blagoslov sv. Križa i uz burno odobravanje naroda promijenio ime Šipovac u Križevac. Poslije blagoslova odslužio svečanu svetu Misu i izrekao propovijed studenački župnik o. Grgo Vasilj”, napisao je župnik u svom izvješću, a 1988. godine, nakon Velike Gospe, započela je temeljita obnova križa na Križevcu. Uređena je betonska podloga, obnovljen križ i prostor oko njega.

Križevac je već ranije obogaćen Križnim putem, koji je izradio talijanski umjetnik Carmelo Puzzolo. On je svom studiju izradio petnaest postaja Križnoga puta, a neki talijanski industrijalci financirali su odlijevanje u bronci. Postaje su u Međugorje stigle u jesen 1987. godine, ali su vlasti tek pred Uskrs u ožujku 1988. godine dopustile njihovo postavljanje uz brdo. U tome su pomagali župljani.
Križevac – Međugorje, 1933.

”To je doista pravo umjetničko obogaćenje puta prema Križevcu i pravi motiv za još predanije moljenje i pobožnost prema Isusu Patniku. Obogaćenje sadržaja u Međugorju. Lijep dar ovoj župi, a ujedno i hodočasnicima”, stoji na stranicama Kronike župe Međugorje.

Danas je Križevac neizostavna postaja mnogih međugorskih hodočasnika iz cijelog svijeta, a svakoga petka popodne župljani i hodočasnici uz Križevac obavljaju i redovitu pobožnost Križnoga puta. Svaki kamen do vrha Križevca izlizan je i tako živo svjedoči molitvama, zahvalama, zavjetima… milijuna hodočasnika koji su se popeli na ovo brdo iznad Međugorja.

Sveta misa na Križevcu tradicionalno se slavi svake godine prve nedjelje nakon blagdana Male Gospe (8. rujan) kada se u Međugorju proslavlja blagdan Uzvišenja svetog Križa.

Kad napuštaš rodnu grudu kako čovjek nebi plak’o

ČELIČNA PTICA
Ponijela me bijela ptica,
tamo negdje u daljine,
tada vidjeh iz visine,
svu ljepotu domovine.
Ureza se usred duše,
svaka slika sela, grada,
pa se pitam kud sam poš’o,
gdje me nosi ptica sada.
Zasuzile oči moje,
a srce se steglo jako,
kad napuštaš rodnu grudu,
kako čovjek nebi plak’o.
Ti čelična ptico bjela,
daj se spusti malo niže,
ne nosi me predaleko,
domovini da sam bliže.
KATARINA ZOVKO IŠTUK
Mostar 16. ožujka 2022.

Više od 50.000 ljudi izašlo na ulice Budimpešte: Prosvjeduju protiv Orbana

Prosvjed u Budimpešti. Platforma X

Desetine tisuća ljudi okupilo se jučer u Budimpešti da izrazi svoje nezadovoljstvo protiv mađarskog premijera Viktora Orbana, dok je lider sve jače opozicione stranke Tisza obećao da će Mađarsku učiniti dijelom jake Europe i okončati 15-godišnju vladavinu Viktora Orbana.

Peter Magyar nekadašnji vladin dužnosnik, pokrenuo je vlastiti pokret prije godinu dana, a njegova stranka Tisa – nazvana po drugoj najvećoj rijeci u Mađarskoj – prema većini anketa prednjači ispred Orbanovog Fidesza godinu dana prije izbora 2026, dok privreda prolazi kroz teškoće.

Peter Magyar: Naše vrijeme je došlo

Orban, koji se više puta sukobio s EU zbog politika za koje kritičari tvrde da su oslabile demokratiju u Mađarskoj, ranije danas je obećao da će se obračunati s političarima i novinarima koji primaju strana sredstva, ponovivši da se protivi članstvu Ukrajine u EU.

Preko 50.000 njegovih protivnika izašlo je na ulice Budimpešte uprkos hladnom i kišnom vremenu, uzvikujući “prljavi Fidesz” i “Tisa poplavljuje”.

– Oni koji varaju vlastitu naciju trebali bi završiti u ropotarnici povijesti. Naše vrijeme je došlo – poručio je Peter Magyar. Najavio je da će Tisza pokrenuti anketu o mišljenju javnosti o 12 ključnih ekonomskih i političkih pitanja kako bi “čuli narod”.

Viktor Orban: Eliminirat ćemo cijelu vojsku iz sjene

Na skupu povodom mađarskog državnog praznika, Viktor Orban je izjavio da je vrijeme da se ukloni ono što je nazvao “vojskom iz sjene” – nevladine organizacije, novinari, suce i političari koje, prema njegovim tvrdnjama, plaćaju Sjedinjene Države i Brisel, misleći na svoje planove za suzbijanje NVO-a i medija koji primaju financije od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i milijardera Đorđa Sorosa.

– Nakon današnjeg slavlja dolazi veliko uskrsno pospremanje jer su kukci preživjeli zimu. Eliminirat ćemo cijelu vojsku iz sjene – naglasio je Orban. Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da ukine USAID ohrabrila je njegovog saveznika Orbana.

Prošlog mjeseca je najavio da će Mađarska usvojiti zakon za zaštitu nacionalnog suvereniteta i razotkrivanje stranih sredstava kojima se financiraju mađarski mediji i, kako ih je nazvao, kvazi-nevladine organizacije.

Ovaj tjedan njegova stranka Fidesz podnijela je prijedlog ustavnih promjena koje bi omogućile isključenje osoba s dvojnim državljanstvom za koje se smatra da ugrožavaju mađarski suverenitet.

Vozači oprez: Učestali odroni kamenja na cesti, jak vjetar obara stabla

Foto: Ilustracija

U većem dijelu Bosne i Hercegovine pada kiša te se prometuje po mokrom i mjestimično klizavom kolniku. Upozoravamo na učestale odrone zemlje i kamenja, a zbog jakog vjetra i na mogućnost oborenih stabala na kolnik.

– Posebno izdvajamo ceste: Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Jajce-Banja Luka, Turbe-Karanovac, Bugojno-Kupres, Jablanica-Prozor, Konjic-Jablanica-Mostar-Doljani, Sarajevo-Foča i Rogatica-Višegrad. Nakon obilnijih padalina tijekom noći, upozoravamo i na zadržavanje vode na kolniku i savjetujemo oprezniju vožnju prilagođenu uvjetima na cesti – kažu iz BIHAMK-a.

Radovi na cesti

Zbog izvođenja radova na autocesti A-1 na dionici Podlugovi-Visoko prometuje se pretjecajnom trakom.

Radovi su aktualni i na magistralnim cestama: Hadžići-Sarajevo, Ćehaje-Srebrenik i Konjic-Jablanica (kod tunela Crnaja), a na mjestima radova prometuje se usporeno, jednom trakom.

Na magistralnoj cesti Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona prometu jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona promet obustavljen.

Na magistralnoj cesti Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolnika još uvijek je obustavljen promet. Zbog aktivnog klizišta, u prekidu je prometovanje na regionalnoj cesti Ugljevik-Glavičice, u mjestu Ugljevik selo.

Granični prijelaz

Na graničnim prijelazima zadržavanja su kratkotrajna. Na graničnom prijelazu Ivanica smanjena je vidljivost zbog magle i niske naoblake.

Zbog oštećenja mosta granični prijelaz Brčko mogu koristiti samo pješaci, biciklisti i motociklisti.

Zabranjen je promet za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prijelazu Karakaj (kod Zvornika).

Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prijelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.

Teretna vozila mogu saobraćati na GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati.

Pročitajte kakvo će vrijeme danas biti u BiH

Foto: Hercegovina.in | Ilustracija

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom povremeno ili lokalnim pljuskovima koji mogu biti praćeni i grmljavinom.

Vjetar slab do umjeren na jugu i jugozapadu zemlje južni i jugozapadni, a ostalim područjima sjeverni i sjeverozapadni.

Dnevna temperatura zraka od 10 do 16, u Hercegovini i na istoku Bosne 18 °C.

Bivši nogometaši Zrinjskog doveli Neretvu do pobjede

NK Neretva još jednom je potvrdila odličnu formu, ovog puta na gostovanju kod NK Junak u Sinju. U sklopu 18. kola 3. NL Jug, Neretva je slavila rezultatom 3:1 (1:1) i upisala nova tri gostujuća boda.

Strijelci za Neretvu bili su Mladen Blažević, Antonio Raguž i Mario Marić. Mladen i Antonio su potekli iz nogometne škole HŠK Zrinjski.

Marin Čilić: Obožavam Hercegovinu i taj način života

Zaklada Marin Čilić obilježila je dodjelu stipendija u prestižnoj Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade u Zagrebu. Ove godine, sedma generacija stipendista uključuje 48 nadarenih mladih sportaša i glazbenika. Ukupno, kroz sedam godina, Zaklada je podržala 177 izuzetno talentiranih pojedinaca.

‘Sjajni iznosi, sjajne brojke i to nam daje stvarno veliku pozitivu i veliku motivaciju za dalje. Preponosan sam u biti na naš mali tim unutar zaklade’, ističe Čilić koji je ekipi portala Story.hr otkrio i je li netko njemu pomogao na počecima njegove sportske karijere.

‘Pa i ja sam imao pomoć od općine i županije. Nakon osvajanja juniorskog Rolanda Garrosa, bio sam dijelom fonda talenata od pokojnog fra Slavka Barbarića u Međugorju koji doniraju, pomažu mladim talentima u sportu, glazbi, školi po cijeloj Bosni i Hercegovini. Tako da bilo je tu pomoći, ali ipak najveći teret, naravno, podnose roditelj i obitelj. I zato je ta neka velika želja bila u meni da kroz zakladu napravimo zajednicu, neki sustav koji može rasti iz godine u godinu i da pomažemo što je više moguće tim mladim talenatima koji stvarno polučuju vrhunske rezultate’, priča Marin.

Proslavljeni sportaš, u svemu ima podršku svoje supruge Kristine. Supružnici Čilić svoju ljubav okrunili su brakom 2018. godine.

Vjenčali su se u Cavtatu nakon osam godina ljubavi, a imaju dvojicu sinova – Balda i Vitu. U roditeljstvu se drže jednog jednostavnog pravila, a to je – dosljednost.

‘Pokušavam im usaditi lijepe vrijednosti, da jedan prema jednom gaje lijepe osjećaje. Također neke pozitivne vrijednosti poput prijateljstva, lijepog druženja, iskrenosti, poštenja, sve te pozitivne stvari. A s druge strane, dečki obožavaju sport. Vjerujem da je to i zbog mene, ali naravno i zbog truda kojeg im Kristina i ja dajemo kroz svaki dan. Tko zna, možda i oni danas sutra budu neki vrhunski sportaši’, ističe Čilić.
Foto: Instagram

Marinov rodni kraj je Međugorje uz kojeg ga vežu najljepše uspomene. Upravo zbog toga ne isključuje opciju da se u Hercegovinu trajno preseli i dočeka starost.

‘Pa odem par puta godišnje tamo. Sigurno će biti prilike kad završi karijera da budem dolje češće jer obožavam Hercegovinu, obožavam Međugorje i taj način života koji je poseban i rijetko viđen. Tamo je veliko zajedništvo, odnosi s obitelji, rodbinom, vrednujemo blagdane i slično. Definitivno je moguće da se tamo vratim kasnije i trajno preselim. Ja ću uvijek biti vezan uz Međugorje. Tamo mi je obitelj, rodbina, prijatelji iz djetinjstva, tako da se zasigurno vidim u Međugorju u jednom dijelu života’, ispričao je Marin Čilić za story.hr

Antoni Bandić otkazao susret Posušja i Veleža

Večeras je NS BiH, morao delegirati nova službena lica za utakmica na Mokrom Docu, jer je Gruđanin Antoni Bandić otkazao susret Posušja i Veleža.
Glavni sudac: Efendić Amin (Sarajevo)
1.pomoćni : Enes Đozić(Sarajevo)
2.pomoćni : Marko Perić(Mostar)
četvrti sudac: Admir Musić(Sarajevo)
Var 1: Miloš Gigović(Gradiška)
Var 2: Josip Čolić(Kupres)
Delegat: Berin Pilav (Sarajevo)
Kontrolor: Dalibor Drašković(Ist.Sarajevo)

Evo koliko keramičari naplaćuju postavljanje pločica u Hercegovini

Portal Vrisak.info odlučio je kontaktirati nekoliko keramičara s područja Širokog Brijega kako bi saznao kako se kreću cijene postavljanja pločica.

Cijena postavljanja standardnih pločica dimenzija do 60×60 cm i 120×60 cm kreće se od 20 do 30 KM po metru kvadratnom.

Prema riječima majstora, danas se sve više ugrađuju veliki formati pločica dimenzija 120×260 cm i veći, a cijena postavljanja takvih pločica je 70-80 KM po metru kvadratnom

Trendovi se mijenjaju, pa je tako danas poželjnije spajanje kutova pod 45 stupnjeva za razliku od ranijih vremena kada se koristila lajsna. Naravno, ovo se dodatno naplaćuje u iznosu 40-50 KM po metru dužnom.

Postavljanje cokla se također dodatno naplaćuje u iznosu od 6 do 10 KM, dok se postavljanje izolacije i mrežice, koje je nužno postaviti u kupaonicama i na terasama, naplaćuje od 10 do 15 KM po metru kvadratnom.

Kako nam govori jedan od keramičara iz Širokog Brijega, neki od njegovih kolega naplaćuju i postavljanje silikona, ali on se još nije odlučio dodatno naplaćivati tu uslugu.

Svi naši sugovornici se slažu kako posla u Hercegovini ima dovoljno i potreba za rad u Hrvatskoj skoro pa ne postoji, ali naravno ostavljaju mogućnost prihvaćanja neke “dobre ponude”.

Jedan od sugovornika otkrio nam je kako poslove u stanogradnji ne razmatra jer mu oduzmu puno vremena, a investitori zbog veće količine traže puno nižu cijenu.
Keramičari ističu nedostatak radne snage

U razgovoru s keramičarima otkrili su nam kako muku muče s pronalaskom radne snage, teško je pronaći pomoćnog radnika, ali i majstora jer zbog povećanog obima posla teško je zadovoljiti sve potrebe na tržištu.

Jedan keramičar nam u šali govori kako ih često prozivaju ”kako su preplaćeni i da zarađuju više nego doktori”. Tko zna, možda se nekad zamijenimo za profesije – da mi malo odmorimo, a oni da zarade novac.

Vrisak.info

Tragedija u prometu: Poginuo motociklist

Foto: Ilustracija

U prometnoj nesreći u subotu poslijepodne na cesti između Konjščine i Budinščine poginuo je motociklist, izvijestila je Policijska uprava krapinsko-zagorska. U tijeku je očevid o uzrocima i okolnostima nesreće, rekao je glasnogovornik PU Zoran Lončar.

“Jedino što mogu potvrditi da je došlo do prometne nesreće te da je jedna osoba smrtno stradala. Nakon očevida znat ćemo više detalja”, dodao je.

Prema prvim informacijama liječnici Hitne pomoći koji su uz policiju stigli na mjesto nesreće, mogli su samo konstatirati smrt vozača. Zbog nesreće i očevida cesta je zatvorena za sav promet.

Došlo do incidenta kod Pionirskog parka: „Prosvjed nije više studentski“

Foto: Dejan Rakita/Pixsell

Fakultet dramskih umjetnosti u blokadi, stranica koja okuplja studente s ovog fakulteta, objavio je da su letjele čaše iz pravca Pionirskog parka.

Iz pravca Pionirskog parka su bačene boce i kamenje. Ovaj protest više nije studentski. Redari su skinuli markere. Mole se svi da napuste prostor oko Skupštine”, saopćio je Fakultet dramskih umetnosti u blokadi.

Otac i dvoje djece otrovali se plinom u kući

Foto: Ilustracija

Otac i dvoje malodobne djece otrovali su se plinom u kući u Požegi.

Kako javlja policija, nesretan slučaj dogodio se u petak oko 19 sati.

“Došlo je do trovanja plinom 37-godišnjaka i dvoje djece koji su prevezeni u Opću županijsku bolnicu Požega na pružanje daljnje liječničke pomoći te su zadržani radi daljnjeg liječenja”, otkrili su iz Policijske uprave u subotu.

Slijedi očevid i utvrđivanje svih okolnosti nastanka navedenog događaja. Navodno su se otrovali opasnim ugljičnim monoksidom koji nastaje kao produkt izgaranja tvari koje sadrže ugljik bez dovoljne količine kisika u zraku.

U kućanstvima ugljični monoksid nastaje pri gorenju drva u kaminu ili pećima te kod plinskih bojlera ili peći za grijanje. U takvim slučajevima je posebno opasno kad istodobno s takvim “potrošačima” kisika rade i kućne nape koje isisavaju zrak, odnosno kisik iz prostorija.

Danica.hr

Govor studentice odjeknuo Beogradom: Ovdje smo jer smo predugo trpjeli, ali više nećemo

Na Slaviji je vrhunac prosvjeda, a s bine se obraćaju studenti. “Nitko nije umoran”, uzviknula je studentica s bine te ju je oduševljeno mnoštvo dočekalo ovacijama. Poručila je okupljenima kako njihov glas vrijedi i kako se čuje.

“Sve što se događalo dovelo nas je do sadašnjeg trenutka. Pogledajte gdje smo, pogledajte koliko nas je! Vaš glas vrijedi! Vaš glas čujemo! Nek’ vaš glas traje. Hajde da zajedno probudimo Srbiju”, uzviknula je studentica.

“Noć je najmračnija pred svitanje. Do ispunjenja zahtjeva!”, zaključila je studentica govor nakon čega je puštena kompilacija videa s prosvjeda koji su se proteklih mjeseci održavali širom Srbije.

‘Predugo smo trpjeli’

“Više nećemo dozvoliti da korupcija ugrozi bilo čiji život kao što je ubila 15 ljudi u Novom Sadu”, rekla je jedna studentica, a u tom trenutku je jedna žena prekinula govor i napala studenticu. Ženu je odvelo osiguranje.

“Ovdje smo jer više nećemo dozvoliti da palicama koje držite u prostorijama stranke tučete nas kao što ste tukli studente. Ovdje smo jer više nećemo dozvoliti da dijelite otkaze zbog objava na društvenim mrežama kao što ste dijelili radnicima. Ovdje smo jer više nećemo dozvoliti pritiske koje sada osjećaju radnici koji samo podržavaju studente. Draga Srbijo, ovdje smo jer smo predugo trpjeli, ali više nećemo”, rekla je studentica.

Studentica je istaknula da zahtjevi studentskog pokreta nisu ispunjeni i da, ako se tako nastavi, ostaju na ulicama, u blokadama i nastavljaju borbu. “Naši su konkretni zahtjevi objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, jer moramo znati točne podatke kako bi se otkrile nepravilnosti i spriječile slične tragedije u budućnosti”, naglasila je studentica. Na pozornici se zatim pojavio student koji je najavio snimku koja prikazuje kako studentima stiže podrška iz cijeloga svijeta.

Kad umremo, nećemo ponijeti ništa sa sobom osim duše! ZAPAMTI!

Neki je čovjek umro.
U jednom je trenutku vidio kako mu se Bog približava s kovčegom u rukama.
I Bog mu je rekao:
– Hajde, vrijeme je da krenemo.
Iznenađeni čovjek upita:
– Tako rano? Ali imam još mnogo planova…
– Oprosti, došlo je tvoje vrijeme.
– A što nosiš u kovčegu? – pitao je čovjek.
Bog mu odgovori:
– To je ono što pripada tebi.
– To je moje? – začudi se čovjek
– Odlično! Moja odjeća, osobne stvari, moj novac?
Bog je odgovorio:
– Te ti stvari nikada nisu pripadale, one pripadaju svijetu.
– Jesi li donio moja sjećanja?
– Ona ti nikad nisu pripadala,ona su vezana uz vrijeme.
– Nosiš li onda moje talente?
– Oni ti nikad nisu pripadali, bili su ti darovani.
– A moji prijatelji, članovi moje obitelji?
– Oprosti,ali nikad nisu pripadali tebi, bili su dio tvoga životnog puta.
– A jesi li donio moje tijelo?
– I ono je bilo prolazno i raspasti će se u zemlji, a o uskrsnuću te čeka nešto novo.
– Ali što onda nosiš?! – tada je čovjek istrgnuo kovčeg Bogu iz ruku i otvorivši ga vidio da je prazan.
Sa suzama koje su mu tekle niz obraze, muškarac je rekao:
– Nisam ponio ništa?
Svaki trenutak koji ste živjeli bio je vaš.
Stoga, kad vam se daruje vrijeme, iskoristite ga u cijelosti.
Tako da vas ništa ne može zaustaviti.
Živi sada to je jedino što stvarno jest.
Materijalne stvari i sve za što se tako grčevito boriš ostaje ovdje.
Cijeni one koji te cijene,ne gubi vrijeme s onima koji nemaju vremena za tebe.
Ništa nije vječno, osim ljubavi koju ste davali i primali tijekom svoga života, i samo to je ono što ćete zadržati za vječnost.

Gojko Šušak rodio se zahvaljujući čovjeku koji nije mogao šutjeti!

Nedjelja, 16. ožujka, u znaku je 80. obljetnice rođenja Gojka Šuška, poznatog hrvatskog političara i ratnog ministra obrane Republike Hrvatske. Rodio se zahvaljujući čovjeku koji nije mogao šutjeti. Njegova majka Stana Šušak u osmom mjesecu trudnoće našla se u ratnom skloništu pored širokobriješkog franjevačkog samostana i crkve 7. veljače 1945. godine kad su boljševici u partizanskim odorama ubili i spalili 12 širokobrijeških fratara. Jedan od partizana potegao je strojnicu na Stanu Šušak koja je u utrobi nosila – malog Gojka Šuška. No, drugi partizan, koji nije mogao šutjeti, rekao mu je nekako ovako:

– Zar ćeš ubiti trudnu ženu? Što ti je ona kriva?

Nakon njegovih riječi partizan sa strojnicom odustao je od svog zločinačkog nauma. Nakon 37 dana, 16. ožujka, Stana Šušak rodila je sina Gojka. Sve to ispričao je na RTV-u Herceg Bosne hrvatski političar Vlado Šoljić, Šuškov prijatelj još iz školskih i studentskih dana. Isto je medijima kazao fra Miljenko Mića Stojić, vicepostulator postupka mučeništva “Fra Leo Petrović i 65 subraće”.

Crkva i Široki Brijeg

Tko je bio partizan koji nije mogao šutjeti i koji je svojim riječima spasio život Stani Šušak i njezinu sinu Gojku? Možda bi nešto mogla znati Vjera Andrijić, posljednja živuća partizanka koja je na jednoj televiziji kazala kako je kao bolničarka bila tog 7. veljače 1945. godine u Širokom Brijegu. No, može li joj se vjerovati jer se pokazala kao velika lažljivica? Vjera Andrijić rekla je kako su fratri pucali sa zvonika širokobriješke crkve, a njezine riječi pobijaju brojni dokumenti i zapisi partizanskih štabova. Fra Miljenko Mića Stojić izjavio je da u ratnom dnevniku Osmog dalmatinskog korpusa nigdje ne piše da su fratri u Širokom Brijegu imali oružje. Povjesničar dr. Hrvoje Mandić tvrdi da franjevci u Širokom Brijegu nisu ubijeni zato što su navodno podržavali režim NDH te da su za jugoslavenski vojni i politički vrh na čelu s Josipom Brozom Titom samostan u Širokom Brijegu i cjelokupna Hercegovačka franjevačka provincija bili legitimni vojni cilj jer su smatrani ideološkim neprijateljem kojeg je trebalo uništiti. Hercegovački fratri ubijeni su bez suđenja i nakon ratnih djelovanja.

Dao je i vrlo veliki doprinos u organiziranju obrane bosanskohercegovačkih Hrvata i obrani Bosne i Hercegovine od agresora te političkoj zaštiti hrvatskog naroda u BiH

Možda bi neki daroviti redatelj s dugometražnim ili kratkim igranim filmom o tome kako je neki partizan koji nije mogao šutjeti spasio trudnicu i malog Gojka u njezinoj utrobi mogao dobiti Oscar. Više je ljudi u dva svjetska i Domovinskom ratu na svim zaraćenim stranama pokazalo ljudskost, često žrtvujući vlastiti život. Filmskim žirijima svidio se kratki igrani film “Čovjek koji nije mogao šutjeti” Nebojše Slijepčevića te su mu dodijelili niz uglednih filmskih nagrada – za dlaku mu je izmakao i Oscar.

Diplomatsko umijeće

Gojko Šušak rodio se 16. ožujka 1945. godine u Širokom Brijegu, nadomak franjevačkog samostana, crkve i zgrade gimnazije, a umro u Zagrebu 3. svibnja 1998. godine. Školovao se u Širokom Brijegu, Rijeci i Kanadi. Bio je ugledni hrvatski političar i ministar obrane Republike Hrvatske od 1991. do svoje smrti te jedan od najbližih suradnika predsjednika RH dr. Franje Tuđmana. Prije toga bio je ministar iseljeništva RH od 1990. do 1991. godine. Kao ratni ministar obrane dao je nemjerljiv doprinos u ustrojavanju, jačanju i ratnim operacijama Hrvatske vojske. Dao je i vrlo veliki doprinos u organiziranju obrane bosanskohercegovačkih Hrvata i obrani Bosne i Hercegovine od agresora te političkoj zaštiti hrvatskog naroda u BiH. Hrvati Gojka Šuška pamte po domoljublju, lakonskom izražavanju, jedinstvenom političkom i diplomatskom umijeću. Strani diplomati smatrali su ga najvjerodostojnijom političkom osobom na prostoru bivše države u prvoj polovini 90-ih godina prošlog stoljeća. Najugledniji vojni analitičari slažu se oko toga da je upravo Gojko Šušak bio najuspješniji ministar obrane jedne države od vremena Drugog svjetskog rata pa se obranu Hrvatske u Domovinskom ratu izučava na stranim vojnim učilištima. Bio je svjestan toga koliko je obrana Hercegovine važna u obrani Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine.

piše: Frano Vukoja/Večernji list

FOTO | Nogometaši Sarajeva slavili protiv konjičkog Igmana

Foto: Hercegovina.in | FK Sarajeva vs FK Igman, utakmica Wwin Liga Bosne i Hercegovine.

Danas je na stadionu “Asim Ferhatović Hase” u Satajevu odigrana utakmica 22. kola WWin lige Bosne i Hercegovine između nogometaša Sarajeva i konjičkog Igmana. Utakmica je odigrana bez prisustva gledatelja.

Prvu priliku na utakmici imao je Igman preko Anela Hebibovića, koji u 10. minuti izlazi sam pred vratara Lovru Rogića, ali šutira pored gola.

Nakon toga Sarajevo uspostavlja terensku inicijativu i počinje stezati obruč oko gola Konjičana, a nekoliko pokušaja Guliashvilija i Gojkovića bili su neuspješni.

Ćeman je sjajnom intervencijom spasio Igman u 39. minuti, ali spasa nije bilo u 44. minuti, kada je dosuđen kazneni udarac za Bordo tim.

Gordeziani je preuzeo odgovornost i pogodio za vodstvo Sarajeva od 1:0, a to je rezultat kojim je i završeno prvo poluvrijeme.

Ofanzivno je Sarajevo ušlo i u nastavak utakmice, a u 60. minuti je Guliashvili duplirao prednost Bordo tima nakon sjajnog prodora i pogotka za 2:0.

Redale su se i nakon toga šanse pred golom Igmana, ali ostajale su neiskorištene, a Igman se mogao u meč vratiti u 71. minuti, kada mu se iznenada ukazala prilika preko Đorića. Udarac veziste gostiju izblokirao je Paskalev.

Igman se u završnici uspio vratiti u utakmicu, pošto je u 83. minuti iz kaznenog udarca pogodio Bešagić i smanjio na 2:1. Kazneni udarac je skrivio Kyeremeh igranjem rukom.

Nakon toga je bio dosuđen novi kazneni udarac za Sarajevo, ali je sudiac Topalović pregledavanjem VAR snimka ipak utvrdio da nije bilo igranja rukom Bešagića te je do kraja ostalo 2:1.

Sarajevo je s tri boda došlo do ukupnog učinka od 46 bodova nakon 23 kola, a Igman je ostao u zoni ispadanja sa 20 bodova i desetoplpasiran je.

Ovom utakmicom su današnji rivali završili drugi krug natjecanja u WWin ligi BiH, a narednog rivala saznat će nakon što se okonča kolo i utvrdi konačni plasman svih klubova na tablici.

Rezultat i strijelci:

Sarajevo – Igman 2:1 (Gordeziani 44’p, Guliashvili 60′ / Bešagić 83’p)

Hercegovina.in

Ivica Zubac ponovo je odigrao zapaženu rolu na NBA parketima

Izostao je još jedan “double-double” učinaka Ivice Zupca, no unatoč tome hrvatski košarkaš ponovo je odigrao zapaženu rolu na NBA parketima. Njegovi Clippersi slavili su na gostovanju kod Hawksa, a Zubac je toj pobjedi pridonio s 18 poena, šest skokova i dvije asistencije za pola sata provedenih u igri. Utakmicu je završio s tek jednim promašajem iz igre i jednim promašajem s linije slobodnih bacanja.

Clipperse je do pete pobjede u posljednjih šest utakmica predvodio dvojac Harden – Leonard. Obojica su ubacila po 25 poena.

 

Legendarni glumac iz Mostara: “Mi Hercegovci više vjerujemo riječima nego papiru”

Slaven Knezović, poznati bosanskohercegovački glumac rođen 1968. godine u Mostaru, publici je poznat po brojnim ulogama u domaćim serijama i filmovima. Posljednju televizijsku ulogu ostvario je u RTL-ovoj seriji “San snova”, gdje je utjelovio lik Ante Romića, tvrdoglavog i temperamentnog čovjeka.

O napornom snimanju serije Knezović je izjavio: “Izgleda naporno, mislim, naporno je. Dvije su ekipe. Malo snimaš u studiju, malo na lokacijama. Dan proleti kao keks i lijepo je uvijek uvečer osjetiti onaj slatki umor i zadovoljstvo snimljenim scenama. I onda se puno ljepše i slađe zaspi.”

Glumac priznaje da je radoholičar i da ne voli biti bez posla: “Ja kad nemam posla, sebi izmislim nešto da radim, tako da je bolje da sam stalno u pogonu, u mašini.”

Obiteljski život i očinstvo

Malo je poznato da je Slaven Knezović postao otac u 45. godini. Njegov sin iz prvog braka danas ima oko 30 godina, dok je kći puno mlađa, a upravo ju je ona, kako priznaje, mentalno pomladila: “Za njom mi nikad nije bilo teško ni trčati ni ostajati budan do kasno u noć. Svaki je otac osjetljiviji na kćer, lako i simpatično manipulira mnome, ali njih su dvoje najveće bogatstvo u životu.”

Glumac je s partnericom, dizajnericom Daliborkom Puž, u dugogodišnjoj vezi, ali brak im, barem zasad, nije prioritet: “Mi Hercegovci više vjerujemo riječima nego papiru. Možda jednog dana i odlučimo potpisati papir, tko zna.”
Producent i redatelj

Osim što je uspješan glumac, Slaven Knezović se okušao i u produkciji. Smatra da Hrvatima u Bosni i Hercegovini nedostaje filmska industrija, pa je prije 14 godina odlučio preuzeti stvari u svoje ruke: “Ja već 14 godina tamo radim ono što je trebala država Hrvatska, a nije. Tako sam silom prilika postao producent. Položio sam uspješno test s prvim filmom, nisam nikome ostao dužan.”

Iako priznaje da privatno nije racionalan s novcem, profesionalno se trudi biti odgovoran i uspješan. S obzirom na njegov radni elan i predanost umjetnosti, nema sumnje da ćemo ga i dalje gledati u novim glumačkim i producentskim projektima.

RTL

Jandroković: Hrvatska poštuje teritorijalni integritet i suverenitet BiH, a posebno smo zainteresirani za jednakopravnost i konstitutivnost Hrvata

Komentirajući “slučaj Dodik” u BiH, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković je rekao kako je i taj slučaj dio kompleksnih odnosa u hrvatskom susjedstvu, a Bosna i Hercegovina počiva na Daytonskom sporazumu, piše Hina.

“Hrvatska poštuje teritorijalni integritet i suverenitet BiH i jednakopravnost sva tri naroda, a posebno smo zainteresirani za jednakopravnost i konstitutivnost Hrvata. Stoga, sva rješenja koja će biti u BiH moraju uvažavati tu činjenicu”, naglasio je Jandroković.

U vezi trenutne situacije u Srbiji Jandroković je istaknuo kako je teško u ovom trenutku nešto više reći o događajima u Srbiji i predvidjeti u kojem će smjeru oni ići.

“Vidim da se radi o desecima i stotinama tisuća ljudi koji danas demonstriraju u Srbiji, teško je u ovom trenutku reći u kojem će smjeru sve to ići. Mi iz Hrvatske s posebnom pozornošću pratimo zbivanja u susjednoj državi, nadam se da neće doći do eskalacije koja bi se pretvorila u nasilje, bilo da dolazi s jedne ili s druge strane”, kaže Jandroković.

Ističe da je Hrvatskoj u interesu da njezino susjedstvo bude stabilno i mirno, ne samo zbog sigurnosti već i zbog gospodarske suradnje.

“Naravno, pratit ćemo što će se događati i reagirati na vrijeme i prema potrebi”, poručio je Jandroković.

Na pitanje o zabrani ulaska u Srbiju pojedinim novinarima iz Hrvatske Jandroković je podsjetio kako je u više navrata rekao “da Srbija nije zemlja koja se može dičiti svojim demokratskim dosezima, a zabrana izvještavanja novinarima je jedan od događaja koji to potvrđuje”.

Upitan hoće li Hrvatska zbog toga uputiti diplomatsku notu odgovorio je kako je najmanji problem uputiti diplomatsku notu.

“To neće ključno primijeniti ono što se trenutno u Srbiji događa, jer se tamo očito radi o ozbiljnom udaru na aktualno vodstvo Srbije i u tom kontekstu treba gledati na pokušaje da se onemogući izvješćivanje koje će biti objektivno”, istaknuo je.

Rekao je i da se premijer RH Andrej Plenković osjeća dobro nakon obavljanja rutinskog zahvata, pa očekuje da će već tijekom dana izići iz bolnice i od nedjelje nastaviti s redovnim aktivnostima.

Plenković je liječen u petak navečer u KBC-u Zagreb zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera, zahvat je ranije planiran i protekao je u najboljem redu, priopćeno je u subotu iz hrvatske vlade.

“Razmijenili smo poruke ujutro, predsjednik Vlade je dobro, dobro se oporavlja. To je bio rutinski zahvat i očekuje se da će danas izaći iz bolnice i nastaviti sa svojim aktivnostima već od sutra”, rekao je Jandroković novinarima tijekom obilaska međunarodnog sajma “S klobasicom u EU”.

HINA

Izbacivanje Zrinjskog, Izviđača i Gruda opasnost za gašenje ženskoga bh. rukometa

Poslije odigranih četiriju kola ženske Rukometne premijer lige BiH liga se jednostavno raspala, odnosno i dalje se igra prvenstvo, ali u njemu više ne sudjeluje devet klubova, koliko ih je bilo kad je počelo, već samo šest.

To su: Hadžići, Sloga Gornji Vakuf – Uskoplje, Krivaja Zavidovići, Krajina Cazin i Goražde te Borac Banja Luka. Pet od tih klubova nastupa u ligi kao članovi Rukometnog saveza BiH te Borac iz Rukometnog saveza Republike Srpske.

Tri su kluba izbačena, bolje rečeno, “istjerana” iz Premijer lige BiH, a sva tri dolaze iz Rukometnog saveza Herceg Bosne. To su Zrinjski (Mostar), Izviđač (Ljubuški) i Grude, koji su nakon uspostave zajedničke Premijer lige osvojili najviše naslova prvaka i pobjednika Kupa BiH.

Primjerice, Grude su čak devet puta bile prvakinje te još pet puta osvojile Kup BiH. Nešto manje prvenstvo su osvajali Zrinjski (7), Izviđač (1), Ljubušanke su osvojile i pet Kupova.

Spominjemo tri nacionalna saveza jer liga se i “skrojila” dogovorom tih saveza, naravno, uz punu suglasnost svih njih. I sve je nekako funkcioniralo do studenoga prošle godine, kad je samovoljnom odlukom povjerenika natjecanja Alije Hasića iz Tuzle koji je iz lige izbacio tri kluba iz RS-a Herceg Bosne.

Razlog je bio samovoljno krojenje kalendara, koji je donesen prije početka prvenstva, a onda ga je povjerenik Hasić “prekrojio”. Sve primjedbe i žalbe spomenutih klubova i RS-a Herceg Bosne odbačene su ili preglasane.

Šest preostalih klubova nastavilo je natjecanje po “prvotnom” rasporedu, ali to je funkcioniralo loše, čak smiješno, jer se događalo da se u jednom kolu, bez klubova iz RS-a HB igra samo jedna utakmica, ponekad “čak” dvije.

Klubovi, ali i Rukometni savez HB žalili su se, ali bez uspjeha – i dalje su uvijek bili preglasani. Na početku, kad je nakaradni kalendar počeo “funkcionirati”, dva kluba iz RS-a BiH, Krivaja i Goražde, bila su solidarna sa Zrinjskim, Izviđačem i Grudama, ali su ti klubovi “promijenili mišljenje”, tako da su tri kluba iz RS-a HB ostala usamljena.

– Žalili smo se zajednički – sva tri kluba, svim tijelima pri RS-u BiH, ali bez uspjeha. Čekamo najnovije i konačne odgovore na naše žalbe, a ako ne budu riješene pozitivno, preostaje nam žaliti se redovitom sudu. Već smo sve pripremili za takvo suđenje. Imamo i punu podršku Rukometnog saveza Herceg Bosne. Vjerojatno će stvar brzo dospjeti na redoviti sud jer ne vidimo nikakva popuštanja od čelnika RS-a BiH – rekao nam je Zoran Trlin, predsjednik HRK-a Grude, najuspješnijeg rukometnog kluba u BiH, pa i najuspješnijeg sportskog kluba u BiH uopće.

Zanimljivo je da povjerenik Hasić, koliko znamo, ni jednom nije osobno kontaktirao kažnjene klubove. Hasić, uz ostalo, obavlja i dužnost predsjednika Rukometnog saveza Tuzlanske županije.

U izbačenim se klubovima ponešto radi, ali uglavnom s mlađim uzrastima.

Dvije rukometašice, Makedonka Simona Vasileva i Crnogorka Hristina Rešetar, zatražile su od HRK-a Grude ispisnicu i dobile je.

– Nije bilo smisla zaustavljati ih jer one su profesionalke. Vasileva nastavlja karijeru u Grčkoj, Rešetar u Srbiji – rekao nam je predsjednik HRK-a Grude Zoran Trlin.

U međuvremenu Gruđanke su se plasirale u polufinale Kupa BiH. Još se ne zna gdje i kada će se igrati završni turnir. U grudskom klubu radi se samo s mladim uzrastima, seniorke su dobile slobodno i oslobođene su svih obveza. Martina i Matea Šumelj, Mia Lugonjić, Lea Bošnjak i Karla Lovrić dobile su poziv za nastup u reprezentaciji BiH, koja je upravo igrala pretkvalifikacijski turnir protiv Estonije i Velike Britanije. No, svih je pet djevojaka otkazalo nastup s objašnjenjem “da ne treniraju i da nisu u natjecateljskoj formi”. Rekle su i da se u takvu stanju “ne žele blamirati”, što je potpuno očekivano i opravdano. Pomalo je smiješno da ih je izbornik Adnan Bašić uopće pozvao jer i sam zna da nisu u formi.

Vecernji list

Treba li se tuširati svakodnevno?

Foto: Ilustracija

Neki ljudi strogi su zagovaratelji toga da svakodnevno tuširanje uopće ne bi trebao biti predmet rasprave, već da se to podrazumijeva kao dio bazične higijene, dok ima onih koji tvrde da je to pretjerano i da se potrebno tuširati/kupati kada je to zaista potrebno.

Prije svega, svakodnevno tuširanje ili kupanje u kadi je privilegija, ali i navika koju mnogi ljudi njeguju, pa se svako toliko pojavi pitanje: moramo li se zaista tuširati svaki dan?

Odgovor na pitanje pružila je dermatologinja dr. Katherine Armor, objasnivši da učestalost tuširanja u konačnici ovisi o osobi.

“Ne postoji određeni broj puta koliko često bismo se trebali tuširati”, rekla je, te naglasila da je to stvar osobnog izbora.

Nadodala je da se i druge popratne okolnosti trebaju uzeti u obzir, pa na primjer, ako netko radi fizički posao ili redovito vježba, morat će se tuširati češće nego netko tko više sjedi tijekom dana.

Da bi se izbjegao neugodan tjelesni miris, dovoljno je očistiti pazuhe, prepone i genitalije, a upravo miris istaknula je kao jedini “rizik” od toga da se ne tuširamo svaki dan.

“Iako samo kupanje/tuširanje ne oštećuje kožu, neke navike mogu biti problematične za one koji imaju osjetljivu ili suhu kožu. Vruć tuš može izazvati pustoš na lipidnoj barijeri (masnom vanjskom sloju koji zadržava vlagu i sprečava prodor infekcija/iritansa) i ukloniti prirodna ulja s vaše kože, što dovodi do suhe i ispucale kože i povećava rizik od infekcije”, rekla je.

Njen je savjet tuširati se kratko, po mogućnosti manje od tri minute, a temperatura vode trebala bi biti mlaka do topla, ali ne i vruća.

Još jedan savjet koji je podijelila je smanjiti konstantnu uporabu sapuna, jer su oni alkalni i mogu “otopiti” kožnu barijeru.

“Korištenje zamjene za sapun ili pranje bez sapuna još je jedan način sigurnog svakodnevnog tuširanja, uz izbjegavanje iritacije koju sapuni mogu izazvati”, dodala je, kako piše Mammamia.

Sav zdravstveni sadržaj na našem portalu služi isključivo kao opća informacija i ne smije se smatrati zamjenom za medicinski savjet vašeg liječnika ili bilo kojeg drugog zdravstvenog djelatnika.

Donosimo tri recepta Jamieja Olivera

Umjesto da kupujete salatne preljeve koji su prepuni konzervansa i šećera, isprobajte doma napraviti svoj

I najbazičnija salata može se pretvoriti u okusnu rapsodiju kada je začinjena pravim dresingom, dok isto tako ona s ponajboljim sastojcima može biti totalno nezanimljivog okusa ako je dresing loš ili neprilagođen toj salati.

Umjesto da kupujete salatne preljeve koji su prepuni konzervansa i šećera, isprobajte doma napraviti svoj, a mi smo nabasali na čak tri prijedloga poznatog kuhara Jamieja Olivera!

Francuski dressing

¼ režnja češnjaka
1 žličica Dijon senfa
2 žlice bijelog ili crnog vinskog octa
6 žlica ekstra djevičanskog maslinovog ulja
Priprema: Ogulite i sitno nasjeckajte četvrtinu režnja češnjaka. Stavite češnjak, 1 žličicu senfa, 2 žlice bijelog ili crnog vinskog octa i 6 žlica ekstra djevičanskog maslinovog ulja u staklenku zajedno s prstohvatom morske soli i crnog papra. Stavite poklopac na staklenku i dobro protresite.

Dresing od jogurta

⅓ šalice jogurta
2 žlice bijelog ili crnog vinskog octa
1 žlica ekstra djevičanskog maslinovog ulja
Priprema: U staklenku stavite ⅓ šalice prirodnog jogurta, 2 žlice bijelog ili crnog vinskog octa i 1 žlicu ekstra djevičanskog maslinovog ulja s prstohvatom morske soli i crnog papra. Stavite poklopac na staklenku i dobro protresite.

Balsamic dresing

6 žlica ekstra djevičanskog maslinovog ulja
2 žlice balzamičnog octa
Priprema: Stavite 6 žlica ekstra djevičanskog maslinovog ulja i 2 žlice balzamičnog octa u staklenku s prstohvatom morske soli i crnog papra. Stavite poklopac na staklenku i dobro protresite.

Priprema je kod svih više manje jednaka – sastojke u staklenku i protresite, piše Oliver

(FOTO) Održano predavanja u organizaciji SRK Zrinjski Mostar

Danas ( subota 15.03.2025 god.) smo u Rukometnom domu u sklopu Sportsko rekreacijskog centra SRK Zrinjski na Sveučilišnom kampusu SUM-a održali predavanje na temu: ‘Psihološki aspekti u trenažnom procesu profesionalnih sportaša’.

Predavanjem smo željeli sa znanstvenim pristupom pomoći igračima u njihovom razvoju, ali i svakodnevnici gdje su izloženi stresu, pritiscima i sportskim izazovima, kako na terenu tako i van njega.

Predavači su biti eminentni klinički psihijatri akademik prof.dr.sc.Dragan Babić i doc. dr. sc. Romana Barbarić te Mario Babić, profesor kineziologije koji je ujedno trener u školi rukometa.

“Ovo je samo jedno u nizu predavanje u kojem ćemo nastaviti ostvarivati našu misiju – vrhunsku edukaciju i suvremenim pristup svakom pojedinom igraču u korist njegovom osobnog, ali i kolektivnog rasta u Sveučilišnom rukometnom klubu Zrinjski” – kazao je dopredsjednik Upravnog odbora Branislav Stojkić

Profesor dr.sc. Dragan Babić koji je ujedno i profesor na Sveučilištu u Mostaru, zahvalio se na ukazanoj povjerenju i prilici da svoje dugogodišnje znanje podijeli za rukometašima: “Najbolji način kako prići svakom sportašu je uz komunikaciju i otvorenost, a kroz rad i praktičnu edukaciju pomoći u svladavanju svakodnevnih izazova, ne samo u sportu nego i u životu”.

Docentica dr.sc. Romana Barbarić se u svom predavanju osvrnula na metodični pristup kako u najboljim uvjetima rješavati probleme koje su prepreka mentalnom zdravlju sportaša i pozitivni načini kako ih prevladati uz vrhunske sportske rezultate.

Profesor kineziologije Mario Babić se u svom predavanju osvrnuo na svoju profesionalnu rukometnu karijeru, te na vlastitom primjeru približio našim mladim rukometašima metode svladavanja sportskih izazova sa naglaskom na mentalnu snagu i pravilan oporavka kroz trenažni proces.

Sveučilišni rukometni klub Zrinjski će nastaviti sa edukacijama u školi rukometa, sa trenerima, stručnim stožerom i prvim timom, a u svrhu stvaranja najboljim uvjeta za rukometaše i širu sportsku zajednicu.

Ulice srbijanske prijestolnice preplavljene ljudima

Foto: Dejan Rakita/Pixsell

Studenti sa svih strana Srbije okupili su se do 13 sati na četiri lokacije u Beogradu – Autokomandi, Trgu Republike, Bulevaru kralja Aleksandra i na Novom Beogradu. S tih lokacija su u 13 sati krenuli prema Narodnoj skupštini Srbije gdje će biti održani do sada najveći prosvjedi.

Okupljeni studenti su nešto iza 12 sati blokirali najveće raskrižje u Beogradu, Autokomandu, održani 15 minuta šutnje za žrtve pada Željezničke stanice, a u 13 sati krenuli ka Narodnoj skupštini.

Prema Skupštini su se uputili i veterani 63. padobranske brigade, da pruže zaštitu studentima.

Pred Predsjedništvo Srbije došlo je i više desetina motorista koji će napraviti tampon zonu između studenata u blokadi i “studenata koji žele da uče”.

Ranije je objavljeno da je kompletan javni prijevoz u Beogradu danas ukinut radi sigurnosnih razloga, pa svi koji se kreću po gradu mogu ići samo pješice jer je i većina ulica blokirana.

Današnjim prosvjedima ispred Narodne skupštine prisustvovat će studenti iz gotovo svih krajeva Srbije – Niša, Novog Sada, Kragujevca i brojnih drugih gradova. Njih, koji su većinom pješačili do Beograda, sinoć su na Teraziji dočekali studenti iz Beograda, a Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije objavilo je da je dočeku prisustvovalo nešto više od 30.000 građana.

Na ulicama širom Beograda već nekoliko danas primjetne su značajne policijske snage. Najveći broj policijskih službenika nalazi se oko Pionirskog parka gdje su već devet dana stacionirani “studenti koji žele da uče”.

Jučer u jutarnjim satima oko tog mjesta pozicionirani su i brojni traktori koji su doveženi u noći između četvrtka i petka. Stručnjaci smatraju kako Aleksandar Vučić na taj način želi izazvati atmosferu panike kako bi na ulici bilo što manje ljudi.

Vučić, inače, danima upozorava da bi danas na prosvjedima moglo doći do građanskog rata i da će opozicija nasilnim putem pokušati da preotme vlast.

Ipak, predstavnici opozicije su se ogradili od ovakvih navoda kazavši kako nemaju veze sa organizacijom prosvjeda i da to rade isključivo studenti.

Tijekom dana se desio i jedan incident u beogradskom naselju Žarkovo gdje je jedan automobil udario troje okupljenih građana i povrijedio ih, a vozač je brzo uhićen. Građani su se na toj lokaciji okupljali kako bi krenuli na prosvjede.

Inače, studentski protesti u Srbiji traju još od studenog. Povod je bilo urušavanje dijela Željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 15 osoba.

Studenti traže objavljivanje kompletne dokumentacije vezano za rekonstrukciju Željezničke stanice i krivičnu odgovornost nadležnih.