Srijeda, 20 kolovoza, 2025
Naslovnica Blog Stranica 22

Radovi na novomu raskruzju u Gabeli u punomu zamahu

Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica boravili su danas u radnomu posjetu Čapljini, gdje ih je, u Gradskomu poglavarstvu, ugostila gradonačelnica Iva Raguž.

Tom su prigodom županijski ministar prometa i gradonačelnica Čapljine potpisali Ugovor o implementaciji novčanih sredstava osiguranih u Planu i programu Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza HNŽ-a u iznosu od 100.000,00 KM, a predmetni se ugovor odnosi na saniranje lokalnih prometnica.

Zajedno su potom obišli gradilište novoga raskružja u Gabeli, gdje su građevinski radovi u punomu zamahu. Završeni su iskopi usjeka, nasipi, oborinska odvodnja, potporne konstrukcije i izmještanje postojećih instalacija. Trenutačno se izvode rubnjaci, tako da se već jasno naziru konture budućega raskružja. Slijedi izvođenje kolničke konstrukcije što podrazumijeva tampon i dvoslojni asfaltni zastor, a svi bi građevinski radovi, kazano je, trebali biti završeni do sredine mjeseca rujna.

– Dosadašnje je cestovno križanje dvaju lokalnih prometnica koje povezuju međunarodni granični prijelaz s magistralnom prometnicom M17 i regionalnom prometnicom R425a u Gabeli bilo nepregledno i preopterećeno, posebice tijekom ljetnih mjeseci. Zahvaljujući Vladi HNŽ-a i Ministarstvu prometa i veza HNŽ-a koji su osigurali značajna sredstva, u veljači ove godine krenuli su opsežni zahvati na izgradnji novoga raskružja – komentirala je Raguž, pozvavši ovom prigodom vozače i sve dionike u prometu na razumijevanje i strpljivost tijekom trajanja radova.

Treba istaći kako je predmetno križanje uskim grlom na prometnici koja vodi do stalnoga graničnog prijelaza za pogranični promet Gabela koji posebnu važnost ima u ljetnomu razdoblju kada, prekategorizacijom u skladu s Ugovorom između Hrvatske i BiH, dobiva status privremenoga međunarodnog prijelaza za promet putnika. Nakon kraćega zastoja u svibnju, intenzivirani su radovi na izgradnji raskružja, a njihovim će završetkom prometni kapacitet i sigurnosti dionika u prometu, uključujući i pješake, biti podignuti na značajno višu razinu.

– Potpisivanje ovoga ugovora pomoći će Gradskomu poglavarstvu Čapljine pri sanaciji lokalnih prometnica. Također, ove će godine naša Uprava za ceste implementirati 380.000,00 KM na regionalnoj prometnici R425, i to na dva lokaliteta, na ulazu u naselje Struge te u naselju Zvirovići. U Strugama ćemo završiti izgradnju nogostupa i oborinske odvodnje, dok ćemo cjelokupan predmetni zahvat radova, u duljini od oko 500 m, presvući novim kolničkim zastorom. U naselju Zvirovići sanirat ćemo kolotraze na kolničkoj konstrukciji na samomu raskrižju prema autocesti – najavio je ministar Bevanda, osvrnuvši se i na novo raskružje u Gabeli, za koje je ukupno izdvojeno oko 850.000,00 KM.

– Završetkom izgradnje toga raskružja, doprinijet ćemo znatno sigurnijemu odvijanju prometa na križanju regionalne prometnice R425 i lokalne prometnice koja vodi graničnomu prijelazu Gabela Polje. Ministarstvo prometa i veza i nadalje će nastaviti s kontinuiranim ulaganjem u prometnu infrastrukturu na području Čapljine, jednako kao i u svim drugim jedinicama lokalne samouprave naše županije – poručio je ministar.

260 studenata starijih godina dobilo smještaj u Studentskom centru

DONOSIMO REZULTATE NATJEČAJA: 260 studenata starijih godina dobilo smještaj u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru

Od prijavljenih 416 studenata Sveučilišta u Mostaru sa starijih studijskih godina koji su se prijavili za smještaj u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru, njih 260 je dobilo smještaj u spomenutoj instituciji. Kao i ranijih godina, broj prijavljenih kandidata je bio daleko veći od broja smještajnih jedinica koje nudi Studentski centar Sveučilišta u Mostaru, a rang lista koju objavljujemo donosi podatke o tome koliko je koji kandidat dobio bodova na zaključenom natječaju.

Ravnateljica Studentskog centra Sveučilišta u Mostaru Anita Glibić izrazila je žaljenje što institucija koju vodi ne može odgovoriti na sve zahtjeve studenata, ali i veliki broj prijava je još jedan pokazatelj kvalitete usluga koje nudi Studentski centar Sveučilišta u Mostaru.

-Znamo koliko svakom studentu znači smještaj u našem Centru jer studenti koji su kod nas smješteni imaju daleko manje troškove života nego što je to slučaj sa onima koji moraju rješenja tražiti u privatnom smještaju. Mi smo i ove godine popunili naše smještajne kapacitete i možemo i dalje raditi na svim projektima koji idu u pravcu povećanja studentskog standarda na našem Sveučilištu. Svi oni koji nisu dobili smještaj u našem Centru mogu i dalje koristiti uslugu naše studentske menze i po iznimno niskim cijenama osigurati sve obroke. I na taj način želimo svim našim studentima olakšati studiranje na našem Sveučilištu i značajno smanjiti troškove koje imaju – istaknula je Glibić.

Dodala je kako će Studentski centar Sveučilišta u Mostaru kroz sve svoje aktivnosti i dalje tražiti načine da svakom studentu što više pomogne i proces studiranja učini što kvalitetnijim i ugodnijim.

-Imamo najbolju studentsku menzu u Bosni i Hercegovini, postavili smo nove čajne kuhinje u paviljone, osigurali da preko monitora u zajedničkim prostorima studenti imaju sve informacije o aktualnim događanjima u našoj instituciji, a kroz suradnje sa drugim studentskim centrima u regiji pratimo sve nove trendove i činimo da studentski standard u našem Mostaru ostane na najvišoj razini. To ćemo raditi i u akademskoj godini koja je pred nama i radujem se izazovima koji nas čekaju – poručila je ravnateljica Glibić.

Žalbe na rang listu se podnose pismeno Komisiji za žalbe najkasnije 15 dana od objave rezultata natječaja, a studenti koji su dobili smještaj u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru već mogu početi useljavati 28. kolovoza.Od prijavljenih 416 studenata Sveučilišta u Mostaru sa starijih studijskih godina koji su se prijavili za smještaj u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru, njih 260 je dobilo smještaj u spomenutoj instituciji. Kao i ranijih godina, broj prijavljenih kandidata je bio daleko veći od broja smještajnih jedinica koje nudi Studentski centar Sveučilišta u Mostaru, a rang lista koju objavljujemo donosi podatke o tome koliko je koji kandidat dobio bodova na zaključenom natječaju.

Ravnateljica Studentskog centra Sveučilišta u Mostaru Anita Glibić izrazila je žaljenje što institucija koju vodi ne može odgovoriti na sve zahtjeve studenata, ali i veliki broj prijava je još jedan pokazatelj kvalitete usluga koje nudi Studentski centar Sveučilišta u Mostaru.

-Znamo koliko svakom studentu znači smještaj u našem Centru jer studenti koji su kod nas smješteni imaju daleko manje troškove života nego što je to slučaj sa onima koji moraju rješenja tražiti u privatnom smještaju. Mi smo i ove godine popunili naše smještajne kapacitete i možemo i dalje raditi na svim projektima koji idu u pravcu povećanja studentskog standarda na našem Sveučilištu. Svi oni koji nisu dobili smještaj u našem Centru mogu i dalje koristiti uslugu naše studentske menze i po iznimno niskim cijenama osigurati sve obroke. I na taj način želimo svim našim studentima olakšati studiranje na našem Sveučilištu i značajno smanjiti troškove koje imaju – istaknula je Glibić.

Dodala je kako će Studentski centar Sveučilišta u Mostaru kroz sve svoje aktivnosti i dalje tražiti načine da svakom studentu što više pomogne i proces studiranja učini što kvalitetnijim i ugodnijim.

-Imamo najbolju studentsku menzu u Bosni i Hercegovini, postavili smo nove čajne kuhinje u paviljone, osigurali da preko monitora u zajedničkim prostorima studenti imaju sve informacije o aktualnim događanjima u našoj instituciji, a kroz suradnje sa drugim studentskim centrima u regiji pratimo sve nove trendove i činimo da studentski standard u našem Mostaru ostane na najvišoj razini. To ćemo raditi i u akademskoj godini koja je pred nama i radujem se izazovima koji nas čekaju – poručila je ravnateljica Glibić.

Žalbe na rang listu se podnose pismeno Komisiji za žalbe najkasnije 15 dana od objave rezultata natječaja, a studenti koji su dobili smještaj u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru već mogu početi useljavati 28. kolovoza.

Svi koji su dobili smještaj u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru dužni su se prijaviti na LINKU.

Rang-lista-2025-Starije-studijske-godine (1)

 

 

 

Zvanično: Igor Štimac novi je trener HŠK Zrinjski

Igor Štimac

HŠK Zrinjski Mostar s velikim zadovoljstvom može potvrditi kako je Igor Štimac od danas novi trener prve momčadi aktualnog prvaka BiH!

Gospodinu Štimcu želimo srdačnu dobrodošlicu u Mostar te mu želimo puno uspjeha u radu na klupi Zrinjskog.

Majka je početak svega

Budite ljubazni prema svojoj majci. Jednog dana će vam sigurno biti žao što niste bili.
Majka je početak svega. Ona je heroina koja je žrtvovala mnogo toga da bi svom djetetu obezbjedila život bez da se požali ili zatraži nešto zauzvrat. Zato joj budite zahvalni za sve.
Biti majka poseban je dar od Boga. Taj dar treba cijeniti, slaviti i s njim postupati na najbolji mogući način. Ali majka se ne postaje samo tako što se rodi dijete. Biti majka znači mnogo više od toga, potrebno je mnogo više od samoga čina donošenja djeteta na svijet.
Majka se postaje postepeno, a stitnice koje čine neku ženu majkom su brojne. Teško ih je sve nabrojiti, ali zapravo se većina njih svodi na sljedeće stvari: Ljubav, briga, pažnja i posvećenost.
Nema ništa jače od majčine ljubavi prema svomu djetetu i nema veće patnje od patnje zbog djeteta.
Svi znamo da postoje svakakve majke, postoje one koje ne žele da se brinu o svom djetetu i one koje djeca ne zanimaju. Ali isto tako postoje djeca koja ne poštuju majke koje su cijeli život posvetili njima.

Postoj djeca koja imaju majku samo kad im majka treba.
Postoje djeca koja se prema majci odnose kao prema nekome nebitnom. I vjerujte, ako ste jedni od njih vjerujte da ćete se kajati u budućnosti, najviše kad ostanete bez nje.
Kajat ćete se što niste više vremena proveli sa njom, što joj niste htjeli pomoći kad vas je zamolila i što ste joj uputili ružne riječi. Kajat ćete se što ste ju okrivljavali za ono što nije napravila.
Budite ljubazni prema svojoj majci jer jednog dana, kad je više ne bude, bit će vam žao što niste bili ljubazniji. Bit će vam žao zbog svake ružne upućene riječi prema njoj. Majke su divne, majke su kraljice!!! One su vjerojatno žrtvovale mnogo toga da bi vama obezbjedile dobar život i stabilnost. Zato uvijek nađite trenutak da im zahvalite za sve.

David Glibo: Rama Sun Fest nije samo koncert – to je zajedništvo

2. Rama Sun Fest održat će se 13.8 u Prozoru, a priprema se nevjerojatan program za sve ljubitelje glazbe. O priprema smo porazgovarali sa organizatorom festivala Davidom Glibom.

Evo na početku hoćeš li nam reći kako teku pripreme za Rama Sun Fest?

Pripreme teku punom parom. Svakodnevno radimo na detaljima kako bi sve proteklo sigurno i kvalitetno. Puno je posla, ali kad znaš da radiš nešto što ljude ujedinjuje, sve se lakše nosi. Ekipa je motivirana, imamo podršku zajednice i osjećaj da zajedno gradimo nešto vrijedno.

Ovo je drugi Rama Sun Fest. Kako ste uopće došli na ideju da se u Rami organizira ovako nešto?


Iskreno, sve je krenulo iz želje da Rami damo jedan ljetni događaj koji će povezati mlade, lokalnu zajednicu i goste iz drugih krajeva. Htjeli smo pokazati da i mi možemo organizirati ozbiljan glazbeni događaj. Nakon prošlogodišnjeg uspjeha, bilo je jasno da ovaj festival mora postati tradicija.

Vaš je moto Glazba spaja ljude. Koliko ljudi očekujete na ovogodišnjem Rama Sun Fest?

Naš moto nije samo rečenica – to je istina. Ove godine očekujemo još veći broj ljudi nego prošle, a prošle smo bili jako ugodno iznenađeni. Ljudi dolaze iz Uskoplja, Bugojna, Livna, Tomislavgrada, Jablanice Posušja i naravno iz same Rame. Očekujemo između 1.000 i 1.500 ljudi, možda i više. Svi su dobrodošli.

Možeš li nam objasniti kako ste uspjeli u Ramu dovesti ovako velika glazbena imena?

Sve se svodi na dobar kontakt, jasnu ideju i pristup bez muljanja. Ljudi iz glazbenog svijeta su prepoznali iskrenu inicijativu, profesionalan odnos i podršku zajednice. Kad vide da se sve radi s puno volje i poštovanja, onda je puno lakše dovesti i poznata imena. Ove godine imamo DJ Palca, Rock ko fol i legemdarnu grupu Galija i jako se radujemo njihovim nastupima.

Inače kakav je glazbeni život u Rami koja je ponajprije poznata po glazbenom sastavu Čuvarice?

Rama ima snažnu glazbenu priču. Čuvarice su prepoznatljive daleko izvan granica Rame, one njeguju tradiciju, vjeru i pjesmu na način koji dira. Uz njih, sve više mladih svira, pjeva i producira glazbu. Postoji i privatna glazbena škola, dječji zbor i razna glazbena i kulturna događanja. Potencijala ima i Rama Sun Fest je dio tog buđenja.

Može li par informacija za goste koji stižu u Ramu. Smještaj, parking, gastro ponuda i neke prirodne ljepote za one koji će produžiti svoj boravak?

Naravno. Rama ima više opcija privatnog smještaja, a preporučujemo gostima da rezerviraju na vrijeme jer se kapaciteti brzo popune. Parking će biti organiziran u blizini festivala. Što se tiče hrane od domaćih jela do fast food ponude sve će biti dostupno na licu mjesta. A tko ostaje koji dan više neka ne propusti Ramsko jezero, Franjevački samostan i vidikovce koji oduzimaju dah.

Za one koji još ne znaju gdje se i po kojim cijenama mogu kupiti ulaznice?

Ulaznice su dostupne u caffe Mammals i Rexu u Uskoplju, kao i online putem Event.ba. Cijena u pretprodaji je 20 KM, a od 10. kolovoza 30 KM. Preporučujemo da se karte kupe ranije.

Za kraj poruku svima koji će biti dio Rama Sun Festa?

Dođite otvorenog srca, spremni na dobru glazbu, pozitivnu atmosferu i nova poznanstva. Mi ćemo dati sve od sebe da vas dočeka pravi festivalski ugođaj. Rama Sun Fest nije samo koncert – to je zajedništvo. Jer – glazba zaista spaja ljude. Vidimo se 13.8. u Prozoru!

Na današnji dan prije točno godinu dana Zrinjski je svladao Bravo u Ljubljani

Na današnji dan prije točno godinu dana u Ljubljani su Plemići igrali uzvratni susret drugog pretkola Konferencijske ekipe protiv slovenskog Brava.

NK Bravo – HŠK Zrinjski 1:3 (1-1)

Strijelci za HŠK Zrinjski: Mulahusejnović, Jakovljević i Mlinar.

NK BRAVO: Orbanić, Jakšić, Rodrigues, Jovan, Spanring, Stravs, Selan, Ivanšek, Stanković, Tucić, Pecar.

HŠK ZRINJSKI: Marić, Barišić, Jakovljević, Ćorluka, Tičinović, Posavec, Ivančić, Mlinar, Topić, Ćuže, Mulahusejnović.

Glavni sudac meča bio je Joonas Jaanovits iz Estonije.

Po veoma teškom i nakvašenom travnjaku stadiona Športni park Šiška u Ljubljani gotovo da nije bilo moguće kontrolirati loptu, no Plemići su se malo bolje snašli te u 16.minutu susreta poveli sa 1:0 i tako izjenačiči prednost domaćina stečenu u Mostaru.

Stijelac je bio Mulahusejnović. Vodstvo Plemića je trajalo samo 5.minuta kada domači nogometaš Tučić izjednačuje na 1:1. Kiša i dalje pada i loptu na ovakvom natopljenom terenu je veoma teško kontrolirati. I pored svih problema nogometaši Zrinskog većim dijelom kontroliraju susret. U 36.minutu slobodan udarac izvodi Ivančić sajajno šutira sa oko 20.metara a vratar domaćih sjajno intervenira.

Zrinjski je bolji i ima terensku inicijativu no bez pogodaka. Kraj prvog dijela i rezultat je ostao 1:1.

U drugom poluvremenu Plemići nastavljaju sa terenskom nadmoći, no teren je prepun vode i veoma opasan za ozljede nogometaša oba tima. I onda u 66.minuti Plemići krunišu svoju nadmoć i kapetan Jakovljević postiže pogodak za vodstvo Zrinjskog od 2:1.

Igrao se 79. minuta susreta slobodan udarac izveo je  Mlinar i lopta je u mreži domaćeg vratara i Zrinjski vodi 3:1. Navijači Zrinjskog vodili su svoju ekipu do pobjede i prolaz u naredno kolo kvalifikacija za Europsku ligu.

 

 

HERCEGOVINA.in 

Građani iz BiH skraćuju odmor na moru: Nekada se išlo 10 dana, sada ni na vikend

Foto: Hercegovina.in | Dubrovačka plaža Banje

Odlazak na more za mnoge je građane BiH i dalje najdraži, a kako su užurbani način života i upotreba novih tehnologija i alata donijeli da se radi i kada nije radno vrijeme, more je za većinu najdraži oblik odmora, a ljeto vrijeme da uspore i barem se kratko “isključe” i odmaknu od surove svakodnevice, piše Večernji list BiH. Ali postavlja se pitanje može li si prosječan građanin BiH uopće priuštiti pravi odmor. Hrvatska obala, nekad omiljena i cjenovno dostupna, danas sve više postaje izazov za kućni proračun. Razlog – previsoke cijene smještaja, hrane, puta i dodatnih troškova te spoznaja da se za ljetovanje treba izdvojiti znatno više novca nego proteklih godina.

Unatoč vezanosti uz Jadran, cijene su dosegnule razine koje više nisu dostupne svima. Hrvatska se može “pohvaliti” da je među tri zemlje EU-a u kojima su lani cijene najviše rasle, a trend poskupljenja nastavio se i ove godine, pa je ova susjedna zemlja skupa svima. U destinacijama poput Makarske noćenje za jednu osobu u srcu sezone često premašuje 200 KM, dok je u Dubrovniku teško pronaći smještaj ispod 115 KM. U hotelima s doručkom tjedni aranžmani kreću se od 600 do 1300 eura, ovisno o lokaciji i terminu. Obiteljski odmor za četveročlanu obitelj, uz prijevoz, obroke i rekreaciju, sve češće u izračunima jedne prosječne bh. obitelji premašuje 4000 KM. Zato se i obrasci ponašanja mijenjaju.

Dok su ranije građani BiH na more odlazili po deset ili više dana, danas su češći kratki vikend-boravci ili jednodnevni izleti. Gužve na granicama, osobito petkom i subotom, potvrđuju da se još putuje – no više ne kao nekad. Sve češće su to “bjegovi” bez noćenja, s punim automobilima i unaprijed pripremljenom hranom. Ipak, postoji način da se na moru ljetuje uz nešto manji financijski udar. Ključna riječ glasi: – planiranje. I u vremenu odlaska i u načinu boravka. Upravo tu na scenu stupaju first minute i last minute ponude koje, uz dobar odabir trenutka, mogu značajno olakšati odlazak na more.

Rana rezervacija, poznata kao first minute, omogućuje popuste i do 30 posto ako se aranžman ugovori već početkom godine. Osim niže cijene, prednost je u većem izboru – od hotela, preko termina do dodatnih usluga. Uplate se često mogu rasporediti na rate, a broj opcija je daleko veći nego usred sezone. Ova opcija posebno odgovara obiteljima i onima koji godišnji odmor planiraju točno i navrijeme. Uštede su osjetne, a stres manji. S druge strane, last minute ponude predstavljaju priliku za one koji mogu putovati spontano. Cijene su nerijetko upola niže, ali uz jasna ograničenja. Termin, smještaj i uvjeti najčešće su fiksni, a uplata mora biti izvršena odmah. Polazak se često događa svega dan ili dva nakon objave ponude. To je opcija za fleksibilne putnike, samce ili parove koji ne ovise o školskom rasporedu ili obvezama. No, treba imati i sreće jer najtraženiji smještaji često budu rasprodani i prije nego što se ponude pojave.

Podaci Eurostata

Cijene su više, ponuda uža, a prihodi ograničeni, no ljeto je i dalje godišnje doba kada se traži predah. Hrvatska ostaje najpoželjnija destinacija građanima BiH iako sve više biraju Neum, rijeke i jezera kao domaće alternative. Bilo da planirate ili čekate posljednji trenutak, jedno je jasno, odmor se danas ne računa više samo u danima nego i u računima. Prema podacima Eurostata o ljetovanju i o tome koliko si stanovnici određene zemlje mogu priuštiti jednotjedno ljetovanje s obzirom na financije, u 2024. godini 27% stanovništva EU-a nije si to moglo priuštiti. Najveći udio onih koji si nisu mogli priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma bio je u Rumunjskoj (58,6%), Grčkoj (46%) i Bugarskoj (41,4%). Hrvatska je na 5. mjestu, oko 38% Hrvata nema novca kako bi platilo sedam dana ljetovanja, posebno ne u Hrvatskoj.

Isplata mirovina za srpanj i jednokratnog dodatka na mirovinu u utorak, 5. kolovoza

Foto: Ilustracija

U skladu sa Zakonom o MIO, mirovine za mjesec srpanj 2025. godine bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa riznice Federacije BiH u utorak 5. kolovoza 2025.

Najniža mirovina za srpanj iznosi 599,28 KM, zajamčena 715,21 KM, dok je najviša mirovina 2.996,40 KM. Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, a kojih je na isplati za srpanj 372.120, iznosi 760,43 KM, priopćeno je iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o jednokratnom novčanom dodatku na mirovinu kao podršku umirovljenicima Federalnog zavoda za MIO/PIO.

U skladu s navedenom Uredbom korisnici najniže mirovine (599,28 KM) s prebivalištem na području BiH, uz mirovinu za srpanj primit će i jednokratni dodatak u iznosu 250,00 KM. Isti iznos primit će i korisnici koji ostvaruju pravo na isplatu razlike mirovina do iznosa najniže mirovine u skladu s člankom 82. Zakona o MIO/PIO.

Korisnici koji su ostvarili pravo na mirovinu čija je visina u rasponu od 599,28 KM do 800,00 KM, primit će jednokratni dodatak u iznosu od 200,00 KM. Korisnici koji su ostvarili pravo na mirovinu čija je visina u rasponu 800,01 KM do 1.000,00 KM primit će jednokratni dodatak od 150,00 KM, dok će korisnici koji su ostvarili pravo na mirovinu čija je visina u rasponu 1.000,01 KM do 1.500,00 KM, primiti jednokratni dodatak od 100,00 KM.

Uredbom je određeno da se jednokratni dodatak na mirovinu isplaćuje korisnicima s prebivalištem u BiH koji su zatečeni u isplati na dan stupanja na snagu Uredbe. Jednokratni novčani dodatak ne isplaćuje se korisnicima koji su ostvarili pravo na razmjerni dio mirovine, osim korisnika koji ostvaruju pravo na razliku mirovine do iznosa najniže mirovine sukladno članku 82. Zakona o MIO/PIO. Nadalje, jednokratni dodatak ne isplaćuje se ni korisnicima koji su u radnom odnosu, kao ni korisnicima koji su ostvarili pravo na naknadu za tjelesnu onesposobljenost.

Mirovinu za srpanj primit će ukupno 459.570 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 384 milijuna KM, u što su uključena i sredstva namijenjena za isplatu jednokratnog novčanog dodatka u iznosu od 71.660.225,71 KM.

Potvrđena presuda Dodiku, godina dana zatvora i šest zabrane političkog djelovanja

Fotografija: Dejan Rakita / PIXSELL | Milorad Dodik

Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je konačnu presudu u predmetu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, kojom je potvrđena prvostupanjska presuda u kojoj je Dodik osuđen na godinu dana zatvora zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.

Na javnoj sjednici održanoj 12. lipnja 2025. godine, Žalbeno vijeće odbilo je žalbe Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i obrane optuženog, čime je potvrđena presuda Suda BiH od 26. veljače 2025. godine. Pismeni otpravak presude strankama je upućen 1. kolovoza 2025. godine, a žalba na ovu presudu nije dopuštena.

Prema presudi, Milorad Dodik je proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela neizvršavanja odluka visokog predstavnika, suprotno odredbama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine. Osim kazne zatvora u trajanju od jedne godine, Dodiku je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske na razdoblje od šest godina, počevši od dana pravomoćnosti presude. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora neće se uračunavati u vrijeme trajanja ove mjere.

Suprotno Dodiku, Miloš Lukić je oslobođen optužbi za isto kazneno djelo, jer su prema presudi okolnosti slučaja ukazivale na to da nije bio odgovoran za neizvršavanje odluka visokog predstavnika.

Ova presuda izazvala je veliku pažnju medija i javnosti, a sudski postupak bio je pod velikim nadzorom domaće i međunarodne javnosti, s obzirom na političku poziciju i značaj optuženih. Sud Bosne i Hercegovine nastavlja pratiti sve zakonske procedure u skladu s pravima svih strana.

Vojni mimohod u povodu 30. obljetnice Oluje: ‘Ustaški pir u Zagrebu!’

Nema službenih reagiranja iz Srbije ali zato mediji i ‘propagandna mašinerija’ daju si oduška

Vojni mimohod u povodu 30. obljetnice Oluje popraćen je u srbijanskim medijima uz sporadične naslove u prorežimskim tabloidima “Ustaški pir u Zagrebu!”(Autor: Dalibor Stankov),“Cijeli državni vrh Hrvatske slavi egzodus 250.000 Srba”, “Hrvatska gloificira zločin”, te “Zločinac Gotovina u prvim redovima”, dok su službena reagiranja izostala.

U medijima su, manje-više, navedeni tehnički detalji mimohoda, broja sudionika, naoružanja i vojne opreme, uz podsjećanja što je povod toj manifestaciji i uz dominantan narativ o Oluji koju se naziva “organiziranim zločinačkim pothvatom”, “najvećim etničkim čišćenjem u Europi poslije Drugog svjetskog rata”, te “ratnim zločinom” i “egzodusom 250.000 Srba iz Hrvatske”.

Službena reagiranja srbijanskih dužnosnika su izostala, dok je u pojedinim medijima i na društvenim mrežama istaknut trenutak u kojem predsjednik Hrvatske Zoran Milanović odlazi iz lože dok hrvatski premijer Andrej Plenković s ostalim dužnosnicima plješće na pjesmu Marka Perkovića Thompsona “Ako ne znaš što je bilo”.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac rekao je danas za RTS, da nedavni Thompsonov koncert i vojna parada u Zagrebu uoči 30. obljetnice Oluje šalju “dvije važne poruke”.

Navodi da je takav pristup izazvao zabrinutost i nespokoj kod Srba, ali i kod drugih naroda koji su bili žrtve Drugog svjetskog rata i ljudi u Hrvatskoj “koji dijele demokratske vrijednosti i nastoje zlu tradiciju držati dalje od javnog i političkog života”.

Pupovac je ocijenio da “suživot Srba i Hrvata u Hrvatskoj, unatoč svemu, opstaje”, ali da “može biti otežan zbog sve manjeg znanja društva o stradanjima Srba u Hrvatskoj”

“Govor mržnje prema Srbima u Hrvatskoj prisutan je godinama, ali je problem što je ranije bio ograničen na marginu, a sada je postao dio glavnog toka hrvatske politike”, rekao je Pupovac za RTS.

Otvoren poziv za izlagače- budi dio Moba Street Food Festival priče

Uvijek ste glavni i odgovorni za pripremu hrane, često vas pitaju za recept određenog jela, a društvo se lako okupi kada se zna da vi kuhate? Odlično, nastavite čitati jer Moba Street Food Festival otvara poziv za izlagače na četvrtom izdanju koji se održava od 27.8. do 7.9. 2025. u Mostaru na platou iza Gimnazije Mostar (Stara gimnazija).
Bilo da ste kuhar/ ugostitelj po struci, samouki MasterChef ili jednostavno ljubitelj hrane i različitog načina pripreme jela, ovo je idealna prilika da se istaknete i pokažete svoje kulinarske vještine!
Kako se prijaviti? Svi zainteresirani izlagači koji žele biti dio ovog uzbudljivog događaja svoju prijavu mogu poslati na email adresu: info@moba.ba
U prijavi navedite:
1. Ime i prezime / naziv gastro tima
2. Kontakt informacije (telefon, email)
3. Kratak opis ponude (istaknuti posebno jelo s vašim potpisom te dodatna jela i ponudu koju planirate imati)
4. Fotografije jela
5. Zašto odabrati baš vas (u jednoj rečenici)
Prijave su otvorene do četvrtka 7.8.2025.
Broj mjesta je ograničen, stoga požurite, prijavite se, pridružite renomiranim izlagačima na ovom gastro putovanju i prekrižite želju za novo iskustvo sa svoje liste.
Vidimo se na Moba Street Food Festivalu gdje ćemo i ove godine uživati u kulinarskim čarolijama.

(FOTO) TZ Grad Mostar: Večer poezije i filma oduševila publiku, u petak nastavljamo uz Sanela Marića Maru

U sklopu ljetne manifestacije „Ljeto s Turističkom zajednicom Mostar“, i četvrtak navečer obilježen je iznimnom atmosferom na platou iza kuće Mujage Komadine. Ljubitelji umjetnosti uživali su u spoju poezije i filma – večer su otvorile pjesnikinje Sanela Kuko, Sanela Čopelj, Arnela Dabić i Edita Mulaosmanović, dok je švicarska komedija „Bonjour Switzerland“ dodatno upotpunila kulturni ugođaj.
Književni blok zaključili su Mirko Božić, Marko Tomaš, Anita Pajević i Adnan Žetica, predstavivši presjek suvremene mostarske književne scene.
Večerašnji program bio je dokaz koliko spoj različitih umjetnosti može približiti publiku i stvoriti osjećaj zajedništva u srcu ljeta.
Program se nastavlja u petak, 1. 8. 2025. godine, kada sve posjetitelje očekuje nastavak filmsko-glazbenih večeri. Na istom mjestu, plato iza kuće Mujage Komadine, prikazat ćemo talijanski film ‘’Tramite Amicizia’’, nakon čega slijedi nastup mostarskog kantautora Sanela Marića Mare.
Podsjećamo da se manifestacija završava u subotu, 2. kolovoza, svečanom završnicom koja uključuje dovršetak murala u suradnji s udrugom Rezon, projekciju filma, te glazbeni nastup DJ-ice Lubnye, čime ćemo simbolično zatvoriti ovo kreativno i sadržajno ljeto s Turističkom zajednicom Grada Mostara.
Ulaz na sve događaje je besplatan.
Za najnovije informacije i moguće izmjene, pratite službene stranice i društvene mreže Turističke zajednice Grada Mostara.

Veliki preokret! Mostar će biti na nogama, takvo ime u BiH nogomet nije stiglo još od Ćire

Foto ilustracija Hercegovina.in | Igor Štimac, Silvio Čabraja

U ponedjeljak je jaka delegacija Zrinjskog iz Mostara stigla u Sinj kako bi finalizirala dolazak novog trenera Silvija Čabraje. Čabrajina je supruga Sinjanka, pa tamo provodi puno vremena.

Formalni dio sastanka brzo je završio, Čabraja je prihvatio ponuđene uvjete, čak je odmah dogovorio i tri mlada pojačanja koja bi doveo u Mostar.

Ostalo je samo da Izvršni odbor Zrinjskog “blagoslovi” dogovor, te da Čabraja dođe u Mostar potpisati ugovor. Međutim, Zrinjski se Čabraji više nije javio…

Dogovor koji se samo trebalo formalizirati pao je u vodu nakon što je netko u Zrinjskom shvatio da imaju priliku dovesti – Igora Štimca. Nećemo trenerski uspoređivati Čabraju i Štimca, jer to nema smisla, svaki ima neke svoje adute, ali neupitno je da će sa Štimcem Zrinjski dobiti puno više od trenera. Netko s takvim pedigreom u BiH nogomet nije došao još od vremena Ćire Blaževića, kad je prihvatio voditi tamošnju reprezentaciju. Nije – dakako – Štimac razina Ćire, ali Zrinjski će s njim u svlačionici preko noći postati daleko praćeniji klub nego što je do sada bio. Nema sumnje da će Štimčev dolazak dići na noge mnoge ljude u Mostaru, piše Jutarnji.hr.

Cijenjen u Indiji

Štimac punih osam i pol godina nije radio u klubu, a i tada je radio u Kataru, daleko od naših očiju. U Hrvatskoj mu je posljednji klupski posao bio Zadar, a prije toga još je vodio Zagreb. Na obje se lokacije zadržao previše kratko da bismo mogli davati konkretnije sudove o njegovoj trenerskoj klasi.

Naravno da ga daleko najviše pamtimo kao izbornika Hrvatske, koju je vodio u 15 utakmica. Imao je osam pobjeda i pet poraza, a presudila su mu dva uzastopna neuspjeha u kvalifikacijskim utakmicama za SP, protiv Belgije doma i Škotske u gostima. Kako god, nije mu epizoda s Vatrenima podigla trenerski rejting…

Zadnjih sedam godina bio je izbornik Indije, tako velike i mnogoljudne države, a opet nogometno potpuno egzotične. Malo tko u nogometnim krugovima drži da je Štimac mogao napredovati vodeći Indiju, ali nikad ne znaš što kome može donijeti i takvo iskustvo. Jasno je da su ga Indijci cijenili, jer ne bi tamo trajao tako dugo da nisu.

Štimac je svakako sušta suprotnost Čabraji, čiji je rad isključivo usmjeren prema terenu, na kojem je poznat kao trener iznimno čvrste ruke, koji svakodnevno inzistira na teškom radu. Čabraja je izvan terena ljudima skoro pa nepoznat, premda je četiri godine u Lokomotivi radio izvrstan posao. Štimac je kao trener više slovio za “šmekera” koji se puno oslanjao na svoje nogometno ime i urođeni autoritet. Zrinjski ima momčad koja je spoj iskustva i mladosti, vidjet ćemo na koji će je način Štimac posložiti.

Sergej Jakirović jedan je od trenera koji su puno profitirali radeći u Zrinjskom. Nakon što je tamo uvjerljivo osvojio naslov prvaka otvorila su mu se vrata Rijeke, Dinama, Turske, sada i Championshipa. Zrinjski slovi za najjači i najbolje organizirani klub u BiH, te pruža trenerima koji ga vode priliku da iskažu puno od svog znanja te da vodeći ga svoje biografije ukrase trofejima.

Štimac ima 57 godina i trenerski je još uvijek dovoljno mlad da se preko Mostara vrati na veliku scenu. Zato se njegov dolazak u Zrinjski doima kao “win-win” situacija i za njega i za klub. Barem u startu. Kasnije će ionako sve određivati rezultati…

Deutsche Welle: Njemački mirovinski sustav pred kolapsom

Njemački mirovinski sustav je pod pritiskom zbog starenja stanovništva, pa nova ministrica gospodarstva želi da Nijemci rade duže i više. Mnogi stručnjaci smatraju da to nije rješenje i predlažu druge modele.

Za njemačku ministricu gospodarstva Katherinu Reiche (CDU) postoji jednostavan način za rješavanje problema njemačkog mirovinskog sustava.

“Moramo raditi više i duže”, rekla je za list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) krajem srpnja, prenosi Deutsche Welle.

Dodala je i da obećanja iz koalicijskog sporazuma aktualne njemačke vlade jednostavno neće biti dovoljna.

Neodrživo na duže staze
Starenje stanovništva u Njemačkoj odavno je prepoznato kao problem. Prosječna dob od 46,7 godina je osma najviša u svijetu i treća najviša među velikim gospodarstvima, odmah iza Japana i Italije. Do 2040. očekuje se da će četvrtina stanovništva imati 67 ili više godina.

Početkom 1960-ih na svakog umirovljenika dolazilo je šestero zaposlenih obveznika mirovinskog osiguranja – danas je taj odnos dva prema jedan s trendom opadanja. Ove godine će dvije trećine proračuna Ministarstva rada otići u mirovinski sustav – 121 milijarda eura.

“Na duže staze je neodrživo da radimo samo dvije trećine svog odraslog života, a jednu trećinu provedemo u mirovini. Nažalost, previše ljudi predugo odbija prihvatiti demografsku realnost”, rekla je Reiche.

Izjave njemačke ministrice gospodarstva izazvale su brzu reakciju njenih kolega iz vlade s lijevog centra. Lars Klingbeil, ministar financija i predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), koja tradicionalno sebe vidi kao predstavnicu radničke klase, opisao je njenu izjavu kao šamar za mnoge radnike.

“Lako je to reći kad sjediš u udobnoj fotelji u Berlinu. Ali trebao bi izaći i razgovarati s ljudima širom zemlje koji rade kao krovopokrivači, medicinske sestre, učitelji – koji se zaista iscrpljuju i već sada jedva mogu dočekati do 67. godine”, rekao je Klingbeil.

Sindikati su ocijenili da je plan ministrice Reiche jednostavno novi način za smanjenje mirovina: mnogi radnici neće moći raditi do zakonske starosne dobi zbog zdravstvenih razloga, što će ih prisiliti u prijevremenu mirovinu i trajna smanjenja primanja.

Borba oko mirovina
Koalicijskim sporazumom dviju vladajućih stranaka, konzervativne Kršćansko-demokratske unija (CDU) i SPD-a, zajamčeno je da se trenutna starosna granica za odlazak u mirovinu neće povećavati.

“Želimo više fleksibilnosti u prelasku iz radnog života u mirovinu”, piše u sporazumu.

U praksi ta “fleksibilnost” znači poticanje ljudi da rade i nakon što su dostigli starosnu dob za odlazak u mirovinu. Jan Scharpenberg, stručnjak iz savjetodavne firme Finanztip, uvjeren je da bi njemački mirovinski sustav hitno trebalo reformirati.

“Dužina radnog vijeka je samo jedna od poluga koje se mogu prilagoditi kako bi se reformirao mirovinski sustav i odgovorilo na demografske promjene. Iskreno, pomalo je iscrpljujuće to što se godinama i desetljećima ponavljaju isti argumenti za i protiv, a stvarne reforme nema”, izjavio je Scharpenberg.

Iako se slaže da bi povećanje zakonske starosne granice moglo postati neophodno, on smatra da to ne negira činjenicu da bi to u praksi značilo smanjenje mirovina za neke ljude.

“Reforma će uspjeti samo ako se kombinira više mjera.”

Kako funkcionira mirovinski sustav u Njemačkoj?
Trenutačno je zakonska starosna granica za odlazak u mirovinu 65 godina, ali je planirano da se postupno poveća na 67 do 2031. To povećanje ovisi o godini rođenja i dužini uplaćivanja doprinosa.

Postoje i izuzeci: osobe s invaliditetom ili one koje su uplaćivale doprinose 45 godina, na primjer, mogu ranije otići u mirovinu.

Doprinos od 18,6 posto bruto mjesečne plaće zaposlenika ide u državni mirovinski fond, pri čemu poslodavac i zaposleni plaćaju po polovicu. Vlada očekuje da će se ova stopa doprinosa povećati na 22,3 posto do 2035.

Johannes Geyer s Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) istakao je da je pitanje starosne granice toliko sporno jer različito pogađa radnike.

“Mnogi ljudi ne mogu zamisliti da rade poslije 67. godine. Ali oni s bolje plaćenim poslovima možda to mogu.”

Mnogi stručnjaci smatraju da je uska fokusiranost na starosnu granicu neproduktivna, jer postoji mnogo načina za povećanje doprinosa mirovinskom sustavu.

Jedna mjera bi, na primjer, bila poboljšanje uvjeta za brigu o djeci, kako bi više samohranih roditelja moglo raditi puno radno vrijeme i time uplaćivati veće doprinose. Drugo rješenje moglo bi biti olakšavanje i poticanje useljavanja u Njemačku. Također se predlaže uključivanje privatnika i državnih službenika u javni sustav plaćanja doprinosa.

Međunarodne usporedbe
Njemački mirovinski sustav se razlikuje od sustava u drugim europskim zemljama. U Danskoj, na primjer, starosna granica za odlazak u mirovinu vezana je za očekivani prosječni životni vijek, pa se s dužim životnim vijekom automatski povećava.

U Švedskoj se mirovinski doprinosi pojedinaca ulažu na različita financijska tržišta, a zatim se isplaćuju profiti kada osoba dostigne predviđenu starost.

“To pomaže u diverzifikaciji rizika. Nisu toliko ovisni o starenju vlastite populacije”, kazao je Geyer.

U njemačkom sustavu doprinosi zaposlenih ulaze u jedan fond iz kojeg se financiraju mirovine sadašnjih umirovljenika.

Geyer tvrdi da, za razliku od drugih europskih zemalja, Njemačka nije razvila privatne opcije osiguranja koje bi dopunile državne mirovine i bile dostupne cijeloj populaciji, a ne samo bogatima.

“Druge zemlje su to učinile znatno bolje. Velika Britanija, Nizozemska, Danska, Švedska – sve imaju sustave obveznog osiguranja s relativno niskim troškovima i dobrim profitima. To ovdje nedostaje”, dodao je Geyer.

Buhač i Marić o tri važne izmjene zakona

Skupština Hercegovačko-neretvanske županije jučer je, na 18. redovitoj sjednici usvojila Zakon o izmjeni Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima HNŽ-a i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima HNŽ-a. Vlada HNŽ-a ih je, po skraćenomu postupku, uputila najvišemu županijskom zakonodavnom tijelu na odlučivanje, a skupštinski su zastupnici, prepoznavši značaj i potrebu tih rješenja, većinom glasova prihvatili sva tri zakona.

RTV Herceg-Bosne u središnjemu je Dnevniku, 31. srpnja, izvijestila o važnosti usvajanja ova tri zakona, a sugovornicima su im bili predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač i ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Marijo Marić.

Treba podsjetiti kako je Vlada HNŽ-a, na 49. redovitoj sjednici, usvojila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, čime je napravila zakonski okvir za nastavak isplaćivanja naknade umjesto plaće ženi-majci u razdoblju dok je izočna s radnoga mjesta poradi trudnoće, poroda i njege djeteta. Naime, Zakonom o materijalnoj potpori obiteljima s djecom u FBiH propisano da će ta naknada biti isplaćivana sukladno županijskim propisima s polja socijalne i dječje skrbi do donošenja posebnoga propisa, sukladno odredbama Zakona o radu kojima će to pravo biti reintegrirano u sustav prava iz radnoga odnosa i socijalnog osiguranja, a najkasnije do tri godine od dana stupanja na snagu toga zakona. S obzirom na činjenicu da je postavljeni rok istekao 1. srpnja, a u navedenomu razdoblju FBiH nije donijela poseban propis, Vlada HNŽ-a reagirala je žurnim izmjenama Zakona uputivši ih Skupštini po skraćenomu postupku kako bi spriječila prekid isplata predmetne naknade ženama-majkama.

Federalnim Zakonom o materijalnoj potpori obiteljima s djecom propisano je da će u roku od tri godine biti riješeno pitanje majki-rodilja koje su u radnomu odnosu, a da dotad županije snose troškove naknade njihovih plaća za vrijeme izostanka s radnoga mjesta. Taj je rok istekao, a rješenje federalne vlade nije doneseno. Naravno da mi, kao Vlada HNŽ-a, nismo željeli ostaviti nijednu rodilju bez naknade i zato smo predložili ove žurne izmjene i dopune zakona, brišući spomenuti rok. Prijedlog zakona uputili smo Skupštini po skraćenomu postupku kako bismo mogli isplatiti naknade ženama-majkama i za srpanj odnosno kako ne bismo ostavili rodilje bez primanja – komentirala je predsjednica Buhač za RTV HB, dodavši kako je za naknade zaposlenim ženama-majkama u Proračunu HNŽ-a za 2025. godinu osigurano 3.700.000,00 KM, dok će nezaposlene žene-majke, na osnovu drugoga propisa, od HNŽ-a također nastaviti primati naknadu u iznosu od 550 KM mjesečno.

Vezano za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima HNŽ-a i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima HNŽ-a, ministar Marić istaknuto je kako se županijski MUP i danas suočava s posljedicama činjenice da osam godina nije bio imenovan ravnatelj policije MUP-a HNŽ-a.

Ovim izmjenama i dopunama zakona, između ostaloga, usvojili smo mehanizam kojim, u izuzetnomu slučaju, ukoliko bi se ponovno dogodilo da ne dođe do imenovanja novoga policijskog ravnatelja i njegova zamjenika, osobe koje su zatečene na toj funkciji nastavljaju obavljati svoje dužnosti do imenovanja novih. To ničim ne sprječava Neovisni odbor odnosno tijelo koje imenuje ravnatelja i njegova zamjenika da, pred istek njihova mandata, u propisanomu postupku u razdoblju od tri mjeseca prije isteka mandata, pokrene postupak za izbor novih. Međutim, željeli smo ovaj mehanizam zaštite, prije svega institucije ravnatelja i njegova zamjenika, potom MUP-a, ali i cjelokupne županije u smislu zaštite života, imovine i osobne sigurnosti svih naših žitelja – komentirao je Marić za Dnevnik RTV Herceg-Bosne

Prijevoznici najavili prosvjede od 1. rujna, blokade će trajati do ispunjenja zahtjeva

Foto: Ilustracija

Konzorcijum logistika Bosne i Hercegovine najavio je prosvjede prijevoznika koji će početi 1. rujna, a trajat će do ispunjenja zahtjeva. Prosvjed organiziraju pod sloganom: “Dosta je bilo”.

Podsjetili su na 21. travnja 2025. godine kada su kroz prosvjedni defile u Sarajevu pokazali snagu, disciplinu i dostojanstvo.

“Bio je to prvi korak. Nakon brojnih sastanaka, dopisa i nerealizovanih dogovora dolazi odlučujući trenutak. Najavljeni prosvjed bit će dostojanstven i miran, sproveden u skladu sa zakonom i uz poštovanje humanitarnih koridora (djeca, hitne službe, vojska, policija), organiziran širom teritorije Bosne i Hercegovine – sve dok se zahtjevi ne ispune”, navode.

Ponavljaju da su njihovi zahtjevi zakoniti, realni i usaglašeni, a oni uključuju:

  • Povrat 50% trošarina na gorivo, kao u EU članicama
  • Popust od 50% na putarine/cestarine putem jedinstvenog TAG sistema
  • Priznanje statusa izvoznika usluga za transportne kompanije
  • Ukidanje diskriminacije u EU – primjena AETR i SSP sporazuma
  • Smanjenje vremena zadržavanja na granicama za najmanje 50%
  • Funkcionalna koordinacija svih inspekcija u korist prometa i logistike
  • Rasterećenje poslovanja transportnih firmi na državnom nivou
  • Rasterećenje na entitetskom nivou – Vlada RS i Vlada FBiH
  • Digitalizacija sektora – e-CMR, NCTS, e-CEMT, interoperabilni sistemi
  • Uspostavljanje integrisanog informacionog sistema za potrebe transporta i logistike.

Za potrebe koordinacije prosvjeda, formiran je Koordinacijski tim zajedničkih poslova, koji će tijekom trajanja prosvjeda biti stacioniran u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Prosvjed će se organizirati u operativnim zonama koje se poklapaju sa nadležnostima Regionalnih centara Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), tj. u zonama u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Tuzli i Zenici.

Koordinatori po zonama će upravljati lokalnim aktivnostima, održavati red i biti veza između centralnog tima i sudionika prosvjeda.

Čak jedanaest klubova iz regije nije prošlo drugo pretkolo UEFA Konferencijske lige

Foto: Ilustracija

Danas svi igraju nogomet. Konstatacija tako uobičajena na ovim prostorima. Posebno kada su u pitanju klubovi iz regiona ili bivše Jugoslavije.

Koji čine sve kako bi se pojavili na europskoj sceni, a onda jedan po jedan otpadaju. Sasvim je svejedno je li u pitanju BiH, Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Slovenija, Sjeverna Makedonija.

Dobro bude izuzetaka, možda nije sve tako crno, ali je daleko od idealnog. Dovoljno je pogledati nakon četvrtka i uzvratne utakmice drugog pretkola. Tako već sada imamo parove kao što su Víkingur – Linfield, Differdange – Levadia ili Milsami Orhei – Virtus, piše portal Bljesak.info.

Klaksvíkar će se u trećem pretkolu suprotstaviti ekipi Neman Grodno iz Bjelorusije, dok će Larne pokušati ponoviti rezultat iz prošle sezone, ako prođe Santa Claru. Polako se već navikavamo na ekipe kao što su Sabah iz Azerbejdžana, St Patrick’s Athletic, Vikingur Reykjavik, Balkani, Shamrock Rovers ili Riga.

Samo s prostora bivše Jugoslavije u drugom pretkolu su eliminirani Budućnost, Priština, Koper, Varaždin, Sarajevo, Radnički Kragujevac, Novi Pazar, Maribor, Vardar, Dečić, Sutjeska.

Čak 11 klubova, što je poražavajuća brojka. Kada tome dodamo ekipe koje nisu prošle prvi krug onda je situacija i još i gora. Zašto je to tako? Valjda zato što svi igraju ili se samo tješimo.

Čitluk: U prometnoj nesreći teško ozlijeđen motociklist

Foto: Ilustracija

U četvrtak, 31. srpnja 2025. godine, oko 21:25 sati, u mjestu Potpolje kod Čitluka dogodila se prometna nesreća u kojoj je teško ozlijeđen vozač motocikla.

Kako je potvrđeno iz MUP-a HNŽ-a, u nesreći je sudjelovao N.Z. (rođen 1983. godine) upravljajući motociklom marke Suzuki. Uslijed nesreće zadobio je teške tjelesne ozljede te mu je pružena liječnička pomoć.

Na mjestu događaja obavljen je očevid kojim su rukovodili pripadnici nadležnih policijskih službi, a okolnosti koje su dovele do nesreće bit će utvrđene daljnjom istragom.

Iz oblasti sigurnosti prometa registrirano je 6 prometnih nezgoda u posljednja 24 sata, od toga na području Mostara 3, na području Prozor-Rame 1, na području Konjica 1 i na području Čitluka 1. Jedna je osoba zadobila teške tjelesne ozljede, jedna osoba lake tjelesne ozljede.

Svijet će ovog dana utonuti u mrak: Evo kada će biti ‘pomrčina stoljeća’ i hoćemo li se vidjeti na našim prostorima

Događaji poput nadolazeće pomrčine 2027. godine privlače pažnju znanstvenika, znatiželjnih turista i strastvenih promatrača neba. Posljednja pomrčina sličnog trajanja zabilježena je davne 1991., a sljedeća usporedive duljine neće se pojaviti sve do poslije 2100. godine.

Internetom se proširila viralna poruka koja je znatiželju, a u kojoj se tvrdi da će 2. kolovoza 2025. svijet utonuti u mrak zbog potpune pomrčine Sunca. NASA je to odmah demantirala, pojašnjavajući stvarni raspored nadolazećih solarnih pomrčina. Prema njihovim podacima, tog datuma nije predviđen takav događaj.

Međutim, 21. rujna 2025. dogodit će se djelomična pomrčina Sunca, vidljiva samo u određenim regijama, koja neće rezultirati potpunim mrakom. Nadolazeća potpuna pomrčina Sunca, koja je izazvala mnogo spekulacija, zapravo će se dogoditi 2. kolovoza 2027. godine. Ovaj impresivni astronomski događaj bit će vidljiv u određenim dijelovima Europe, sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Stručnjaci je nazivaju “pomrčinom stoljeća” zbog svog izvanrednog trajanja od čak 6 minuta i 23 sekunde – što je čini najdužom potpunom pomrčinom Sunca vidljivom s kopna od 1991. godine.

Protezat će se uskim pojasom širine oko 257 kilometara, prelazeći impresivnu udaljenost od 15.228 kilometara. Tijekom svog putovanja, pomrčina će biti vidljiva u 11 zemalja: Španjolskoj, Gibraltaru, Maroku, Alžiru, Tunisu, Libiji, Egiptu, Sudanu, Saudijskoj Arabiji, Jemenu i Somaliji, pružajući jedinstvenu priliku promatračima diljem ovih regija.

O tome hoće li se velika pomrčina Sunca vidjeti i iz Hrvatske i BiH razgovarali smo s predsjednikom Akademskog astronomskog društva – Rijeka Lovrom Pavletićem. “Sljedeća potpuna pomrčina Sunca iz Hrvatske će se vidjeti tek 2081. godine. Ova potpuno pomrčina koja se sad spominje u medijima će biti 2. kolovoza 2027., ali vidjet će se puno južnije od Hrvatske – od Gibraltara preko Maroka, Tunisa, Egipta i Saudijske Arabije. U Hrvatskoj i BiH će se ta pomrčina vidjeti djelomično. Mi vodimo ekspediciju u Egipat tada jer će tamo totalitet trajati preko 6,5 minuta. Jako puno astronoma će zato ciljati baš egipatsku potpunu pomrčinu 2027. godine. Vodimo ekspediciju entuzijasta i u Španjolsku 12. kolovozu 2026. godine, tada će se od tamo također vidjeti potpuna pomrčina Sunca, ali ta će se odvijati bliže večernji satima pa je manje atraktivna od ove egipatske”, poručuje nam Lovro Pavletić.

Pomrčina Sunca 2027. godine bit će izuzetno dugotrajna zbog jedinstvenog spoja astronomskih faktora. Naime, Zemlja će se nalaziti blizu afela (točke najudaljenije od Sunca), što će prividno smanjiti veličinu Sunca. Mjesec će biti u blizini perigeja (najbliže točke Zemlji), čineći ga vizualno većim. Putanja pomrčine prolazit će u blizini ekvatora, gdje se Mjesečeva sjena sporije kreće preko Zemljine površine. Kombinacija ovih čimbenika rezultirat će produljenim periodom tame tijekom pomrčine. Potpuna pomrčina Sunca nastupa kada se Mjesec nađe točno između Zemlje i Sunca, potpuno blokirajući sunčevu svjetlost na nekoliko minuta. Promatrači na putanji pomrčine svjedočit će potpunom zaklanjanju Sunca, pojavi korone, odnosno vanjske atmosfere Sunca, te kratkotrajnom periodu gotovo potpunog mraka usred dana. Ovi rijetki događaji vidljivi su samo iz uskih pojaseva na Zemljinoj površini, što ih čini iznimno posebnima. Unatoč glasinama o 2. kolovozu 2025., jedini astronomski spektakl te godine bit će djelomična pomrčina Sunca 21. rujna. Ovaj fascinantni nebeski fenomen moći će se promatrati u dijelovima Afrike, Europe i južne Azije, dok će Sjeverna Amerika i ostale regije ostati uskraćene za ovaj prizor. Tijekom djelomične pomrčine, Mjesec će zakloniti dio Sunčevog diska, stvarajući dojmljiv oblik polumjeseca na nebu.

Solarne pomrčine izazivaju globalnu znatiželju zbog svoje rijetkosti i vizualne impresivnosti. Događaji poput nadolazeće pomrčine 2027. godine privlače pažnju znanstvenika, znatiželjnih turista i strastvenih promatrača neba. Posljednja pomrčina sličnog trajanja zabilježena je davne 1991., a sljedeća usporedive duljine neće se pojaviti sve do poslije 2100. godine. Za mnoge, svjedočenje potpunoj pomrčini Sunca predstavlja jedinstveno životno iskustvo koje se pamti zauvijek. Pri promatranju pomrčine bitna je i sugurnost. Izravno gledanje u Sunce može ozbiljno oštetiti vid, stoga je neophodno koristiti certificirane naočale za pomrčinu ili solarne filtere. Obične sunčane naočale nisu adekvatna zaštita. Alternativno, možete izraditi projektor s rupicom ili koristiti posebne uređaje za promatranje. Pri uporabi teleskopa ili fotoaparata, obavezno postavite solarni filter. Nikad ne gledajte izravno u Sunce bez odgovarajuće zaštitne opreme.

(FOTO) HVO Mostar: Jadran Topić, Petar Zelenika i Ilija Vrljić dobili činove generala

Foto: Ilustracija

31.07.2025. na dan obilježavanja 30 obljetnice redarstvene akcije Oluja, predsjednik republike RH Zoran Milanović uručio je ukaze trojici generala HVO-a iz Mostara, Jadranu Topiću predsjedniku HVO-a Mostar, Petru Zeleniki prvom zapovjedniku obrane Mostara i Iliji Vrljiću zapovjedniku druge brigade HVO-a Mostar. Isti su bili organizatori otpora HVO-a u BiH.

Petar Zelenika je još prije 29. godina bio predložen za čin generala, a evo tek ga je jučer dobio. Nikad nije kasno i HVO Mostar ima tri generala. Taj prijedlog u prilogu teksta.

Prema Hrvatskoj više ne teku rijeke turista: Prisiljeni su spuštati cijene, sad se bore za svakog gosta

Foto: Hercegovina.in | Dubrovnik

Na društvenim mrežama širi se priča kako su na makarskoj rivijeri nakon dugo vremena uz cestu ponovno viđene ploče na kojima piše “zimmer frei”.

Već lani se vidjelo u Hrvatskoj da je gotovo s ubrzanim, dvocifrenim rastom turističkog prometa u odnosu na sezonu prije, čime se susjedna država među rijetkima mogla pohvaliti u prvim postpandemijskim godinama, a ovog ljeta taj je trend do daljnjeg zapečaćen. Sve su mediteranske zemlje ponovno ravnopravno na tržištu i prema Hrvatskoj više ne teku rijeke turista a da se nije dobro promislilo kamo na odmor te pogotovo koliko što gdje košta. To je izazov svim jadranskim domaćinima, od hotela do obiteljskih iznajmljivača, o čemu ovih dana svjedoče vijesti o spuštanju cijena i kod jednih i kod drugih, piše Večernji list BiH.

Cijene su znatno više nego prije korone. Već dugo nisu jeftini ni kampovi, ali oni imaju svoju manje-više odanu publiku. Stotinjak tisuća hotelskih ležajeva je, pak, relativno lako napuniti i ponajveći je izazov obiteljski smještaj s oko 650.000 kreveta registriranih za iznajmljivanje i mnogi se domaćini ovih dana tuže da sezona ne ide glatko.

Za mini anketu koju je provela Udruga obiteljskog smještaj Istre, na koju je dosad odgovorilo nešto manje od sto sudionika, ne može se reći da je reprezentativna, ali svakako govori o trendovima. Na pitanje “imate li više, jednako ili manje gostiju nego lani” čak 48 posto istarskih iznajmljivača odgovorilo je – “manje”. Opciju “jednako kao lani” izabralo je 38 posto anketiranih, a samo njih 14 posto kaže da im je ovogodišnja sezona zasad bolja od lanjske.

– Nažalost, popunjenost u srpnju nije onakva kakvu smo očekivali. I to ne samo u obiteljskom smještaju Istre nego i južnije na obali. Puno ovisi o cijenama, ove godine mnogi gosti važu kamo će zamalo do polaska na odmor, pa se događa da doslovce u zadnji trenutak otkažu dolazak jer su negdje našli nešto jeftinije – kazuje Lorena John, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja Istre. – Kako čujem, sada možda najviše problema imaju kuće za odmor, komforne, s bazenima. Apartmani se pune, često u zadnji tren, ali kao da se prorijedila klijentela koja je spremna platiti nešto luksuznije i mnogi su domaćini prisiljeni spuštati cijene.

– Kod nekih je problematično punjenje čak i u samoj špici, pa, recimo, vile za šest osoba koje su se nudile po 1500 do 1700 eura na tjedan sad imaju cijenu od 1300 eura. Tuže se i ugostitelji, a i po prometu vidimo da ovo neće biti rekordan srpanj. Nekad se u ovo doba godine čekalo u kilometarskim kolonama na ulazu u Pulu, toga sad nema. Nije isključeno da će kolovoz i posezona biti bolji, ali rekla bih da se trenutačno poklapaju recesija u zapadnim zemljama, rastući broj apartmana kod nas, ali i činjenica da su se neki stvarno zaigrali s cijenama – kaže L. John.

Idući dani, kad broj gostiju na Jadranu svakodnevno premašuje milijun, svakako su ključni, a trenutačno se s punjenjem svojih apartmana bore mnogi i u Dalmaciji. Na društvenim mrežama širi se priča kako su na makarskoj rivijeri nakon dugo vremena uz cestu ponovno viđene ploče na kojima piše “zimmer frei”. Buking kao iz vremena početaka jadranskog turizma mogla bi biti zadnja nada kad rezervacije prestanu pristizati modernim kanalima. Predsjednik Udruge obiteljskih iznajmljivača Makarske Anđelko Kujundžić potvrđuje da dio iznajmljivača na makarskoj rivijeri ima probleme s punjenjem svojih apartmana, soba i kuća za odmor.

– Da, dosta je nervoze među kolegama. Mnogima je sedmi mjesec slabiji od lanjskog, i to za dva do pet posto. A nije bilo puno poskupljenja u odnosu na prošlu godinu. Štoviše, u Udruzi smo se dogovorili da cijene ostanu iste kao lani i većina se toga i pridržava – kaže Kujundžić i dodaje da je većina od sedamstotinjak makarskih iznajmljivača u udruženju.

– Nadamo se da će se do kraja sezone brojke popraviti i da ćemo u konačnici imati rezultat kao 2024. godine. Iako, malo zabrinjava i kolovoz. Početak mjeseca je dobro popunjen, ali sve poslije 15. kolovoza je pod upitnikom. Lani nam to nije trebalo, ali sad razmišljamo o spuštanju cijena već poslije 20. kolovoza. Makarski obiteljski smještaj ovog ljeta ima 4832 kreveta više nego prošle godine, što je ukupno gotovo 20.000, ali ipak smo se nadali boljoj sezoni…

(FOTO) Rodoč i Avenija u polufinalu, publika pratila odlične utakmice

Foto: Hercegovina.in | Liga mjesnih zajednica Grada Mostara za dan 31.07.2025.

Na Ligi mjesnih zajednica grada Mostara pratili smo vrhunske utakmice četvrtfinala. Prvi susreti ove faze natjecanja donijeli su mali nogomet više razine i publika je mogla biti zadovoljna.

Rodoč i Avenija prošli su u polufinale nakon tijesnih i neizvjesnih utakmica. Ono što je obilježilo obje utakmice bila je borbenost i činjenica kako u ovoj fazi natjecanja nema lakih golova.

Prije seniora utakmice su odigrane i u U-15 konkurenciji.

REZULTATI:

SENIORI:

  • RODOČ – ŽITO 3:2 (Hrvoje Soldo x2, Vice Božić; Goran Zeko, Josip Ereiz),
  • RUDNIK – AVENIJA 0:2 (Zvonimir Krtalić, Marin Suton),

U 15:

  • RUDNIK – BIJELO POLJE 1:2 (Ivano Miliĉević ; Gabrijel Peša, Luka Mandić),
  • RODOČ – BALINOVAC 3:4 (Mirko Begić x3; Karlo Pehar x2, Toma Šunjić, Romano Livaja).

Publika kod Desete osnovne škole večeras ima priliku pratiti sličan natjecateljski program. Program natjecanja počinje u 20 sati i na rasporedu su prvo utakmice u U-15 konkurenciji (igraju Orlac/Raštani – Ilići, Bijeli brijeg – Polog).

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Hercegovina In (@hercegovina.in)

Prvi četvrtfinale na rasporedu je od 21.30 kada se sastaju Ilići i Balinovac, dok u 22.30 igraju Centar 2 i Bijeli brijeg.

Rana predizborna kampanja u BiH – državna vlast ostaje u blokadi, federalna još odolijeva izazovima

Upozorenja hrvatskih predstavnika da se u prekompoziciju vlasti ne može ići s nepouzdanim partnerima dobila su svoju potvrdu proteklih tjedana. Uz već redovite trzavice unutar koalicije SDS – PDP, došlo je i do otvorenih sukoba u obje ove stranke.

Zasjedanja tijela zakonodavne i izvršne vlasti na državnoj i federalnoj razini možda najbolje oslikavaju političke odnose u zemlji. Kako se izborna godina bude približavala, određeni politički procesi bit će još vidljiviji, ali se već sada može kazati da na državnoj razini ne postoji funkcionalna koalicija, piše Večernji list BiH.

Partnerstva i koalicije

Ona dogovorena nakon prošlih izbora, a koju su, uz HDZ BiH, činili stranke “trojke” iz Sarajeva i SNSD sa svojim partnerima iz Republike Srpske, prve jasne znake slabosti pokazala je prošle godine. No, do potpunog mimoilaženja u stavovima i djelovanju došlo je početkom ove godine, kada je “trojka” javno priopćila da raskida partnerstvo sa SNSD-om. Ova krupna odluka donesena je bez suglasnosti trećeg partnera – HDZ-a BiH pa je očekivano došlo do trzavica i na toj relaciji jer hrvatski predstavnici nisu željeli slijepo ispunjavati politička očekivanja “trojke”.

Planovi NiP-a, SDP-a i Naše stranke da mogu medijskim pritiskom, uz potporu pojedinih veleposlanstava, prisiliti HDZ da uđe u prekompoziciju vlasti također su propali. Upozorenja da potencijalni partneri iz RS-a, a riječ je o SDS-u, PDP-u i Nebojši Vukanoviću, nisu vjerodostojni te da nemaju kapacitet za ulazak u vlast pokazala su se potpuno opravdanima. Dok su s jedne strane pričali kako žele s HDZ-om u novu vlast, medijski su se utrkivali u optužbama, pa i uvredama na račun te stranke, a nerijetko i hrvatskog naroda. U tomu je prednjačio navodni kandidat za ministra sigurnosti BiH Nebojša Vukanović, koji je vrlo brzo sam sebe diskreditirao. Jer nakon svega što je izgovorio Vukanović, nemoguće je zamisliti da bi bilo koji od hrvatskih predstavnika u Parlamentu BiH digao ruku za njegov izbor.

S druge strane, upozorenja hrvatskih predstavnika da se u prekompoziciju vlasti ne može ići s nepouzdanim partnerima dobila su svoju potvrdu proteklih tjedana. Uz već redovite trzavice unutar koalicije SDS – PDP, došlo je i do otvorenih sukoba u obje ove stranke. SDS je čak ostao bez predsjednika jer je pod velikim pritiskom utjecajnih članova Milan Miličević morao podnijeti ostavku. Optužen je da nije zaustavio urušavanje stranke. On pak svojim suparnicima spočitava izdaju i suradnju s vladajućom strukturom u RS-u. U međuvremenu se nastavilo kadrovsko osipanje nekada najveće srpske stranke jer pojedini zastupnici i vijećnici prelaze u druge stranke. PDP izgleda stabilnije otkako ga vodi Draško Stanivuković, ali i tu postoje disonantni tonovi, pa i kritike. Poput onih koje na Stanivukovićev račun upućuje Igor Crnadak, pa i Nenad Vuković, koji je bio zainteresiran za predsjedničku poziciju u PDP-u.

Teško je vjerovati da ovako razjedinjena oporba iz RS-a može biti stabilan partner na državnoj razini. Oni prilikom glasovanja u državnom Parlamentu često djeluju u bloku s “trojkom” iz Federacije i nekim manjim bošnjačkim strankama, kojima se ponekad pridruže SDA i DF. Ovaj svebošnjački blok imao bi dominantnu ulogu u nekoj priželjkivanoj koaliciji na državnoj razini. No, čini se da nema ništa od toga do izbora iduće godine. Zato i ne čudi što državni Parlament ne donosi odluke nikako, a Vijeće ministara vrlo teško.

Krize i unutarnji problemi

Situacija na federalnoj razini izgleda nešto bolje. Kriza odnosa s državne razine za sada se ne prenosi na Federaciju BiH i moguće je da tako i ostane do izbora. Za svakodnevni život važno je da izvršna i zakonodavna vlast u Federaciji funkcioniraju što bolje jer su ovlasti za socijalna i ekonomska pitanja uglavnom tu.

Posebnu funkcionalnost pokazuje Vlada FBiH, gdje su kompromis i dogovor i dalje dominantan modus rada. Unatoč brojnim razlozima da tako i ostane do kraja ovog izbornog ciklusa, mnogi se pribojavaju nametnutih kriza i problema kako se vrijeme izbora bude približavalo. Ekonomska i socijalna stabilnost važne su u situaciji kada nema političke stabilnosti ni u najavi. Nažalost, trpi europski put BiH, ali to kao da malo koga brine. Rana predizborna kampanja bacila je taj proces u drugi plan.

Koordinacija braniteljskih udruga HVO HB Uskoplje o zastavi Armije BiH na koti Kik: To je provokacija

“Poštujemo sve žrtve proteklog rata, kao i pravo na obilježavanje mjesta stradanja postavljanjem spomen-obilježja i zastava prigodne visine. Međutim, postavljanje jarbola sa zastavom Armije BiH koji svojom visinom narušava prirodnu vizuru prostora smatramo jednostranim i nepromišljenim činom koji nije u duhu međusobnog uvažavanja.

Koordinacija braniteljskih udruga HVO HB Uskoplje najoštrije osuđuje postavljanje jarbola sa zastavom Armije BiH na koti Kik iznad naseljenog mjesta Ždrimci.

“Smatramo da je riječ o krajnje neprimjerenom i provokativnom činu, osobito jer visina jarbola znatno nadilazi okolnu šumu te vizualno dominira prostorom. Takav potez dodatno izaziva zabrinutost i uznemirenost hrvatskog stanovništva u Ždrimcima, ali i šire, na području cijele općine Gornji Vakuf-Uskoplje”, priopćili su.

“Ističemo da poštujemo sve žrtve proteklog rata, kao i pravo na obilježavanje mjesta stradanja postavljanjem spomen-obilježja i zastava prigodne visine. Međutim, postavljanje jarbola sa zastavom Armije BiH koji svojom visinom narušava prirodnu vizuru prostora smatramo jednostranim i nepromišljenim činom koji nije u duhu međusobnog uvažavanja. Ovakve i slične nepromišljene provokacije bespotrebno dižu međunacionalne tenzije, ruše povjerenje, unose razdor i ugrožavaju vrijednosti mira, suživota i međusobnog poštovanja koje nastojimo graditi u našoj zajednici, navodi Koordinacija braniteljskih udruga HVO HB Uskoplje.

“Zabrinjava nas i činjenica da je ovo već druga slična provokacija u svega nekoliko dana, što smatramo potpuno nedopustivim. Takvo ponašanje ne doprinosi suživotu ni međusobnom poštovanju, već dodatno pogoršava ionako osjetljivu situaciju. Koordinacija braniteljskih udruga HVO HB Uskoplje zatražit će hitan sastanak s predstavnicima udruga Armije BiH kako bi se otvoreno razgovaralo o ovom i sličnim pitanjima te zajednički pronašla rješenja koja će spriječiti daljnje incidente i doprinijeti očuvanju mira i stabilnosti u Općini Gornji Vakuf-Uskoplje”, priopćili su i pozvali nadležne institucije da temeljito ispitaju sve okolnosti ovog događaja i utvrde
odgovorne osobe.

“Na kraju apeliramo na sve žitelje naše općine da zadrže razboritost – jer samo dijalog i uzajamno poštovanje mogu osigurati suživot i stabilnost u zajednici u kojoj svi zajedno živimo”, navodi u priopćenju Koordinacija braniteljskih udruga HVO HB Uskoplje.

Fra Ante Marić: KPD Zenica 50-ih godina je bio najveći samostan Hercegovačke franjevačke provincije

„Komunisti su 1945. godine mislili idemo in odium fidei ubiti pastira lako ćemo sa stadom i ovcama. Nije dao dragi Bog“, rekao je na dane kada su 1945. godine komunisti odveli i ubili 66 hercegovačkih franjevaca, zajedno s provincijalom doktorom znanosti fra Leom Petrovićem u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne prošle godine fra Ante Marić.

Objasnio je kako vjera u Hercegovini nikada nije bila jača kao iza 45. godine te da se 1971. u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji obuklo 25 fratara.

„To u povijesti nikada prije nije bilo, ni kada je režim bio naklonjen vjeri, a bilo je tada kada je bio in odium fidei. Komunisti su doživjeli poraz kada su vidjeli da iz krvi mučenika raste vjernik“, kazao je fra Ante Marić.

Iznio je podatke koje mu je dao provincijal fra Jozo Grbeš o broju ubijenih crkvenih osoba kod pojedinih naroda – Hrvata 663, Nijemaca 330, Slovenaca 220, Poljaka 187, Albanaca 67, Čeha 20, Slovaka 14 i Mađara 10. „Kada usporedite koliko je Nijemaca i Poljaka, a koliko Hrvata mogu se spoznati razmjeri stradanja. Slovaka je bilo koliko i Hrvata i vidite ove brojke – ove ljudske sudbine.“

Dodao je da se ubijanje svećenika u Hercegovini može usporediti sa Staljinovim istrebljenjem poljske inteligencije u Katinskoj šumi. „To je bio in odium fidei. Obezglavili su, ali su htjeli i uništiti Hercegovačku franjevačku provinciju, a kasnije 50-ih godina KPD Zenica je bio najveći samostan Hercegovačke franjevačke provincije, jer se znalo u njemu naći i preko 30 članova provincije. Tako je patio i narod.“
Rekao je kako za postupak mučeništva ‘Fra Leo Petrović i 65 subraće’ nema svjedoka i da je to sustavno napravljeno.

„Od veljače, 1945. pa do 1990. mi nismo smjeli spomenuti fra Lea niti ijednog od 66 ubijenih fratara, a do 90-ih je bilo možda samo petnaest fratara koji su poznavali ubijene. Hercegovačka franjevačka provincija je osnovala Povjerenstvo za pripremu kauze mučenika i do sada znamo za 34 groba, a za 32 ne znamo.“ Dodao je kako da bi se nešto učinilo treba obraditi njihove živote i to predati Crkvi i postulatoru franjevačkog reda jer se nije radilo samo o hercegovačkim franjevcima nego i o dijecezanskim svećenicima kao i o onima koji su djelovali u Bosni.

Kazao je kako su komunisti svoje zločine opravdavali ružnim i lažljivim tekstovima, reklamama, karikaturama koje su objavljivali u Vjesniku i drugim novinama. Dodao je kako se i danas u 2024. godini čini da se ostalo u godinama komunizma te da se ne ide u korak s Europom. „U deklaraciji Ujedinjenih naroda i Vijeću Europe ima kako se trebaju lustrirati svi totalitarni režimi. To nije učinjeno. Nastavlja se neka priča koja nema nikakve veze sa stvarnošću“.

Više o svemu u videu emisije Kompas.

Marinko Čavara od danas predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH

Marinko Čavara

Funkciju predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), u okviru redovne rotacije, danas će preuzeti Marinko Čavara.

Čavara će tu funkciju obavljati u narednih osam mjeseci.

U istom periodu, funkciju prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH obavljat će Darko Babalj, dok će Denis Zvizdić biti drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH, priopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.

Državljanin BiH izvršio krađu u njemačkoj zračnoj luci: Uhićen nakon slijetanja u BiH

Zračna luka u Memingenu. Facebook

Državljanin BiH je na zračnoj luci u Memmingenu, navodno, ukrao mobilni telefon na sigurnosnoj provjeri pred ukrcavanje na let za Sarajevo.

Kako piše Allgauer Zeitung, 59-godišnji muškarac je uzeo mobilni telefon od 66-godišnjakinje koja ga je ostavila u plastičnu vrećicu tijekom sigurnosne provjere.

– Ona je mobilni telefon zaboravila nakon što je prošla sigurnosnu provjeru, a državljanin BiH je zatim iskoristio trenutak nepažnje radnika na zračnoj luci te uređaj otuđio – piše Allgauer Zeitung.

Kada se žena vratila po svoj mobitel, radnici na zračnoj luci su provjerili videonadzor te ustanovili tko je uzeo njen uređaj.

Kako se 59-godišnjak u tom trenutku već nalazio na letu za Sarajevo, obaviještena je zračna luka u glavnom gradu naše zemlje te policija, koja je muškarca i uhitila po slijetanju.

Ukradeni mobilni telefon je konfiskovan te je u procesu povratka vlasnici, dok će državljaninu BiH u Njemačkoj biti suđeno zbog krađe.

Stanje na cestama: Pojačan intenzitet prometa širom zemlje

Foto: Ilustracija

Dani vikenda su pred vama, što donosi pojačan intenzitet prometa širom zemlje, na prilazima većim gradovima, prema turističkim destinacijama i graničnim prijelazima.

Na graničnim prijelazima očekuje se pojačan promet, a najduža zadržavanja moguća su na prijelazima sa Hrvatskom i Crnom Gorom.

Poboljšanjem vremenskih uvijeta, prometna situacija na većini cesta u Bosni i Hercegovini je povoljnija. Kolnik je pretežno suh ili vlažan, a ceste su uglavnom prohodni.

Mogući su zastoji na mjestima izvođenja radova, ali i zbog prometnih nezgoda sa manjom materijalnom štetom. S obzirom da je na pojedinim dionicama kolnik još uvijek klizav, apeliramo na vozače da vožnju, ali i brzinu prilagode trenutnim uvjetima na cesti.

Svi sudionici u prometu se mole da se pridržavaju prometnih propisa. Sigurnost je odgovornost svih sudionika u prometu.

Radovi su aktualni na dionici autoceste Podlugovi-Sarajevo sjever, kao i na magistralnim cestama: Zenica-Žepče (Topčić Polje), Ustikolina-Goražde (Mravinjac), Sarajevo-Pale, Vrhpolje-Ključ, Olovo-Semizovac i Jablanica-Rama.

Na magistralnoj cesti Jablanica-Blidinje dozvoljen je promet za sva vozila do 3,5 tone ukupne mase.

Na graničnim prijelazima, povremeno se pojačava frekvencija prometa, ali putnička vozila, za sada ne čekaju duže od 30 minuta na prelazak granice. Granični prijelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone.

Zabranjen je promet za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prijelazu Karakaj (kod Zvornika).

Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prijelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.

Teretna vozila mogu prometovati na GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati (vikendom mogu prelaziti u terminu od 22 do 06 sati).

U Hercegovini danas pretežno vedro i toplo, sa umjerenim vjetrom jugozapadnog smjera

Kravice

U Hercegovini danas pretežno vedro i toplo, sa umjerenim vjetrom jugozapadnog smjera. Temperature će varirati od 12 do 34 stupnjeva, najniže u planinskim predjelima u jutarnjim satima, a najviše u dolinama tijekom podneva.

U Mostaru je aktivno upozorenje na visoke temperature od 10:00 do 14:59, s očekivanim maksimumima između 32°C i 35°C.

7 Dana

Narednih sedam dana u Hercegovini očekuje se promjenjivo vrijeme. U nedjelju i ponedjeljak mogući su obilniji pljuskovi, posebno u središnjim i planinskim dijelovima, dok će ostatak tjedna biti stabilniji sa manje padalina. Dnevne temperature će se kretati između 19 i 34 stupnjeva, a noćne od 5 do 22 stupnjeva.

15 Dana

U naredna dva tjedna u Hercegovini očekuje se postupno zagrijavanje sa smanjenjem padalina.

U prvom tjednu još uvijek mogući povremeni pljuskovi, dok će drugai tjedan biti suša i toplija. Temperature će se približavati 39 stupnjeva, posebno u dolinskim predjelima, dok će noći ostati blage sa 12 do 24 stupnjeva.

⚠️Visoka temperatura žuto Upozorenje za Bosnu i Hercegovinu – regiju Mostar

  • Početak upozorenja: 1. kolovoz 2025. 10:00
  • Kraj upozorenja: 1. kolovoz 2025. 14:59
  • Maksimalna temperatura izmedu 32°C i 35°C.

Budite svjesni da se očekuju visoke temperature zraka. Mogući su zdravstveni rizici među ugroženim osobama, na primjer starije vrlo mlade osobe.

Pratite aktualnu vremensku prognozu na vremenskaprognoza.ba

Ante Rebić potpisao za Hajduk

Ante Rebić

Ante Rebić je novi igrač Hajduka. Nakon Perišića, Rakitića, još jedan reprezentativac Hrvatske je odlučio dio karijere provesti na Poljudu.

Potpisao je ugovor s Bijelima na godinu dana. Prihvatio je ponudu splitskog kluba po kojoj će godišnje zarađivati 450 tisuća eura, a može dobiti i bonus u slučaju osvajanja titule. Hajduk je potvrdio transfer objavom na službenim kanalima, gdje se Rebić slikao s bijelim dresom.

Rebić je karijeru započeo u RNK Splitu, a već kao tinejdžer je prodan Fiorentini za 4.5 milijuna eura. Nakon toga slijedile su epizode u Leipzigu, Veroni, Eintrachtu, Milanu, Bešiktašu i Lecceu. U inozemstvu je proveo 11 godina.

Za hrvatsku reprezentaciju nastupio je 42 puta, a potjeran je nakon javnih kritika upućenih izborniku Zlatku Daliću poslije Eura 2021. godine. Transfermarkt ga procjenjuje na milijun eura, što je daleko od vremena kad je u Milanu vrijedio i do 40 milijuna.

Hercegovke: Vole kamen, kovilje i draču Boga štuju, a poštuju mater i ćaću

HERCEGOVKE
Hercegovke stamene su žene,
evo dokaz, pogledajte mene
Visoka stasa, k’o jela zelena,
meka srca, a kamenih gena
Oko mene sve su žene tak’e,
“naposum, a ne naopake”
Zamjere mi što se svojim divim,
al’ ja neću drugačije da živim
Nek se “fali” ‘ko g god čime ‘oće
nije ljubav – zabranjeno voće
Sa kamena sve je meni drago,
kamen nam je kao suho blago.
Mili Bože na daru Ti hvala
što je Hercegovina takve žene dala
Sve su lijepe k’o jabuke rumene
djevojčice, djevojke, bake i žene
One znaju za sve običaje
pa tradicija ovdje vječno će da traje
Bore se za dobro, pravdu i poštenje
Takve su vam ljudi Hercegovke žene
Boga mole, vjeruju u Njega
pa se ovdje znade svakog reda
Uvijek ima kukolja u žitu
Al to nije sad za ovu priču
Kraj izvora kad raspuste kose
gaze travu, a noge im bose
Od divote da ti pamet stane
Čovjek bi ih sve stavlj’o sve na rane
Neće dati one nikad na se’
ponosne su to bar jasno zna se
Vole kamen, kovilje i draču
Boga štuju, a poštuju mater i ćaću
Neovisno jel” na nozi
opanak ili štikla
sva kaže gdje je ona nikla
U toj zemlji svetoj Hercegovini
što je nosi u srcu i kad je u tuđini
S kamena su sve vrijedne žene
ponosne su na kamene gene
Kako god čovjek da okrene
mora priznat da su
HERCEGOVKE, POSEBNE ŽENE
Autor: Daniela Škegro/ Hercegovka.net

Danas provjera sustava za javno uzbunjivanje na području Grada Mostara

Dana 1. 8.2025.g u 13:00 sati emitiranjem signala “prestanak opasnosti” (jednolični ton u trajanju od 60 sekundi) sa umanjenom snagom, izvršit će se provjera sustava za javno uzbunjivanje na području Grada Mostara.