Uglavnom su složni oko toga da se po tom pitanju treba vidjeti kako pojedini kandidati artikuliraju pitanje konstitutivnosti i ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Izdvajaju tri kandidata, a to su, očekivano, aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, SDP-ov kandidat Zoran Milanović i neovisni Miroslav Škoro.
Koluminist i novinar Igor Božović kaže kako svaki od tri istaknuta kandidata ima određene prednosti na osnovu kojih bi mogao očekivati potporu među bh. Hrvatima.
“Hrvati u Bosni i Hercegovini uvijek su zainteresirani za hrvatske predsjedničke izbore jer je to jedna funkcija koja je u izravnom dodiru s bosanskohercegovačkim Hrvatima. Možda se to najbolje pokazalo kroz protekli mandat hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović, pa im je sigurno ona jedan od vjerojatnih izbora pri glasovanju. Mnogobrojni su primjeri njezinog pozitivnog utjecaja, zbog čega njezine eventualne pogreške tijekom mandata mogu biti zanemarene. Ipak, ne treba zanemariti niti angažman Zorana Milanovića dok je SDP bio na vlasti u Hrvatskoj, koji je također bio jako dobro upoznat s radom ključnih institucija Hrvata u BiH, u prvom redu Sveučilišta u Mostaru ili Sveučilišne kliničke bolnice, te je nerijetko boravio ovdje. Treći kandidat koji se učinio iznimno zanimljivim bh. Hrvatima je svakako Miroslav Škoro, a njegova je uloga značajna, budući da kotira s istim biračkim tijelom, tradicionalno naklonjenim upravo HDZ-u. Njegova je upoznatost sa životom bh. Hrvata neupitna kroz glazbeni angažman, ali je on ponajprije zanimljiv prijedlogom povećanja ovlasti predsjedniku RH, što može utjecati i na izravni dodir s biračima i njihovim potrebama”, kazao je Božović za Direktno.
Politički aktivist Marijan Knezović mišljenja je da Hrvati u BiH ne moraju nužno stati iza jednog kandidata.
“Predsjednički izbori neće promjeniti puno toga za Hrvate u BiH. Hrvati iz BiH i dalje, kao ni hrvatska dijaspora, ne mogu glasovati dopisno niti elektronički, što je bilo obećano u predizbornom programu Plenkovićevog HDZ-a. Hrvati u BiH imaju mizeran broj glasačkih mjesta s obzirom na broj birača, ali važno je izaći na izbore i iskoristiti stečeno pravo na biranje. Ne sviđa mi se retorika mnogih koji Hrvate iz BiH uvjeravaju kako moraju stati iza jednog kandidata (u pravilu – kandidata HDZ-a) i kako nemaju luksuz dijeliti se. Hrvati iz BiH, kao i svi drugi, mogu i imaju pravo zaokružiti svakog od 11 kandidata, to nije nikakav luksuz nego ratom stečeno pravo, a ideja kako se svi nužno moraju ugurati u jedan tabor kako ‘oni drugi’ ne bi pobijedili je ideja koja se sije na tlu izopačene svijesti svojstvene komunističkim društvima, a ne demokratskim”, stava je Knezović koji smatra kako ne vidi nijednog kandidata koji bi se aktivnije zauzeo za bh. Hrvate pred međunarodnim institucijama.
Ambalaža bez sadržaja
“Ipak, važno je prepoznati kako se niti jedan kandidat u kampanji nije pokazao kao lider koji može i hoće aktivno pomoći Hrvatima u BiH. Mnogima su Hrvati u BiH kao dekor kojim kite svoje predizborne borove, pričajući o tome kako su Hrvati iz BiH važni, dragi, bitni, potrebni, voljeni.. No, to je ambalaža bez sadržaja. Ne vidim kandidata koji bi koristeći predsjedničku funkciju, sukladno činjenici da je RH članica Vijeća za implementaciju mira (PIC), zatražio od drugih institucija i uputio inicijativu za poduzimanje svih mjera pred Vijećem sigurnosti UN-a, Upravnim odborom PIC-a, Vijećem Europe, Europskom komisijom, Europskim vijećem i Vijećem Europske unije te drugim međunarodnim organizaicjama da se nametnute odluke Visokih predstavnika za BIH, a koje su protivne ustavnim pravima Hrvata u BiH – revidiraju, odbace i izmjene u korist interesa Republike Hrvatske i Hrvata u BiH”, kazao je Knezović za Direktno.
Također, aktivist Knezović ističe kako ne vidi ni u jednom od trenutnih kandidata nekog tko bi Komšića proglasio ‘personom non grata’, a što je, kako kaže, potez koji bi ozbiljna država učinila.
“Ne vidim kandidata koji bi od vlade tražio da se uzurpatoru hrvatskih pozicija, Željku Komšiću, zabrani ulazak u RH tako da ga se proglasi ‘personom non grata’. To su potezi koje suverene i ozbiljne države čine. Ne vidim kandidata koji kaže kako bi, sukladno svojim ovlastima, povukao s mandata veleposlanika Joška Paru i druge koji aktivno rade protiv države Hrvatske i Hrvata u BiH. Ne vidim niti jednog kandidata koji kaže kako će uputiti inicijative i dati prijedloge kao što su donošenje legislativnog akta i formiranje instituta zaduženog za istraživanje zločina Armije BiH nad Hrvatima u BiH ili koji traži reviziju, legalnu ocjenu hrvatskih državljanstava i oduzimanje istih pripadnicima ABiH koji su činili zločine protiv Hrvata u BiH i RH”, smatra Knezović.
On smatra i da će budući predsjednik, baš poput kampanje, biti bez sadržaja.
“Ne vidim ni kandidata koji može obećati da će predlagati i zahtjevati raspisivanje referenduma za dopisno i elektroničko glasovanje. Ne vidim kandidata koji kaže kako će pred tijelima međunarodne zajednice govoriti o problemu selektivnog pristupa pravosuđa gdje su Hrvatima sudi po strožem, a Bošnjacima po blažem zakonu. Ne vidim kandidata koji kaže kako Hrvati u BiH trebaju dobiti svoj entitet te kako će u tome stati uz hrvatski narod koji to svakako želi. Jednostavno, radi se o kampanji bez sadržaja, te će takav vjerojatno biti i pobjednik, tko god on bio. Hrvati iz BiH, kao i svi drugi, trebaju glasovati po svojoj savjesti te sigurno neću pozvati da se glasuje za jednog kandidata, tim više što ne vidim niti jednog koji se ozbiljno posvetio Hrvatima u BiH i konkretizirao ideje i poteze za rješavanje nagomilanih problema”, naglasio je Knezović.
Inače, HDZ BiH još ranije je službeno izrazio potporu Grabar Kitarović. Ova stranka ima jaku infrastrukturu i upravo to je bazen glasova na koji Grabar-Kitarović može računati s obzirom na to da će niže razine ove stranke odraditi dobar dio logističkog posla u prikupljanju glasova za aktualnu predsjednicu.
Dopredsjednik ove stranke Zdenko Ćosić koji je i premijer vlade u Županiji Zapadnohercegovačkoj smatra kako bi Grabar-Kitarović trebala dobiti potporu. Ćosić podsjeća kako je SDP u Hrvatskoj potpuno indiferentna prema pitanju Hrvata u BiH te bi, kako navodi, vrlo rado ukinuli glasovanje hrvatskim državljanima koji žive izvan Republike Hrvatske.
“Hrvati u BiH ne mogu sebi dopustiti taj luksuz i uključiti se u ideološke i dnevnopolitičke obračune unutar Republike Hrvatske. S obzirom na sve probleme s kojima se suočavamo u BiH, nama je presudan stav hrvatskih politika o pitanju položaja hrvatskog naroda u BiH, odnosno iskustvo koje nam jasno sugerira odgovor na vaše pitanje za koga glasovati. S jedne strane imamo kandidata SDP-a, stranke koja bi nam najradije ukinula pravo glasa (uz časne iznimke) i potpuno je indiferentna prema hrvatskom pitanju u BiH i logično je da od takve politike ne očekujemo mnogo”, ocijenio je Ćosić u razgovoru za portal Direktno.
Estradizacija politike
Dopredsjednik HDZ-a BiH smatra da bi podrška Škori bila loša jer on estradizira politiku.
“S druge strane imamo neovisnog kandidata koji ne doživljava Hrvate u BiH kao politički subjekt nego kao svoju publiku. Opasno je politiku estradizirati, posebno kad govorimo o Bosni i Hercegovini. Jedino tko je pokazao da zna o čemu je riječ kad govorimo o hrvatskom pitanju u BiH, odnosno tko ima realnu mogućnost senzibilizirati međunarodnu javnost za to pitanje, jest Kolinda Grabar-Kitarović. To je pokazala u proteklom mandatu, to su pokazali europski parlamentarci iz stranke koja ju kandidira i to je ključni razlog zašto Hrvati u BiH trebaju podržati Kolindu kao i na prošlim predsjedničkim izborima”, kazao je Ćosić.
Valja napomenuti kako hrvatski državljani izvan Hrvatske, a koji imaju pravo glasa, nikada do sada nisu presudili bilo koje izbore u Hrvatskoj. Glasovanje na tim izborima je, unatoč zlonamjernim tumačenjima, konzumiranje osnovnog ljudskog prava.
Ipak, poželjno bi bilo da se bh. Hrvati više bave Bosnom i Hercegovinom i onim što se događa u toj zemlji. S tim je suglasan i novinar Hrvatskog medijskog servisa (HMS) Branimir Galić koji kaže kako je paradoks da Hrvati u BiH više brinu oko neke prometne nesreće u Hrvatskoj nego oko situacije u Vijeću ministara.
“Za Hrvate u BiH predsjednički su izbori u RH od (pre)velikoga značaja. Birači se lakše identificiraju s predsjedničkim kandidatima tako da očekujem značajno veći odaziv nego na parlamentarnim izborima. Iako je dužnost predsjednika RH važna, smatram da joj Hrvati u BiH daju preveliki značaj, kao u ostalom i svim dnevno-političkim zbivanjima u Hrvatskoj. Paradoksalno je i to što je velika većina bh. Hrvata upućenija u događanja oko štrajka prosvjetnih djelatnika u Hrvatskoj, propasti Uljanika ili stanja u hrvatskom zdravstvu, pa čak i u lokalne vijesti iz Novog Marofa, Labina ili Svetog Martina na Muri nego li u događanja u Parlamentu BiH, Vladi Federacije ili Vijeću ministara”, kaže nam Galić.
Novinar HMS-a misli da će Milanović, Škoro i Grabar Kitarović dobiti najveći broj glasova.
“Spomenuta nelogičnost, između svega ostaloga ostaloga, razlog je neravnopravnog položaja Hrvata u BiH. Ipak, držim da je kroz autoritet i govornicu koju predsjednik RH ima (uz sva ustavna ograničenja te pozicije) moguće dodatno afirmirati i u konačnici riješiti hrvatsko pitanje u BiH. Očekujem da će bh. Hrvati dominantno glasovati za aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i Miroslava Škoru, ali i Zorana Milanovića”, rekao je Galić.
Galić smatra da će Škoru podržati oni koji gledaju Bujicu, a Grabar-Kitarović je, podsjeća, dobila i podršku HDZ-a BiH koja joj neće biti teret za razliku od nekih gafova i komunikacijskih propusta u kampanji.
“Grabar-Kitarović se u svom mandatu nametnula kao dužnosnica koja podržava rad hrvatskih kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih institucija u BiH, a zasigurno joj neće odnemoći niti podrška HDZ-a BiH. Međutim, javnost joj zamjera komunikacijske gafove i neke nespretno elaborirane izjave, a dio tradicionalno desno orijentiranih birača zamjera joj da ne promiče politike autentičnog HDZ-a. Miroslav Škoro imat će podršku onih birača kojima presudan utjecaj na formiranje stavova vrši apologet desne političke misli u RH Velimir Bujanec i njegova emisija Bujica. Također, bh. Hrvati identitarno se poistovjećuju s glazbom Miroslava Škore tako da bi i to mogla biti prednost. Međutim, mnogi mu zamjeraju nedovoljnu involviranost u suštinske promleme koji su doveli do diskriminirajućeg poližaja Hrvata u BiH te podršku Zlatka Hasambegovića koji simpatizira Armiju BiH i Aliju Izetbegovića“, kaže Galić.
On smatra i da bi potporu bh. Hrvata mogao dobiti i Zoran Milanović kojeg su tamošnji Hrvati prepoznali kao prijatelja, ali je problem s nekim strankama koje Milanoviću daju potporu, a s kojim se, smatra, bh. Hrvati ne mogu identificirati.
“Zoran Milanović stekao je simpatije kod Hrvata u BiH promjenom stava prema djelovanju političkog Sarajeva, a također je kao bivši premijer upoznat s radom ključnih institucija sa sjedištem u Mostaru koje je često posjećivao i podržavao. Ipak, dosta birača u BiH nema simpatije prema strankama i osobama u Hrvatskoj koje podržavaju Milanovićevu kandidaturu, pa sam mišljenja da će zbog toga ostvariti slabiji rezultat. Svi ostali kandidati nisu zaslužili da im se posveti redak u ovom komentaru jer ni na koji način nisu pokazali neku konstruktivnu ideju kako pomoći Hrvatima u BiH”, zaključio je Galić.
Predsjednik Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF) iz Mostara Martin Mikulić kaže kako bi, kada su bh. Hrvati u pitanju, predsjednik Hrvatske trebao biti netko tko može pomoći u pronalasku rješenja hrvstskog pitanja u BiH, a samim time i normalnog funkcioniranja ove države.
“Hrvatima u BiH je prevažno da funkciju predsjednika Republike Hrvatske obnaša osoba koja je doista upoznata s ključnim problemima s kojima se bh. Hrvati susreću. Također je od izuzetnog značaja da ta osoba ima zadovoljavajuće političko i diplomatsko iskustvo kako bi uopće imala kapacitet mijenjati određene stvari u međunarodnim krugovima. Uloga koju Republika Hrvatska može odigrati unutar međunarodnih krugova može biti ključna za konačno rješavanje hrvatskog pitanja u BiH, čime bi se automatizmom riješilo i pitanje Bosne i Hercegovine kao održive, funkcionalne i uistinu demokratske države u punom kapacitetu”, potcrtao je Mikulić.
Prednosti hrvatske predsjednice
“U tom smislu, kao najozbiljniji kandidati se nameću Zoran Milanović i aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Milanović je u više navrata pokazao iznimno razumijevanje te korektan i principijelan odnos prema Hrvatima u BiH, ali ipak smatram da je aktualna predsjednica, zbog svog diplomatskog iskustva i temeljitog poznavanja cjelokupne situacije u BiH, najadekvatniji izbor za bh. Hrvate”, ocijenio je Mikulić.
Predsjednik HSPF-a smatra i da bh. Hrvatima nisu dovoljne simbolične poruke podrške.
“Ipak, važno je naglasiti da Hrvati u BiH od pobjednika izbora očekuju jasnu i opipljivu konkretizaciju deklarativnih poruka. Ne možemo i nećemo vječno biti zadovoljni simboličnim porukama podrške, stoga će jedino vidljivi rezultati biti zadovoljavajući. Sve drugo bi bio promašen mandat, a to se na jednak način odnosi na vladajuću političku elitu u Republici Hrvatskoj, ali i hrvatske dužnosnike u Bosni i Hercegovini”, kazao je Mikulić u razgovoru za naš portal.
Politički analitičar i student Tomislav Soldo sa završne godine studija Politologije u Mostaru kaže kako većina glasača uvijek nekako očekuje predsjednika nalik na Franju Tuđmana.
“Za Hrvate u BiH su svaki izbori na neki način presudni i povijesni jer je političko pitanje u BiH ostalo nedovršeno još od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Kako je Republika Hrvatska supotpisnica istog, uvijek je velik interes u BiH za izbor predsjednika Hrvatske, a bit ću slobodan kazati da većina glasača uvijek očekuje državnik po formatu prvog predsjednika Hrvatske. Kandidat SDP-a Zoran Milanović, izuzev dolaska u Mostar u teškom trenutku za Hrvate dok su gorile institucije u veljači 2014. te nedavne izjave da Hrvati trebaju sami birati svoje predstavnike, ništa značnajno nije učinio, a upitno je bi li i kao predsjednik popravio svoj odnos”, rekao je Soldo.
Škorin ideološki rat ne pomaže bh. Hrvatima
“Neovisni kandidat Miroslav Škoro, svima poznat kao estradni umjetnik, omiljen kao pjevač domoljubnih pjesama, mogao bi dobiti značajnu podršku na tom osnovu, no tijekom kampanje tek je kazao kako će Hrvate u BiH prve posjetiti i brinuti o istima što je u ovom trenutku doista nedovoljno jer nije dovoljno konkretizirano. Također, svojevrsni ‘ideološki rat’ koji vodi sa svojim protukandidatima u RH ne može biti od pomoći za političko pitanje bh. Hrvata i toga birači iz BiH moraju biti svjesni”, kazao je Soldo.
On ističe i vanjskopolitičke veze Grabar-Kitarović navodeći ih kao jednu od njenih prednosti.
“Aktualna predsjednica Kolinda Grabar -Kitarović ide po još jedan mandat uz potporu HDZ-a te nosi veliki teret ili kada su u pitanju Hrvati iz BiH, rekao bih prednost, uz poneki propust, sve u skladu sa svojim ovlastima, mandata kojeg privodi kraju. Vanjskopolitičke i diplomatske veze aktualne predsjednice su najveća prednost i možda presudan ključ za konačan put rješenja političkog pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini”, ocijenio je Soldo.
