Utorak, 26 kolovoza, 2025
Naslovnica Blog Stranica 2778

Mostar: Policija nije uspjela probiti blokadu građana na deponiji Uborak

Foto: FENA | Blokada Uborka

Rano jutros kamioni mostarskih komunalnih poduzeća krenuli su prema blokiranoj deponiji Uborak kao dio policijske akcije deblokiranja deponije koju građani zatvorenom drže već treći dan.
Tridesetak policajaca među kojima je bilo i onih iz Interventne jedinice u par pokušaja nisu uspjeli preplašiti, ali ni fizičkom silom ukloniti građane koji su stali, a potom i sjeli ispred ulazne kapije.

Kako je za Klix.ba kazao Omer Hujdur, predsjednik Udruženja “Jer me se tiče”, građani su uspjeli odbraniti svoje nemjere i pokušaju policije da ih ukloni.

“Uvjeti za život su nam ugroženi u svakom smislu i nemamo šta izgubiti. Ako nas policija ukloni mi se vraćamo za pola sata, ali ko štiti kriminalne radnje ovih na vlasti koji koriste nelegalnu deponoiju on se poistovjećuje s njima i kriminalac je”, kazao je jasno Hujdur.

Građani sjevernih mostarskih predgrađa, uprkos niskim temperaturama, u blokadi drže deponiju Uborak već tri dana. Gradske vlasti traže od policije da iskoristi svoje zakonske ovlasti i omogući nesmetan rad deponije kojoj je u srijedu istekla okolinska dozvola.

Deponija Uborak zbog istih razloga bila je blokirana 11 dana i u srpnju ove godine.

Hercegovka godine: Titule će ponijeti one koje najviše zaslužuju

Bliži se konačno i sat kada ćemo saznati koje su to nominirane za Hercegovku godine isključivo vašim glasovima prošle u drugi krug. Borba je bila žestoka, glasovi su stizali sa svih strana svijeta i nećemo pretjerati ako kažemo da je ovaj događaj privukao najveću pozornost u ovoj godini. Organizatorice ove manifestacije vjerojatno nisu mogle naslutiti da će ovo privući toliku pozornost, te da će Hercegovka godine, iako u ovo predblagdansko i svečarsko vrijeme s vrha skinuti vijesti kojima su nas tijekom cijele godine zapljuskivale crne kronike i prevrtljivi političari.

U ovom manifestaciji nema lažnih obećanja ni ružnih riječi, i to je ono što ovo natjecanje čini drugačijim od ostalih. Također u ovom natjecanju nije uskraćen nitko, niti da bira, a i da bude izabran. Slobodno možemo da je pobijedila demokracija i da će pobjedničke titule ponijeti one koje zaista to i zaslužuju.

U ova ružna vremena svjedoci smo lijepim stvarima da su Hercegovke godine nominirali radne kolege, članovi obitelji, prijatelji, ali i oni koji nikada nisu došli u doticaj s nominiranom osobom. Upravo to dalo je veliki draž natjecanju u kome nema lažnih biračkih popisa, a ni stranačkih promatrača. Ovo natjecanje je na koncu velika pobjeda Hercegovine koja se po tko zna koji puta izdigla iz tmurne svakodnevice servirajući svima nama nešto od čega nikoga neće zaboljeti glava, osim možda vrijedne organizatorice koje su neumorno primale nominacije i brojale glasove za kandidatkinje.

U prvom krugu bilo je žestoko, a u drugom će biti još žešće. Narodu na ovim prostorima ne treba mnogo. Kruha i igara rekli bi neki. Za kruha hvala Bogu još imamo, a natjecanje kao što je izbor za Hercegovku godine je poslastica za kraj godine. Zato prije finiša još jednom moramo istaći i pohvaliti sve organizatorice i Danielu Škegro koja je inicijator projekta i zahvaliti im što su svojoj Hercegovini podarile ovu manifestaciju.

Pogled u prošlost: Kako je HŠK Zrinjski dobio ime?

Naš HŠK Zrinjski stalno je prisutna i neiscrpna tema.

To je razumljivo pošto se radi o najuspješnijem klubu u Premijer ligi, ali i klubu koji je imao izrazito burnu povijest. Po tomu se malo koji nogometni klub u svijetu može usporediti s našim plemićima. A upravo je po plemićima HŠK Zrinjski i dobio ime. Dakako radi se o velikaškoj obitelji Zrinski iz čije loze je proizišlo šesnaest hrvatskih banova.

Međutim da bi cijela stvar bila jasnija potrebno se vratiti još malo, natrag u prošlost. Hrvatski narod stoljećima je vodio rovovsku bitku za svoju neovisnu i samostalnu državu. Premda je na tom trnovitom putu bilo brojnih neuspjeha i premda su raznoraznim spletkarenjima, prijevarama i praznim obećanjima Hrvati često bili izvarani nikada nisu odustali od svoga cilja, od svoje države.

Pojedini su za tu bitku dali sve što su mogli dati, pa čak i svoje živote. Simboli ove bitke pored ostalih velikaša iz roda Zrinski svakako su braća Nikola i Petar Zrinski, kao i Petrov šogor Frankopan. U jednom razdoblju povijesti oslobađanje hrvatskih krajeva od Osmanlija predvodio je hrvatski ban Nikola Zrinski, a nakon njegove tragične smrti tijekom lova borbu su nastavili Petar Zrinski i njegov šogor Frankopan.

To nije bilo drago caru Leopoldu koji je iz Beča pomno osmatrao kako Hrvati oslobađaju sve više hrvatskih krajeva pa sklopi pakt s Turcima. Zrinski i Frankopan pobuniše se protiv Hasburgovaca da bi nakon niza peripetija bili pozvani u Beč gdje im je zajamčena potpuna sloboda i sigurnost. Naprotiv desilo se nešto sasvim suprotno. Odmah su zatvoreni i bačeni u tamnicu. Tamo su proveli godinu dana da bi na koncu bili osuđeni na smrt. I to kako okrutnu smrt.

Presuda je bila odsjecanje ruke i glave. Ipak, pošto se radilo o plemićima dijelom su uvažili njihovu žalbu te su im dana 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu odsjekli glave mačem, a naknadno su im zaplijenili svu imovinu i dvorove. Prije smrti dozvolili su im da se ispovijede i pričeste, a živote su skončali s krunicom u ruci. Prije smrti nisu proklinjali svoje egzekutore niti su molili za milost već su se glasno molili Bogu, zazivajući Isusa i Mariju.

Takav herojski čin i nepokolebljiv plemićki duh Hrvati Mostara nisu zaboravili. Redovito su, svake godine u njihovu čast održavali Zrinjsko-Frankopansku proslavu na kojoj je prvo služena sveta Misa, a nakon toga i održavana svečana akademija u dvorani „Hrvoja”. Akademiju je organiziralo Hrvatsko kulturno društvo „Napredak”, a na njoj su se prikazivale predstave inspirirane spomenutim plemićima, recitirale su se pjesme na temu njihovog nepokolebljivog duha te su brojnim nazočnim Mostarcima lokalni intelektualci i povjesničari govorili o njihovom životu i plemenitu životnom cilju.

Danas, pojedini jezikoslovci znaju istaknuti da se naš najtrofejniji nogometni klub trebao zvati Zrinski. Međutim, kako je ranije navedeno u Mostaru se održavala Zrinjsko-Frankopanska proslava, a Petar je u tadašnjim tiskovinama često potpisivan kao Zrinjski. Uostalom, službeno glasilo Pučke stranke „Narodna sloboda” u razdoblju prije Prvog svjetskog rata poziva Hrvate i građane Mostara da se na proslavu u čast na hrvatske mučenike Zrinjskog i Frankopana odazovu u što većem broju te da se priključe povorci koja će proći kroz grad, kao i da na svoje prozore istaknu hrvatske barjake. Kako je Petar redovito u javnom diskursu označavan kao Zrinjski tako je i naš HŠK dobio istoimeni naziv, a kako se radilo o plemićima tako i naše nogometaše od milja nazivamo prema ovoj velikaškoj tituli.

Spomenute Zrinjsko-Frankopanske proslave su se u Mostaru tradicionalno održavale do Drugog svjetskog rata, a u novije vrijeme upriličuju se ponajviše zahvaljujući inicijativi Udruge prijatelja športske obitelji Zrinjski. Osim sa spomenutim hrvatskim velikašima HŠK Zrinjski neraskidivo je vezan i za nekadašnji Hrvojev dom, gdje je i osnovan. Dvorana Hrvoja bila je dom i svim ostalim hrvatskim društvima i kolektivima odnosno mjesto gdje se odvijala povijest Mostara jednog doba.

U prostorijama „Hrvoja” održavane su svečane proslave Đačkog dana, godišnje zabave Hrvatskog Radničkog Saveza, godišnje zabave dječijeg zabavišta sestara sv. Franje, svečane akademije u čast braće Radića, skupštine građana Hrvata Mostara, gimnastičarski nastupi svih razreda škole sestara Milosrdnica, a „Hrvoje” je čak bio i mjesto održavanja glavne skupštine Društva hercegovačkih sadilaca duhana.

Ne treba ni napominjati da je HŠK Zrinjski svake godine u prostorijama „Hrvoja” organizirao zabave na koje su osim igrača i članova uprave redovito dolazili najugledniji građani Mostara i to ne samo hrvatske nacionalnosti. Stječe se dojam kako bi se Mostar trebao odužiti Hrvoju i na sličnom principu, na prikladnoj lokaciji napraviti sličan dom u kome bi stalno mjesto trebao imati i muzej HŠK Zrinjski, kako su to svojevremeno predlagali pojedini simpatizeri ovog športskog kluba.

Nino Rotim/HERCEGOVINA.info

Vole ga raja u BiH: Zdravko Mamić dobio priznanje za sportskog menadžera desetljeća

Zdravko Mamić dobio je priznanje za sportskog menadžera desetljeća na 8. međunarodnom simpoziju o sportu i 1. međunarodnom festivalu dokumentarnog sportskog filma “Simposar 2019”, u Sarajevu.

Bivši šef zagrebačkog Dinama zahvalio je na priznanju Sarajlijama, kao i svim Bosancima i Hercegovcima, te istaknuo da se uvijek lijepo osjeća u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Osvrnuo se Mamić i na nagradu za trenera godine koju je dobio nedavno smijenjeni šef struke Nogometnog kluba Sarajevo Husref Musemić, ali i na legendu bh. nogometa, pokojnog Josipa Škiju Katalinskog, čije ime nosi “Simposarova” nagrada za fer-plej.

– Musemić je trener godine, a da je danas igrač, vrijedio bi, sigurno, 150 milijuna eura, a pokojni Škija Katalinski barem 100 milijuna – rekao je Mamić, kojem je nagradu uručio direktor ”Simposara” Sabahudin Topalbećirević.

VELIKA TRAGEDIJA: Petogodišnje dijete smrtno stradalo u požaru obiteljske kuće

Foto. Ilustracija

U selu Delići, u cazinskoj mjesnoj zajednici Tržačka Raštela, zapalio se gornji kat kuće u kojem je smrtno stradao petogodišnji dječak, javlja Cazin.net.

Iz Vatrogasne jedinice kažu da je dječak, nažalost, već bio mrtav kada su vatrogasci stigli.

Na terenu se nalaze dva vatrogasna vozila koja gase požar.

Obitelj djeteta se u trenutku nesreće nalazila u donjem dijelu kuće, a trenutno su smješteni u bolnici u Bihaću.

Očevid će biti obavljen nakon što se lokalizira požar./HMS/

Mostarske legende: Vlaja i rođenje sina

Nedugo nakon rata u jednoj mostarskoj kavani čovjek častio prisutne jer je dobio sina.

I naravno sretni otac je bio pun hvale za svoje dijete i u jednom momentu se okrene prema Vlaji i reče:

Da ga vidiš Vlaja mali je isti ko ja.
-Ma šta ima veze tata, bitno je da je živ izdrav.

Fizički obračun i pucnjava u Ljubuškom: Dvije osobe uhićene

Stop policija

U mjestu Vašarovići pored Ljubuškog došlo je do pucnjave u četvrtak navečer. Jedna osoba je ozlijeđena i prebačena na Centar urgentne medicine u Mostaru, a dvije su osobe uhićene, doznaje Fena iz policijskih izvora.

Prema za sada dostupnim informacijama, došlo je do uporabe vatrenog oružja no nitko nije ustrijeljen. Osoba koja je prebačena u Centar urgentne medicine ozlijeđena je u fizičkom obračunu.

Više informacija bit će poznato nakon obavljene istrage.

VIDEO: U hercegovačkim svatovima zaplesao dinosaur

Lino Červar prijavio je 28 rukometaša na koje računa

Červar objavio imena na koja računa za nastup na Europskom prvenstvu
Hrvatski izbornik Lino Červar objavio je popis 28 rukometaša, koje je danas službeno morao prijaviti Europskoj rukometnoj federaciji, a na koje računa za Europsko prvenstvo 2020. godine kojemu su domaćini Austrija, Norveška i Švedska.

Na put u Graz gdje Hrvatska igra prvi krug natjecanja protiv Crne Gore, Bjelorusije i Srbije, hrvatski izbornik će voditi 16 igrača, a s ovog popisa otpast će 12 rukometaša. Svi ostali čekat će svoju priliku ukoliko se netko ozlijedi ili razboli tijekom turnira, i mogu biti pozvani u svakom trenutku.

Prva faza priprema za Europsko prvenstvo počinje 17. prosinca okupljanjem u Zagrebu, gdje će igrači boraviti i trenirati do 23. prosinca.

Popis igrača za to okupljanje bit će objavljen početkom tjedna kada završe utakmice nacionalnih liga, odnosno kada se vidi u kakvom stanju su igrači, i kakva je situacija s ozljedama.

Nakon kratkog predaha novo okupljanje zakazano je za 26.prosinca i ono traje do 30. prosinca, a taj dio priprema će se održati u Poreču. Završno okupljanje je na samu Novu godinu, kada počinje treća i ujedno posljednja faza priprema za EURO 2020. godine.

Domaćin tog ciklusa priprema, kada će se priključiti i igrači koji nastupaju u njemačkoj Bundesligi, također je grad Poreč. U sklopu tog dijela priprema održat će se i Croatia kup na kojemu će uz Hrvatsku nastupiti još BiH i Katar.

Pripreme u Poreču završavaju 7. siječnja 2020. godine, nakon čega slijedi povratak u Zagreb, iz kojega reprezentacija sutradan putuje u Graz.

Popis igrača je sljedeći:

1. ŠEGO MARIN, MONTPELLIER HB
2. AŠANIN MATEJ, HC PPD ZAGREB
3. ŠUNJIĆ MATE, US IVRY HANDBALL
4. CAR MORENO, NEXE
5. HORVAT ZLATKO, PPD ZAGREB
6. MATANOVIĆ VLADO, HC GORENJE VELENJE
7. VIDA IVAN, NEXE
8. MILETA FRAN, NEXE
9. MIHIĆ LOVRO, ORLEN WISLA PLOCK
10. MANDIĆ DAVID, PPD ZAGREB
11. RAVNIĆ VALENTINO, PPD ZAGREB
12. JELINIĆ MARIN, NEXE
13. MUSA ŽELJKO, SC MAGDEBURG
14. MARIĆ MARINO, MT MELSUNGEN
15. ŠIPIĆ MARIN, PPD ZAGREB
16. BROZOVIĆ ILIJA, HC HANNOVER – BURGDORF
17. DUVNJAK DOMAGOJ, THW KIEL
18. MAMIĆ MARKO, LEIPZIG
19. ŠARAC JOSIP, CELJE PIVOVARNA LAŠKO
20. HRSTIĆ MATEJ, PPD ZAGREB
21. KUDUZ ANTE, DINAMO BUCURESTI
22. GADŽA ANTE, PPD ZAGREB
23. CINDRIĆ LUKA, BARCELONA
24. KARAČIĆ IGOR, PGE VIVE KIELCE
25. STEPANČIĆ LUKA, MOL-PICK SZEGED
26. ŠEBETIĆ LUKA, TREMBLAY EN FRANCE HANDBALL
27. MARTINOVIĆ IVAN, HANNOVER – BURGDORF
28. JOSIP VEKIĆ PPD ZAGREB

Pucnjava u Ljubuškom: Policija blokirala prometnicu

U mjestu Vašarovići, u Općini Ljubuški došlo je do pucnjave, gdje je kako neslužbeno doznajemo prometnica zatvorena, a istraga je u tijeku. Više informacija uskoro, piše vecernji.ba

Večeras stiže Sveti Nikola: Jeste li pripremili čizmice?

ON je svetac, zaštitnik djece, pomoraca, djevojaka, pekara, ribara, putnika, studenata ali i zatvorenika, otoka Sicilije i pariškog sveučilišta. O njemu i danas postoje brojni mitovi i legende, od kojih je za našu kulturu najupečatljivija ona da će djeci koja su bila dobra, svake godine upravo na ovaj datum ostaviti poklon u čizmici.

Sveti Nikola rođen je 255. godine u Patari na poluotoku Male Azije, gdje je služio kao biskup, a postao je svećenik jer je želio širiti dobrotu. Rođen je u imućnoj obitelji, te je već kao dijete činio dobra djela i darivao siromašne.

Sveti Nikola vs. Krampus

Jedna o legendi govori da je sveti Nikola propalom plemiću pomogao nakon što je izgubio sav imetak te nije imao miraza za udaju svoje tri kćeri i to tako što mu je krišom po noći ubacivao zlatnike kroz dimnjak, a oni su padali ravno u čarape koje su se sušile na ognjištu. Iz te se priče razvila legenda o Djedu Božićnjaku koji darove donosi kroz dimnjak.S druge strane, Krampus dolazi od vjerovanja alpskih naroda u demonsko stvorenje koje je ime dobilo po staro-germanskoj riječi za kandžu – krampen. Krampus je antipod Svetom Nikoli koji umjesto poklona, daje upozorenja i kazne zločestoj djeci.

Hrvatsko štovanje svetoga Nikole potječe iz 1922. kada je na ulazu u uvalu Mrtinovik tome svecu sagrađena kapelica od hvarskog kamena koju je izgradio brodolomac Ivan Modrić. U Dalmaciji se blagdan Sv. Nikole u prošlosti slavio tako da su se pod jastuk krišom ostavljale jabuke onome koga se htjelo darovati. Sveti Nikola je proglašen zaštitnikom djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca i putnika, a svjetski je običaj da se na njegov spomen-dan daruju djeca.

Hercegovina se opet tresla: Epicentar kod Stoca

U 17:42 sati seizmološki aparati su zabilježili slabiji potres sa epicentrom u mjestu Pješivac – Kula kod Stoca.

Kako se navodi iz Seizmološkog zavoda Srbije, potres je bio jačine 2,7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.

Nekoliko kilometara južnije od navedenog mjesta, tijekom četvrtka je zabilježen još jedan slabiji potres.

Prema seizmološkim podacima potres je zabilježen u 14:58 sati, a jačina je iznosila 2,4 stupnja po Richterovoj ljestvici.

Potresi ove jačine ne mogu izazvati materijalne štete, navode seizmolozi.

Na današnji dan: Umrla legendarna Violeta iz “Velog mista”

Rođena u predratnom Splitu, u blizini Hrvatskoga narodnog kazališta, Zdravka Krstulović je od rane mladosti participirala u svim granama kazališne umjetnosti; od baleta i operete do prvih dramskih uloga. Usmjerivši svoju naobrazbu prema područjima humanističkih znanosti i umjetnosti, od osnovne i srednje muzičke škole do Klasične gimnazije i Akademije dramske umjetnosti, zacrtala je svoj put prema kazalištu kao umjetnica koja se uz izniman talent i ljepotu također oslanjala na svoj jaki intelekt i široko obrazovanje.

Nakon završene Akademije dramskih umjetnosti 1965. godine, kao stipendistica splitskog kazališta, ulazi u stalni angažman HNK-a, gdje glumi u većini predstava i ostvaruje iznimne uloge u njegovim “zlatnim danima”. Od 1971. do 1978. je bez stalnog angažmana, te nastupa u zagrebačkim kazalištima ITD-u i Teatru u gostima, a u splitsko kazalište vraća se 1978.

Maestralna gluma i nezaboravne uloge

U karijeri je snimila devet igranih filmova: “Servantes iz Malog mista” (1982.), “Zadarski memento” (1984.) i “Kontesa Dora” (1993.) Od televizijskih uloga, dvije su nezaboravne i po njima je publika najviše pamti: Anđa Vlajina u “Našem malom mistu” i Violeta u “Velom mistu”. Maestralno je odglumila obje, potpuno različite uloge, obje iz pera Miljenka Smoje. Također je glumila u serijama “Nepokoreni grad” i “Neuništivi”. Za svoj je umjetnički rad Zdravka Krstulović dobila niz nagrada, među ostalim Godišnju nagradu grada Splita 1982. i tri puta Nagradu Hrvatskog društva dramskih umjetnika, a hrvatski filmski časopis “Hollywood” uvrstio ju je  na 14. mjesto najboljih hrvatskih filmskih glumaca svih vremena.

Nakon što joj je 1999. dijagnosticirana Alzheimerova bolest, obitelj ju je uputila u Dom socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe u Varaždinu, gdje je slavna glumica i preminula na današnji 5. prosinca 2003.

Širokobriježanka Marija Pinjuh nominirana za Hercegovku godine: Ne priča na sva zvona kako je nekome pomogla

Širokobriješke mame”-poznate su po humanitarnim akcijama u svom kraju. Jednu od njih, točnije Mariju Pinjuh-predložile su za “HERCEGOVKU GODINE” Marija Pinjuh iz Širokog Brijega- imala je više popratnih pisama, a mi prenosimo dva u cijelosti

“Mi bi nominirali Mariju Pinjuh. Razlog, puno ljudi ne zna,a niti će znati zato što Marija ne priča na sva zvona kako je nekome pomogla.”

“Pozdrav,ovo je moja nevista Marija Pinjuh,pa je hoću nominirati za Hercegovku godine. Pravi sa ženama iz grupe humanitarne akcije. Vazda nešto traže i pomažu. Svi ih vole.Ona je iz Širokog Brijega”.

Najveći trošak u Njemačkoj je stanovanje

TROŠKOVI ŽIVOTA U NJEMAČKOJ: Stanarina, hrana, odjeća, prijevoz….

U usporedbi s drugim europskim državama Njemačka slovi kao relativno jeftina za život. Prema statističkim podatcima za normalan život je u Njemačkoj 2019. godine bilo potrebno mjesečno 750 eura, piše Deutsche Welle.

Cijene hrane, smještaja i odjeće su za 4,3 posto veće od europskog prosjeka. Najveći trošak u Njemačkoj je stanovanje. Mjesečne stanarine se znatno razliku od mjesta stanovanja. Važnu ulogu igra želite li živjeti u nekoj od metropola ili u selu udaljenom od grada i po nekoliko desetaka kilometara.

U Berlinu stan veličine 30 kvadrata se, prema navodima internetskog portala “wohnungsboerse.net”, u prosjeku plaća 16,22 eura po četvornom metru – to je za oko pet eura više od njemačkog prosjeka. Za jedan manji stan u Berlinu se mjesečno u prosjeku izdvaja oko 795 eura.

München, glavni grad Bavarske ima najskuplje stanarine. U Münchenu se za stan do 40 kvadrata u prosjeku plaća više od 26 eura po četvornom metru.

No osim stanarine treba platiti i struju i druge režije. Struja se mjesečno u prosjeku plaća 29,42 centi za kilovat sat, dok se za druge troškove – odvoz smeća, čišćenje stubišta, održavanje dvorišta i slično – u prosjeku mjesečno izdvaja oko 215 eura. Za stanovanje se prosječno izdvaja oko trećina mjesečne plaće.

Kuhinja ili restoran?

Kuhanje se daleko više isplati nego odlazak u restorane. U Njemačkoj se ručak za dvije osobe u prosječnom restoranu plaća oko 40 eura, dok se u manjim restoranima može ručati i za osam eura.

U trgovinama vas očekuju različite cijene koje mogu znatno varirati, ovisi o odabiru trgovine. Pola kilograma bijelog kruha u prosjeku se plaća 1,24 eura, litra mlijeka 0,70, a kilogram krumpira 1,06 eura.

Prijevoz

Cijene vozne karte se znatno razlikuju od grada do grada, no u prosjeku karta košta dva eura. Ako se češće vozite javnim prijevozom, onda je daleko isplativija kupovina mjesečne karte koja u Njemačkoj u prosjeku košta oko 70 eura.

Posjedovanje vlastitog automobila također ima svoju cijenu. Gorivo se u prosjeku plaća 1,25 eura. Tome treba dodati održavanje automobila, porez i osiguranje. Sve u svemu, za manje vozilo vam u Njemačkoj mjesečno treba oko 200 eura.

Odjeća, obuća

Što se tiče odjeće i obuće, tu je ponuda vrlo široka, a samim time su i cijene dosta različite. Prema statističkim podacima, prosječne traperice koštaju između 50 i 100 eura. Slično je i s obućom.

Telefon

U paketima, ovisno o izboru, imate mnoštvo opcija: s novim mobilnim uređajem ili ne, s ograničenim ili neograničenim korištenjem Interneta, s besplatnim telefoniranjem unutar Njemačke ili EU-a… Deutsche Welle navodi primjer trgovačkog lanca Aldi koji nudi 2 GB brzog Interneta, besplatno telefoniranje unutar Njemačke (sve mreže) za 7,99 eura. Paket vrijedi četiri tjedna.

Statistički podatci potječu s internetskih stranica Saveznog ureda za statistiku Statist, wohnungsboerse.net i de.statista.com

Deutsche Welle

Veza koja traje – HT ERONET u digitalnoj transformaciji

HT ERONET je ovih dana predstavio novi smjer i vizualni identitet svoga krovnog brenda. Pod novim sloganom “Veza koja traje” najavljen je novi smjer komunikacije prema zahtjevima modernog korisnika i digitalnog tržišta koje se neprestano razvija.

“HT ERONET nastoji svojim ulaganjima i inovacijama aktivno pridonijeti razvoju bosanskohercegovačkog telekom tržišta. Pod novim logom i sloganom, nastavljamo pružati inovativna rješenja kako bi odgovorili potrebama naših korisnika i digitalno transformirali društvo. Doista smo poduzeli brojne korake kako bi postali digitalna kompanija za digitalno doba“, rekao je član Uprave i izvršni direktor za nepokretnu mrežu, Tomislav Ruk.

U to ime, HT ERONET je ove godine pripremio bogatu blagdansku ponudu za sve korisnike.

Svi korisnici HOME.TV-a tako dobivaju besplatne HD kanale u osnovnom paketu, a svi novi i postojeći korisnici HOME.TV-a mogu čak tri mjeseca besplatno uživati u HBO Premium paketu, na vlastiti zahtjev.

Korisnici koji tek tragaju za svojom idealnom tarifom, mogu bez prevelikog razmišljanja odabrati jednu od popularnih SMART tarifa te u tarifnim modelima SMART 30 ili SMART 45 odabrati jedan od odličnih Huawei mobilnih uređaja. Jedan od njih je i Huawei P Smart Z Dual SIM, koji je specifičan po tome da ekran prekriva kompletan prednji dio uređaja, bez tzv. Notcha/zuba, a selfie pop-up kamera iskoči iz uređaja u pravom trenutku.

U mjesecu darivanja, HT ERONET korisnici mogu očekivati mnoštvo nagradnih igara putem službenih društvenih mreža, od ulaznica za utakmice do originalnih promotivnih materijala popularnih serija naših partnera HBO-a i drugih.

Odjel za korporativne komunikacije

Slušanje opuštajuće glazbe tijekom vožnje može pridonijeti rješavanju stresa

SLUŠANJE GLAZBE: način rješavanja stresa u vožnji?

Vožnja katkad zna biti izuzetno stresna aktivnost, pogotovo ako je osoba zapela u prometu ili je pak riječ o neiskusnom vozaču

Činjenica je da stres, među ostalim, utječe na srce, a znanstvenici su otkrili kako postoji mogućnost rješavanja tog problema. Nova studija upućuje na mogućnost da slušanje opuštajuće glazbe tijekom vožnje može pridonijeti rješavanju stresa i njegova negativnog utjecaja na srce.

Dokazano je kako je psihološki stres na dnevnoj bazi rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti. Jedan od izvora stresa (tzv. stresora) zasigurno je vožnja, bilo da je riječ o stresorima povezanima s gužvom u prometu, bilo da je riječ o anksioznosti koja se javlja kod neiskusnih vozača.

Novo istraživanje, u kojemu su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta São Paulo, Sveučilišta u Oxfordu i Sveučilišta u Parmi, objavljeno je u časopisu Complementary Therapies in Medicine, a upućuje na činjenicu da glazba pomaže u smanjivanju stresa kod neiskusnih vozača.

Za potrebe studije znanstvenici su odabrali pet volonterki od 18 do 23 godine te dobrog zdravstvenog stanja koje nisu redoviti vozači. Točnije, ne voze više od dva puta tjedno, a svoje vozačke dozvole stekle su maksimalno sedam godina prije početka istraživanja. Takav odabir volonterki leži u činjenici da su osobe koje češće voze znatno prilagođenije stresnim situacijama u prometu, a samim time i reakcije su im primjerenije. Kako se htjelo izbjeći potencijalni utjecaj spolnih hormona, znanstvenici su odlučili da u istraživanju sudjeluju samo žene.

Volonterke su sudjelovale u dva eksperimenta. U prvom eksperimentu sudionice su morale voziti 20 minuta tijekom rush houra 3 kilometra dugu rutu u jednom od najprometnijih dijelova Marílije u Brazilu. U ovom slučaju glazba tijekom vožnje nije puštana. Drugoga dana proveden je novi eksperiment, koji je zapravo jednak prvome, ali uz malu izmjenu – ovaj je put tijekom vožnje puštana instrumentalna glazba.

U oba slučaja ispitanice nisu vozile svoje automobile. Ta je mjera bila nužna jer da su volonterke vozile poznate automobile, postojala bi mogućnost da se tijekom vožnje smanji stresna situacija.

Za mjerenje učinka stresa korišteni su monitori kojima je praćen njihov rad srca u realnome vremenu (tzv. holteri). Analizom dobivenih podataka otkriveno je da je promjena srčanoga ritma tijekom stresne situacije veća ako glazba nije prisutna.

Dakle, kad god sjednete u automobil, uključite radio i uživajte u vožnji uz popratnu glazbu.

Detalji stravične nesreće: Mladići poginuli vraćajući se s treninga

Foto: Ilustracija

Osamnaestogodišnji Davor M. i Miloš Š. iz Gradiške, koji su protekle noći poginuli u prometnoj nesreći u mjestu Vrbaška, kobnih momenata vraćali su se sa košarkaškog treninga, pišu mediji.

Tragedija se dogodila kada je Citroen xsara sletio sa puta, a zatim bočnom lijevom stranom udario u drvo. Stradali mladići su sjedili na zadnjem sjedištu automobila.

“Automobilom je upravljao Miroslav K, također osamnaestogodišnjak, koji je teško povrijeđen, odnosno ima lom ruke, a godinu stariji Marko S, koji je bio suvozač, ima lakše ozljede”, kažu izvori “Nezavisnih”.

Tragedija se dogodila na magistralnom putu Kozarska Dubica – Gradiška, u mjestu Vrbaška, oko 23.30 sata.

Branka Golić, mještanka Vrbaške, naselja u blizini Gradiške, ubrzo nakon tragedije, našla se na mjestu nesreće.

Za Srpskainfo je rekla kako je prizor bio jeziv.

– Bilo je to nešto prije ponoći. Gotovo ništa se nije vidjelo. Iz mraka, nekoliko metara dalje u njivi, čulo se zapomaganje – ispričala je Golićeva.

Tu je već bila ekipa Hitne pomoći, koja se borila sa vremenom, da svima pruži adekvatnu medicinsku njegu.

– Samo da prežive – čula je Branka Golić kako netko govori.

Nažalost, dva mladića su preminula.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je listu kandidata za predsjednika države, kojeg biramo 22. prosinca

Foto: Ilustracija

DIP objavio: Evo tko ide u utrku za predsjednika države
Ovom objavom ujedno počinje službena izborna promidžba koja će trajati 16 dana.

Potpise je prikupilo 11 kandidata: Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Ante Đapić, Dario Juričan, Dejan Kovač, Ivan Pernar, Katarina Peović, Dalija Orešković i Nedjeljko Babić.

Kandidati će se biračima službeno moći predstavljati do ponoći 20. prosinca, a onda slijedi dvodnevna izborna šutnja.

Na promidžbu kandidati smiju potrošiti do osam milijuna kuna, a što su i koliko potrošili, odnosno koliko su dobili, morat će izvijestiti već sedam dana prije izbora.

„Bolest računala“ – najpoznatiji i najčešće opisivani kanalikularni sindrom

Sindrom karpalnog kanala je najpoznatiji i najčešće opisivani kanalikularni sindrom kod kojeg dolazi do pritiska na medijani živac (n. medianus) u karpalnom kanalu na korjenu šake ispod samog dlana. Karpalni kanal tvore kosti zapešća koje nadsvođuje čvrsto vezivno tkivo, fleksorni retinakulum, tj poprečni karpalni ligament. Unutar samog karpalnog kanala nalaze se tetive fleksora (pregibača) prstiju i medijani živac. Kako je sam kanal čvrsto ograničen te u njemu nema niti malo slobodnog prostora, vrlo lako dolazi do pojave kompresije medijanog živca uslijed raznih poremećaja.

Mehanički pritisak na živac pojavljuje se uslijed postraumatskih stanja u tom području ili uslijed anatomskih anomalija. Drugi uzroci nastanka sindroma karpalnog kanala mogu biti profesionalna oštećenja, hormonalne promjene u trudnoći ili menopauzi, degenerativne promjene na zglobovima, tenosinovitisi te sistemske bolesti poput reumatoidnog artritisa. Učestalo se pojavljuje kod ljudi koji rade puno na računalima tako da se naziva i „computer disease“ (bolest računala).

Slika 1. Prikaz medijanog živca (žuto), mjesta prolaska i pritiska u karpalnom kanalu (crveni krug) i inervacijsko područje medijanog živca (plavo).
Slika 1. Prikaz medijanog živca (žuto), mjesta prolaska i pritiska u karpalnom kanalu (crveni krug) i inervacijsko područje medijanog živca (plavo).

Bolest se očituje ponajprije promjenama osjeta, pojavama trnaca, žarenja, pečenja ili smanjenim osjetom u prva tri prsta šake, a zatim i pojavom boli u području korijena šake koja je najčešća noću, a može se širiti kroz dlan i prste, ali i sve do ramena. Ukočenost i osjećaj obamrlosti cijele šake ili prva tri prsta često se javljaju kod bolesnika, posebice u noćnim satima. Kod dugotrajnije kompresije živca javljaju se i motoričke smetnje, dolazi do hipotrofije mišića tenara (područje šake ispod palca), tako da se pacijenti žale na smetnje prilikom hvatanja predmeta te ispadanja predmeta iz ruku. Bolest se znatno češće javlja kod žena nego kod muškaraca, osobito između 40. i 50. godine života. Kod mlađih pacijenta nerijetki su pridruženi faktori poput trudnoće, reumatske bolesti, kroničnog zatajenja bubrega ili gihta.

U Specijalnoj bolnici za ortopediju i traumatologiju Akromionu, tijekom kliničkog pregleda, a nakog detaljnog razgovora (anamneze), liječnik pažnju usmjeruje na tri osnovna klinička znaka: poremećaj senzibiliteta (osjeta), poremećaj motiliteta (pokreta) i atrofije mišića šake, pri čemu posebno mjesto imaju specifični klinički testovi. Uz klinički pregled potrebna je i osnovna radiološka obrada (RTG) te elektrodijagnostika (EMNG) koja pokazuje mjesto kompresije živca te brzinu provođenja živca kroz podlakticu. Eventulana dodatna dijagnostička obrada uključuje laboratorijske pretrage, CT, MR, i druge pretrage. Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju Akromion pruža usluge specijalističkih pregleda i dijagnostike koristeći najsuvremeniju medicinsku tehnologiju.

Liječenje ovisi o uzroku koji je doveo do pojave sindroma te dužini trajanja i intenzitetu simptoma. Ukoliko je uzrok sindroma sistemska bolest, hormonalna ili hematološka, potrebno je prvenstveno liječiti osnovnu bolest uz konzervativne mjere liječenja sindroma karpalnog kanala koje se sastoji od primjene orotoza ili udlaga te ponekad injiciranja kortikosteroida i anestetika u karpalni kanal. Konzervativno liječenje može biti uspješno kod sindroma vezanog uz trudnoću ili bolesnika koji se žale samo na noćne bolove. Međutim, vrlo često je potrebno kirurško liječenje koje se sastoji od presjecanja poprečnog karpalnog ligamenta čime se postiže dekompresija karpalnog kanala, uklanja se pritisak na medijani živac.

Vrhunski kirurški tim Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion godišnje izvede oko 1300 operativnih zahvata te pruža kompletnu uslugu na jednom mjestu,  od pregleda, zahvata do rehabilitacije, koristeći najsuvremeniju medicinsku opremu. Nakon operacije također je potrebno provesti fizikalnu terapiju. Proces rehabilitacije u Specijalnoj bolnici za ortopediju i traumatologiju Akromion pod stalnim je nadzorom stručnog rehabilitacijskog tima (ortroped, fizijatar, fizioterapeut) i prilagođava s mogućnostima i potrebama svakog pojedinca.

Ovisno o trajanju sindroma prije operativnog zahvata ovisi i rezultat liječenja. Ponekada je potrebno nekoliko mjeseci do potpunog oporavka živca i nestanka svih simptoma.

Mariana Jurković: Kako to učimo svoju djecu? Kakve nam to generacije stižu?

Danas sam bila kod svog ujaka. I koliko god bila ponosna na sebe ponosna sam na odgoj koji mi je majka usadila.
Ja imam dva majčina brata
I oni su za mene rekla bi današnja mladež, institucija. (smijeh)

Oduvijek.
A sve to zahvaljujući onoj koja me rodila.
“U toj haljini pred ujaka nećeš izaći!”
“Pokrij taj stomak i makni tu šminku s očiju, vidi na što ličiš sad će ujko samo što nije!”
“Zapališ li tu cigaretu pred ujkom dobro me se drži!”

Koliko su me te rečenice nekoć živcirale drago mi je jer sam usvojila te iste i sve svoje djetinjstvo poštovala ujake,ujne, tetke te ostalu rodbinu. Neki se red morao znati.
Prvo Bog, roditelji pa onda familija.

Žao mi je jer to malo pomalo izumire pa se stariji ne poštuju kako su se nekad poštovali.

Pamtim kada mi je baš ovaj ujak rekao da sam mu draga jer ga nisam nikad krivo pogledala i što sam ga poštivala, bio mi je to veliki kompliment dok se majci lice sijalo od ponosa jer je to ipak njena zasluga.

Što se ovo dešava danas, u čemu se to greška pravi pa se pojedina djeca ponašaju poput uličara, prostače i prkose..inate se i ne poštuju starije, čak i nemaju autoritete, usađene vrijednosti. Da li su naši roditelji pretjerivali ako su od nas zahtijevali respekt tolike mjere da smo bili bez daha ako bi netko ušao u dom?
Sjećam se bake od moga supruga , kada bi god ušao netko ustajala bi se i stajala poput svijeće dok taj netko ne bi sjeo. Ja bome sjedim što se imam ustajati ta vidi li gdje se sjedi neću ga vodati po kući i on je došao k nama nismo mi njemu, tja! Kako tada tako i danas. Ko gospođa.

Elem, ima pretjerivanja.
Kao i očekivanja sa svih strana..

Znam samo da su neka grdna vremena nastupila gdje je sve bitnije od poštovanja..

Danas se nitko nikome ne ustaje.
Prednost nemaju ni bolesni ni trudnice.
Profesori i nastavnici poput dvorskih luda u cirkusu..
(a pamtimo svi kako je nekad bilo kada su oni u pitanju)
Stariji se ne poštuju već se smatraju dosadnima, potrošenima i viškom..

-Kada smo postali takvi?

-Kako to učimo svoju djecu? Kakve nam to generacije stižu?

Ako znamo kako je bilo prije i s tim u vezi dobili smo mudrost da je to ispravno, zašto odgoj koji je primjenjivan na nas ne primjenjujemo na svoju djecu, unuke..?

Što nas je to pokvarilo i pobogu , ako smo kvarni zašto smo tako slabi?

Mariana Jurković/HERCEGOVINA.in

Jasna Ćorić nominirana za Hercegovku godine: Najizražajnija njezina osobina jeste ljubav i vjera u dobro

Jasna Ćorić nominirana za Hercegovku godine, a popratno pismo prenosimo u cijelosti:

Mene i moju Jasnu su naši životi spojili davno. U našim ranim dvadesetim. Nema laganih života ali mi se s ove distance nekako čini da su naši mogli biti i laganiji. Ili smo mi sve to prekomplicirano doživljavali… Tko će znati. Što čovjeka u vrtlogu života može odmoriti, ili tko ga može odmoriti? Gdje se može naći oaza u kojoj možeš predahnuti do ponovnog zaleta. Ako je to a jest nečija širina srca, širok obzor, bistrina uma, pogled naprijed unatoč svemu, iznad svega vjera u dobro do krajnjih granica…. onda je to Jasna. Koliko sam se puta samo zaklonila od udara svega i svačega pod tom njezinom krošnjom… No, ova priča ipak nije baš tako osobne naravi da bih je nastavila u tome smjeru.

Neke ljude Bog nadari posebnom vrstom emotivne oštrine i prosudbe i ljudi i događaja. Oni vide stvarnost jasnije od drugih. Ipak, nije ta osobina jedina ona po kojoj je meni Jasna posebna. Uz sve to – najjača, najupečatljivija i najizražajnija njezina osobina jeste ljubav i vjera u dobro. Njezina nezaustavljiva, snažna, karizmatična snaga kojom grabi naprijed i kojom vuče ljude oko sebe da ne miruju nego da prolaze ovim životom uvijek nastojeći činiti dobro. Svatko od nas vjerojatno ima neke svoje frontove djelovanja. Jedan od Jasninih najupečatljivijih je onaj prosvjetarski. Nisam do kraja shvaćala niti razumjela kada je, prije ne znam više koliko godina, mjesecima, po najvećoj zimi, odlazila u školu i uvježbavala više desetaka osnovškolaca izvedbu kazališnog komada Breza po scenariju kojeg je dobila jednog velikog hrvatskog kazališta. Djeca, kojima je to bio prvi doticaj s glumom uopće, su pred prepunom salom kino dvorane Čitluk imali prvu izvedbu. Pljeskove i ovacije su nakon toga dobivali širom BiH, u manjim i većim mjestima gdje ih je vozio iznajmljeni autobus za potrebe predstave. Jasnina jedina i najvažnija nagrada je bila sjaj dječjih lica s pozornica. Više joj nije trebalo.

Sama po sebi se nakon toga rodila ideja rada za dječji list Cvrčak čiji je glavni urednik. Radost koju prenosi na svoje male novinare koji njezinim nadahnućem ispunjaju šarene stranice novine za najmlađe traje već 5 godina. Poznajući Jasnu, trajat će još dugo, dugo. Svakog subotnjeg jutra, već 10 godina, njezin glas se čuje s valova Radio Mira Međugorje u emisiji Kocka vedrine. Ustvari, bolje je kazati glas njezinih đaka. Uvijek zanimljive, djeci bliske teme, pjesme, priče, zagonetke… Ah da, da ne zaboravim i film, mali ali hvale vrijedan dokumentarni uradak u kojem su ponovno naravno Jasnini školarci odgovorili na njezinu ideju i kamerom i dronom snimili dokumentarni film o povijesnim znamenitostima Brotnja. Zahvaljujući uspješnom ostvarenju, iako nitko od angažiranih nije imao nikakva iskustva u izradi bilo kakvog filma, osvojili su drugo mjesto na Federalnom natjecanju „Dani Europskog jezika„ za uradak koji je nazvan „Lovci na Broćansku povijest“. Povjerenstvo je prepoznalo obrazovnu važnost filma za koje je amaterska družina dobila i visoko priznanje.

U svakom Jasninom projektu, u prvim redovima, su oni zbog kojih i radi sve svoje društvene angažmane. Djeca – mali ljudi u kojima Jasna uvijek i iznova prepoznaje i izvlači vani njihovu radost, vedrinu i posebne darove koji će kasnije krasiti i graditi bolji svijet. Oni su središte njezina rada i njezinih stremljenja.

Jasna je prosvjetar koji istinski prosvjetljuje i svoje đake i njihove putove motivirajući ih da od sebe već u mladim godinama svijetu u opipiljivom obliku umjetničkog izričaja, ostavljaju ono najbolje, svoje srce i svoju dušu koja svijetli za dobro, bilo to u obliku pjesme, priče, kazališnog komada, novinarskog uratka… Sve ovo je došlo do svog punog izričaja u Čitluku, 18. studenog, na dan pada grada heroja, našeg Vukovara. Negdje početkom jeseni, na jednoj od naših kava, kazala mi je kako se u njoj kovitla ideja da zajedno s školskom djecom obilježi dan žrtve Vukovara. Nije dugo trebalo da svoju prvotnu misao pretoči u djelo s tim da su u tome pothvatu sudjelovala i djeca kojoj predaje ona kao i svi osnovškolci i čitlučki srednjoškolci koji su bili pozvani da pjesmom ili pričom gradu heroju poklone dio sebe. Udružili su se i učitelji, nastavnici i profesori iz cijele općine koji su svojim trudom i zalaganjem učinili prekrasnom tu čitlučku noć u hotelu Brotnjo kada su svi nazočni ostali duboko ganuti emocijom i ljubavlju koju su đaci, koji u vrijeme borbe za Vukovar nisu bili niti rođeni, poklonili Vukovaru i njegovim braniteljima. Idejni začetnik ove večeri bila je Jasna čije se ime tijekom cijelog programa samo jedanput spomenulo. Opet su u prvom planu bila naravno djeca.

I dok slap našega društva ustrajno teče, (danas mnogi kažu da ni mi sami ne znamo kud), postoje kapi zbog kojih je taj slap usmjereniji, pročišćeniji, bistriji. Teško ga uočiti, vidjeti, primijetiti. Ali je on tu. Isto kao i sol. Hrani daje okus ali se ne razaznaje u zalogaju.

Osobe poput Jasne su među nama. Rijetke su i ne uočimo ih odmah. One prosvjetljuju. Drugi se od njihovog svjetla oplemenjuju. I to što čine, čine u skrovitosti, zbog jednostavnog čistog Dobra kojemu streme i zbog kojeg nastoje ići naprijed. Umjetnost života je uvijek i u svemu htjeti činiti dobro. Poznajući Jasnu ona će nastaviti po svome unatoč svemu. S pljeskom ili bez njega. Svejedno je. Ona ga i vidi i čuje i osjeti svaki dan u pogledu, osmijehu i radosti svojih malih školaraca. Čiji slap Jasna svojom ustrajnošću, požrtvovanošću i ljubavlju itekako pomaže tkati.

Severina: Teško mi je što mi sin neće biti na koncertu u Areni

Severina Kojić (47) za dva dana nastupat će u zagrebačkoj areni, a u intervjuu za “Gloriju” otkrila je kako joj najteže pada činjenica da sin neće biti s njom. Dječak se, kako priča, veselio koncertu na kojem će mu biti prijatelji iz razreda.

Naime, sutkinja Tea Golub nije pjevačici dodijelila vikend kad je koncert uz objašnjenje da se neće dobro brinuti o djetetu jer tu večer radi.

– Iako neće moj sin biti uz mene, nastupit ću u Zagrebu, a sve moje misli i emocije bit će uz njega – rekla je Severina.

Prošli tjedan u pravnoj bici za starateljstvo nad sinom Severina je izgubila spor s Milanom Popovićem (54). Sutkinja je donijela privremenu mjeru i odlučila u presudi da dijete živi s ocem te da se on samostalno brine o zdravlju i obrazovanju djeteta.

Severina će sina moći viđati dva puta tjedno po pet sati te svakog drugog vikenda ako se bivši partneri drugačije ne dogovore. Također, dječak će biti s majkom tijekom katoličkih božićnih i uskrsnih blagdana, dok će s ocem provoditi pravoslavne.

BiH od danas službeno osigurava zračni promet na svom nebu

Projekt Strategija upravljanja zračnim prometom Bosne i Hercegovine od ogromnog je značaja za BiH i Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA), kazao je sinoć u Mostaru direktor BHANSA-e Davorin Primorac na svečanosti povodom preuzimanja kontrole zračnog prometa u cjelokupnom zračnom prostoru BiH.

Primorac je naglasio kako partneri iz brojnih europskih agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi cijene ovaj uspjeh i dostignuće BHANSA-e.

-Sama činjenica da su naši partneri, uz predstavnike sa svih razina vlasti i druge brojne goste, došli na ovu svečanost dokaz je da cijene ono što je BHANSA postigla u vrlo kratkom periodu te da nas smatraju ravnopravnim partnerima – kazao je Primorac.

Istaknuo je također kako predstavnici zrakoplovnih kompanija i putnici mogu biti sigurni da će BHANSA pružati sigurnu i ekonomičnu uslugu.

-Važno je napomenuti i to kako su tehnološka rješenja proizvođača, organizacija za osposobljavanje te sistemskih integratora bila osnova u izgradnji vlastitog sustava upravljanja zračnim prometom. Isto tako, uposlenicima BHANSA-e dugujemo zahvalu zato što smo večeras ovdje i sretan sam što ove trenutke možemo podijeliti zajedno – naveo je Primorac.

Direktor BHANSA-e ranije je rekao kako je ovo veliki dan za Bosnu i Hercegovinu kao državu, jer je BHANSA, kao najmlađa europska agencija za pružanja usluga u zračnoj plovidbi, u relativno kratkom periodu stvorila tehničke, kadrovske i sve druge preduvjete da sama i u cijelosti nadzire zračni promet iznad teritorija BiH.

Preuzimanjem kontrole zračnog prometa u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine, koje će se dogoditi večeras iza ponoći, BHANSA će otvoriti novo poglavlje u povijesti civilnog zrakoplovstva BiH.

Tim događajem u potpunosti će biti realizirana Faza II Strategije razvoja Sistema za upravljanje zračnim prometom u BiH (ATM Strategija BiH), što u prijevodu znači da se nadzor cjelokupnog bosanskohercegovačkog neba više neće obavljati iz susjednih država, već iz same BiH.

Svečanosti prisustvovali su predstavnici političkog, javnog i kulturnog života u BiH, partneri i direktori agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi iz europskih zemalja te predstavnici brojnih zrakoplovnih kompanija i drugi gosti.

U subotu HŠK Zrinjski igra za Mladenku

HŠK Zrinjski Mostar će sav prihod od ulaznica sa subotnje utakmice protiv Radnika iz Bijeljine proslijediti na humanitarni račun za liječenje Mladenke Ćorić, majke dvoje djece kojoj je ove godine dijagnosticirana bolest motornog neurona.

Iz ovog kluba su pozvali sve navijače da im se pridruže kako bi zajedno pomogli gospođi Mladenki u ostvarenju najveće životne pobjede!

Lijekovi koji pomažu u tretiranju ove bolesti su skupi i potrebno ih je naručiti iz Japana, Amerike ili Kanade.

Lijek Radicava sadrži jednu ampulu, a trenutno je potreban novac kako bi se nabavila terapija za šest mjeseci liječenja.

Granična policija BiH na Plješevici spasila promrzle migrante

Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine sinoć su na Plješevici pronašli i spasili grupu promrzlih migranata, koji su se iz Bihaća uputili prema granici s Republikom Hrvatskom.

-Jedinica Graničnog prelaza Izačić nakon dojave je izašla na teren, te kod Pršinih uvala na Plješevici pronašla dvije žene, dva muškarca i troje djece. Riječ je o stranim državljanima, koji su se bili uputili prema granici s Republikom Hrvatskom. Nije bilo potrebe za hospitaliziranjem neke od ovih osoba, s obzirom na to da je konstatirano samo da su promrzli zbog temperaturnih minusa i snijega – potvrdio je zapovjedik Jedinice GP Izačić Nedžad Vojić.

Dodano je i kako su sve osobe transportirane u Privremeni prihvatni centar “Sedra”, gdje su i ranije boravile.

Nema šanse da dozvolimo odlaganje smeća na Uborku i i tko god pokuša, vratit ćemo ga

Foto: Dnevni avaz

Blokada deponija Uborak kod Mostara nastavljena je u četvrtak i neće prestati sve dok se ne ispune zahtjevi aktivista koji su blokirali to odlagalište komunalnog otpada, kazao je predsjednik Građanske inicijative “Jer nas se tiče” Omer Hujdur.

Unatoč temperaturama blizu nule i jakom vjetru aktivisti su proveli noć ispred odlagališta te ne odustaju od svojih zahtjeva, a to je sanacija i premještanje odlagališta na novu lokaciju.

-Dobro smo se pripremili, napravili smo zaštitu od vjetra i rasporede dežurstava. Imali smo ekipu koja je provela noću ispred deponije, skupljamo se na poziv i čekamo. Bit ćemo ovdje sve dok nam se ne ispune zahtjevi – izjavio je za Fenu Hujdur.

Istaknuo je kako nema šanse da će ikome dopustiti odlaganje smeća.

-Do sada su došla tri kamiona JP-a Parkovi i pokušali proći, ali smo ih vratili. Nema šanse da ćemo dozvoliti odlaganje otpada na ovoj lokaciji i tko god pokuša, vratit ćemo ga – poručio je Hujdur.

Policija je, kako kaže, tijekom jučerašnjeg dana pokušala napraviti pritisak i uplašiti ih kako bi otišli.

-Isto to se događalo i u lipnju ove godine, ali mi više nemamo gdje. Moramo izdržati i biti ovdje po svaku cijenu – istaknuo je Hujdur.

Građanska inicijativa “Jer nas se tiče” zatražila je sastanak s federalnom ministricom okoliša i turizma Editom Đapo, ministrom trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Ajdinom Teletovićem, županijskim ministrom građenja i prostornog uređenja Suadom Hasandedićem te mostarskim gradonačelnikom Ljubom Bešlićem, no Hujdur navodi kako još nisu dobili nikakvu povratnu informaciju.

Podsjećamo, Federalno ministarstvo okoliša i turizma odbilo je nedavno zahtjev JP-a Deponija d.o.o Mostar za ponovno izdavanje okolišne dozvole, dok je Vlada FBiH prošloga tjedna preporučila Federalnoj upravi za inspekcijske poslove da prati dosadašnje propisane mjere iz okolišne dozvole, ali i da se ne prekida odlaganje komunalnog otpada na Uborku zbog javnog interesa.

Problemi s deponiranjem otpada na Uborku vuku se duže vrijeme, a situacija je eskalirala u svibnju ove godine kada je otkriveno da je na odlagalište komunalnog otpada deponirana određena količina dehidriranog mulja s postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru za koji aktivisti tvrde da sadrži visoke koncentracije teških metala.

Mještani okolnih naselja u lipnju su deset dana blokirali odlagalište, zahtijevajući da se istraži što je sve proteklih godina tu deponirano te da se hitno pristupi rješavanju tog ekološkog problema.

Odlagalište je tada deblokirano nakon dogovora s gradonačelnikom Mostara da se formira poseban stručni tim koji je trebao raditi na iznalaženju mogućnosti za sanaciju i izmještanje odlagališta na novu lokaciju, međutim, pola godine kasnije ništa u vezi s tim nije urađeno, upozorili su prosvjednici.

Pretučen mladić u Mostaru

U srijedu oko 15 sati u Ulici kneza Domagoja pretučen je mladić. Kako doznajemo, mladića je pretukla skupima od šest nepoznatih osoba, koje su, kako su očevici događaja potvrdili za Bljesak.info, mladića tukli bokserima.

U MUP-u Hercegovačko-neretvanske županije rečeno nam je kako ovaj slučaj nije evidentiran iako je, kako doznajemo, policijska patrola bila na licu mjesta.

Doznajemo i da je mladiću pružena liječnička pomoć, ali o stupnju ozljeda nema informacija.

Očevici tvrde kako su napadači pobjegli u bijelom Renault Cliu bez registarskih oznaka.

Čapljina: Viljuškarom ozlijedio pješakinju

Foto: Ilustracija

Jučer oko 09,15 sati u krugu Veletržnice u Tasovčićima dogodila se prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali M.M.(1990) iz Tasovčića sa radnim strojem-viljuškarom Linde i pješakinja S.G.(1955) iz Ljutog Doca koja je tom prilikom zadobila teške tjelesne ozljede.

Ista je kolima Hitne pomoći Čapljina prevezena na CUM Mostar.

Na licu mjesta izvršen je očevid.

Prirodoslovna učionica Ivan De Zan

U želji za očuvanjem sjećanja na iznimnog čovjeka, vrsnoga stručnjaka za područje nastave prirode i društva i biologije te metodike tih nastavnih predmeta, uglednog znanstvenika i profesora, prirodoslovna učionica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ove je godine nazvana imenom prof. dr. sc. Ivana De ZANA.

Učionica je to u kojoj je prof. dr. sc. Ivan De Zan, tijekom svoga rada na ovome fakultetu, poučavao kolegije Osnove prirodoslovlja i Metodiku nastave prirode i društva brojne bivše generacije studenata.

Prigodnim citatom, koji je istaknut na spomen pločici na ulazu u učionicu, prenosi se jedna od najvažnijih poruka iz njegova sveučilišnog udžbenika Metodika nastave prirode i društva svim sadašnjim i budućim studentima Učiteljskoga fakulteta, o važnosti prirodnoga učenja u odgojno-obrazovnome procesu i njegovoj istinskoj vrijednosti u razvoju osobnosti svakoga učenika.

Ovim su činom djelatnici Učiteljskog fakulteta željeli još jednom iskazati poštovanje prema bivšem dekanu, prof. dr. sc. Ivanu De Zanu, koji je tijekom svojega dekanskog mandata omogućio izdvajanje Učiteljske akademije od Filozofskog fakulteta te time uspostavio temelje za razvoj suvremene i vrsne znanstvene ustanove za obrazovanje budućih učitelja i odgojitelja kakav je Učiteljski fakultet danas.

Obilježavanjem prirodoslovne učionice će sjećanje na ovog iznimnog profesora, koji je obilježio dio povijesti Učiteljskoga fakulteta i utkao svoje znanstvene ideje u brojne generacije učitelja, ostati trajno prisutno u prostorima ove ustanove koju je iznimno volio, profesionalno podržavao i s kojom je bio neraskidivo povezan.

doc. dr. sc. Alena LETINA, izv. prof. dr. sc. Mario DUMANČIĆ | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Teška prometna nesreća na ulazu u Široki Brijeg

U četvrtak nešto prije 7:30 sati u mjestu Knešpolje, na magistralnoj cesti Mostar – Široki Brijeg, dogodila teža prometna nesreća.

Nesreća se dogodila kod istočnog ulaza u Grad Široki Brijeg.

U istoj su sudjelovala vozila marke Mercedes i Škoda. Na vozlima je pričinjena velika materijalna šteta.

Nema informacija o ozlijeđenima, piše Vrisak.info.

Na teren su izišli pripadnici MUP-a, PU Široki Brijeg, koji su izvršili očevid.

Danas se vidi dan kad će posljednji radnik ugasiti svjetlo i zaključati vrata: Aluminij uručuje otkaze preostalim radnicima

Foto: Ilustracija

Tristotinjak preostalih radnika nekad najbogatije hercegovačke kompanije, Aluminija d.d. Mostar, otkaze će dobiti s krajem ove godine. S isplatama plaća u prosincu njima te pripadajućim otpremninama završit će se agonija kompanije koja je svojevremeno bila najveći bh. izvoznik.

Priče o prepakiranju Aluminija i pokretanju proizvodnje na tržišnim osnovama, pronalasku strateškog partnera niti u jednom trenutku nisu imale realnu osnovu, piše Klix.ba.

Tada prezentirani optimistički scenariji nisu imali dodira s realnošću i trebali su samo kupiti vrijeme političkim elitama koji su se tih dana našli na meti nezadovoljnih radnika, ali i javnosti koja je nakon desetljeća sljepila naglo progledala.

Nakon otkaza početkom prosinca za oko 500 radnika koji su proglašeni tehnološkim viškom, narednih mjeseci Aluminij je zapošljavao 360 radnika. Oni su dobivali plaću od 800 KM, ali ni za to više nema novca niti smisla. Aluminijeva priča, ja po svemu sudeći završena, ali i dovoljno daleko od bolnog gašenja struje 10. srpnja da je preostali radnici i hercegovačka javnost mogu podnijeti.

Da je više pameti bilo i osjećaja odgovornosti, Aluminij je u stečaj trebao otići u prosincu prošle godine.

Zavjesa pada s krajem godine, radnici će dobiti svoju plaću u prosincu, a Vlada Federacije BiH osigurat će sredstva za otpremnine. Od “prepakiranog” Aluminija ostat će vjerojatno samo prazne hale i tvornički krug i sve će podsjećati na epilog koji je dvadesetak godina ranije prošao njegov susjed, najveća kompanija u hercegovačkoj povijesti, mostarski Soko.

Aluminij je najdugovječnija mostarska industrijska priča naslijeđena iz bivše države koja 24 godine poslije rata zatvara svoja vrata. Nekad je to bio gigant svjetskih razmjera, zaokružena cjelina od rudnika boksita preko tvornice glinice do elektrolize.

Danas se vidi dan kad će posljednji radnik ugasiti svjetlo i zaključati vrata. Vrata koja je na većini sličnih mostarskih firmi koji mjesec ili godinu kasnije skinuo neki sakupljač sekundarnih sirovina.