U srijedu u večernjim satima dogodila se prometna nesreća u mjestu Ružići nedaleko od Gruda.
Kako se neslužbeno doznaje, u nesreći su sudjelovala dva osobna automobila, a jedna osoba je zadobila tjelesne ozlijede.
Na automobilima je nastala veća materijalna šteta.
Na teren su izašli službenici PU Grude kako bi proveli očevid.
Gost Kluba menadžera je Branimir Begić, menadžer vinarije Podrum Begić, Ljubuški.
U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom.
U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna.
Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više, piše portal manager.ba.
Karijera je bitna. Ona pokazuje koliko nam je stalo do naših snova, koliko smo stvarno spremni ići daleko da bi se ostvarili.
Ali što ako, iznad predviđene karijere, prevlada ljubav? Prema mjestu odakle dolaziš, prema vlastitoj obitelji?
I prema vinu, piću anđela?
I što ako vam mi danas donosimo priču o jednom mladom Hercegovcu kod kojeg je prevladala jedna takva ljubav?
Upoznajte Branimira Begića. Uživat ćete, znamo.
Imam 25 godina, dolazim iz malog mjesta Prolog, u Ljubuškom.
Nakon završetka gimnazije, upisao sam ekonomiju i menadžment na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta u Zagrebu.
Nakon diplomiranja, upisujem magisterij u Sarajevu, smjer Napredni financijski menadžment i trenutno sam u završnoj fazi master rada.
1. Kako ste zamišljali da će Vaš život i karijera ići za vrijeme studiranja?
Moram biti iskren da se tijekom studiranja u Zagrebu nisam vidio u obiteljskom biznisu, jednostavno nisam o tome razmišljao.
Kako sam upisao ekonomiju i menadžment, najviše su me privlačile financije, tako da sam se vidio u nekim financijskim institucijama, u financijskom sektoru, pa je samim time to značilo ostanak u Zagrebu koji je nudio veće mogućnosti i veće tržište.
2. Kako ste se odlučili preuzeti obiteljski biznis i spasiti ga od propadanja?
Jedan od glavnih razloga zašto sam se odlučio za preuzimanje obiteljskog biznisa je bio taj što dvojica od moje starije braće nisu bili zainteresirani za preuzimanje vinarije, koji su također u Zagrebu završili fakultete, te se vratili u Hercegovinu i zaposlili u drugim sektorima.
Na četvrtoj godini fakulteta, meni se javlja ideja da se vratim u Hercegovinu i preuzmem obiteljski biznis.
Razlog preuzimanja je bio moj otac, inače bankar, koji je godinama ulagao u razvoj naše vinarije.
Ispočetka mu je to bio hobi, međutim iz godine u godinu proizvodnja se povećavala da bi kasnije to preraslu u ozbiljnu obiteljsku firmu i jednostavno sam osjetio žal da to danas-sutra prestane razvijati i osjetio sam da je potrebno da se netko posveti tom poslu 100 posto i da razvija kompaniju i dalje.
3. Kakvi zakoni i olakšice bi Vam olakšali razvoj vinarstva, ali i razvoj poduzetništva općenito u BiH? Nailazite li na ikakve poteškoće u svakodnevnom radu? Kako je biti mladi poduzetnik u BiH?
Smanjenje birokracije i uvođenje digitalizacije procesa zasigurno bi olakšalo i ubrzalo mnogo toga.
Također subvencije i potpore vinarima su trenutno jako male ili ih uopće nema.
To je šteta jer vinarstvo je specifična grana koja uz sebe vuče više sektora, proizvodnju, turizam, kulturu i ostalo.
Što se tiče poteškoća, zasigurno da ih ima, jer vinarstvo je jedan specifičan posao gdje je svaka godina različita.
Iz godine u godinu se susrećete sa novim stvarima i potrebno je brzo i pravovremeno reagirati.
4. Gdje vidite razvoj hercegovačkog vinarstva u budućnosti?
Mislim da vinarstvo u Hercegovini ima jedan ogroman potencijal, blagoslovljeni smo klimom, tlom, imamo sve predispozicije za razvoj vrhunskog vinarstva i mislim da su naši vinari to prepoznali.
U Hercegovini se danas proizvode vrhunska vina koja su prepoznata na svjetskom tržištu, koja osvajaju medalje na najvećim svjetskim natjecanjima tako da vinarstvo ide u dobrom smjeru.
Također se ulaže u nove tehnologije i nova znanja i to je uvjet uspješnog poslovanja i na kraju, uspješnog vinarstva.
5. Vaši podrumi su poznati i po ne autohtonoj hercegovačkoj sorti, Plavac Mali. Kako je došlo do realizacije uzgoja te sorte?
Možemo reći da je Plavac Mali slučajno došao u našu vinariju, samim time i u Hercegovinu.
Sedamdesetih godina u ovim krajevima se sadila Plavka, a moj djed je imao prijatelja na Pelješcu te je otišao po trsove kod njega.
On je bio uvjeren da je donio Plavku, ali je donio Plavac Mali sa Pelješca.
On osobno nikad nije volio tu sortu, proizvodio je vino za kućnu potrebu i za prijatelje te je uvijek bio ljut što je zadnji išao u berbu, budući da ta sorta zadnja sazrijeva.
Uvijek je imao manje vina od drugih jer Plavac Mali daje manje soka od drugih sorti, međutim, najbolje vino je uvijek bilo u našoj kući.
Tek kasnije, kad je moj otac ulazio u vinarstvo, kad se educirao o vinu te u suradnji sa enolozima, otkrio je da nije zasađena Plavka nego Plavac Mali.
Kad je otac uvidio da naše tlo daje vrhunski rezultat, odlučio je zasaditi vinograde Plavca Malog kako bi se nečim izdvojio na tržištvu i u tome smo uspjeli.
6. Gdje se sve može popiti kapljica iz Vaše vinarije i koju sortu bi nam preporučili?
95 % tržišta našeg vina se nalazi u Sarajevu, te dio na području Tuzle, Mostara i ostala područja Hercegovine.
Trenutno smo zastupljeni na području Bosne i Hercegovine.
Iz godine u godinu povećavamo proizvodnju, no sve uspijemo prodati na području BiH, pa još uvijek ne izvozimo.
Što se tiče preporuke sorte, ja preporučujem da probate sva vina, od svježe vrhunske Žilavke do jako dobrog roséa, koji je kupaža Plavca Malog i Plavke, do vrhunskih crnih vina, Plavac Mali i Plavac Mali Barrique.
7. Nedavno ste izlagali vina Begić na Mostar Wine Festu. Kakvi su Vaši utisci na festival?
Mostar Wine Fest je na nas ostavio odličan utisak te mislim da Mostar zaslužuje jedan takav događaj.
Sve pohvale mladoj ekipi koja je organizirala događaj jer je sve bilo odrađeno na vrhunskom nivou.
Ovim putem želimo zahvaliti organizatorima na podizanju vinske kulture u Mostaru.
Izlagao je veliki broj vinara sa svojim najboljim etiketama i mislim da su svi posjetitelji mogli itekako uživati u vrhunskim vinima.
8. Gdje se vidite za 10 godina?
Za 10 godina vidim naša vina na europskom i svjetskom tržištu, a malo selo Prolog kao nezaobilaznu destinaciju na turističkoj karti Bosne i Hercegovine.
9. Koja je za Vas definicija uspješnog menadžera?
Poznata je izreka: ‘Menadžer je uspješan koliko i njegov tim’.
Mislim da iza svakog uspješnog menadžera stoji uspješan tim ljudi.
Kao najodgovornija osoba u timu, menadžer mora stvoriti odličnu klimu i odličnu organizaciju, kako bi svi članovi tima mogli najefikasnije izvršiti
određene ciljeve i kako bi poslovanje bilo uspješno.
Navršilo se 24. godine otkako su u vojarni u Čapljini od eksplozije mine poginula četvorica pripadnika HVO-a iz Ljubuškog, Slavko Dugandžić, Ante Ereš, Mladen Ereš i Mirko Primorac.
Na spomen ploči pored mjesta stradanja u vojarni Božan Šimović u Čapljini članovi obitelji, rodbina i prijatelji položili su vijence i zapalili svijeće i pomolili se za pokoj njihove duše.
U Centru malih športova u Ljubuškom odigrana je završnica “Central” malonogometnih liga Mjesnih zajednica Grada Ljubuškog za 2019. godinu.
U 9. MNL MZ igrača do 16. godina starosti zasluženo je slavila momčad Ljubuški III, koja je tijekom cijele lige igrala konstantno dobro i uvjerljivo.
Momčad Radišića u samoj završnici nije mogla dostojno parirati razigranim i uigranim Ljubušacima, ali zaslužuje svaku pohvalu za dobar nastup u ligi.
RADIŠIĆI – LJUBUŠKI III 1:2 (0:1)
Strijelci: (0:1, Noa Šimić 10. min.), (0:2, Tarik Sadiković 29. min.), (1:2, Berislav Bašić)
U utakmici za 3. mjesto zasluženo je slavilo Otok i to nakon penala protiv solidne momčadi Veljaka.
VELJACI – OTOK 3:4, nakon penala 2:2 (2:0)
Strijelci: (1:0, Ante Jelavić 8. min.), (2:0, Ivan Vukojević 14. min.), (1:2, Tomislav Kardum 21. min.), (2:2, Josip Boras 25. min.)
Na kraju završne večeri uslijedilo je proglašenje najboljih ekipa i pojedinaca, a medalje i pokale dodijeljivali su: ministar financija ZHŽ-e Toni Kraljević, predsjednik Gradskog vijeća Ljubuški Tihomir Kvesić, predsjednik Skupštine ZHŽ Ivan Jelčić, ministar MUP-a ZHŽ-e Zdravko Boras, gradonačelnik Ljubuškog Nevenko Barbarić.
Nagradu za fair play u 9. MNL do 16.godina dobila je momčad Crvenog Grma, koja nije imala niti jednu javnu opomenu i igrala je korektno cijelo vrijeme turnira.
Najbolji vratar 9. MNL MZ je Berislav Bašić (Radišići), najbolji strijelac, s 12 postignutih golova, je Ante Jelavić (Veljaci), a najbolji igrač Noa Šimić (Ljubuški III).
Polaznici gitare su u ponedjeljak u crkvi svete Kate u Ljubuškom održali koncert.
Mladi gitaristi su oduševili okupljeni publiku koja je uživala slušajući njihove izvedbe te njih i njihove mentore nagradila ogromnim aplauzom.
Na koncertu nastupili su: Mate Čuvalo, Luka Oršulić, Karlo Pehar, Luka Vegar, Stanka Mikulić, Mihael Dodig, Ana Pešorda, Lara Jurešić, Luka Bilić, Olivera Matić, Mihael Rašić i Martina Bunoza.
U subotu, 17. kolovoza u 20 sati, također u crkvi svete Kate u Ljubuškom održati će se koncert dva vrhunska glazbenika, Marka Zupana na flauti i Minke Popović na klaviru. Organizatori pozivaju sve doći i uživati u još jednom izvanrednom koncertu klasične glazbe.
Velika Gospa je svetkovina posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo, a s velikim uzbuđenjem slavi se u cijeloj Hercegovini.
Na sam dan svetkovine mnoštvo hodočasnika iz cijeloga svijeta posjeti i Međugorje.
Od samog jutra hodočasnici imaju mogućnost za svetu ispovijed kao i priliku za slavljenje svete mise u župnoj crkvi.
Mise na ovu Veliku Gospu u međugorskoj crkvi slavit će se: 6, 7, 8, 9, 11 sati, a veliko svečano sveto misno slavlje predviđeno je u 19 sati.
Molitva Gospi u svakoj potrebi
O, slavna, milosrdna Gospo! Mnogima koji su se molili pred tvojim likom udijelila si brojne milosti.
Pun pouzdanja i ja molim pred tvojim svetim likom: pomozi mi u mojoj nevolji (spomenuti nakanu).
Znam da nisam zavrijedio milost, ali se uzdam u beskonačnu ljubav tvoga Sina koji me svojom ljubavlju učinio dostojnim ljubavi Oca nebeskoga.
Uvjeren u tvoju neizmjernu majčinsku ljubav, utječem se tvome čudotvornom zagovoru. Pomozi mi u ovoj potrebi, tebi poznatoj. Isprosi mi pomoć od Boga.
Neka me zahvalnost za tvoju dobrotu potakne da budem vjeran Bogu, da živim prema evanđelju tvoga Sina i dopustim da me vodi Duh Sveti.
O, Majko, reci Bogu samo jednu riječ za mene i on će te uslišati. Hvala ti, Gospo! Amen.
Svim našim čitaocima koji slave današnji blagdan redakcija upućuje čestitku: Sretan Vam i blagoslovljen blagdan Velike Gospe.
HERCEGOVINA.in
Najveća moguća drama u Istanbulu, Liverpoolov vratar junak
LIVERPOOL – CHELSEA 7:6, 2:2 (Mane 48′, 95’/Giroud 36′, Jorginho 101′)
LIVERPOOL (4-3-3) Adrian – Gomez, Matip, Van Dijk, Robertson (od 91. Alexander-Arnold) – Milner (od 64. Wijnaldum), Fabinho, Henderson -Oxlade-Chamberlain (od 46. Firmino), Salah, Mane (od 103. Origi). TRENER: Jürgen Klopp.
CHELSEA (4-3-3) Arrizabalaga – Azpilicueta, Zouma, Christensen (od 84. Tomori), Emerson – Jorginho, Kante, Kovačić (od 101. Barkley) – Pulišić (od 74. Mount), Giroud (od 74. Abraham), Pedro. TRENER: Frank Lampard.
Utakmica Uefinog Superkupa u Istanbulu donijela je dosta uzbuđenja, a u konačnici je do pobjede, nakon boljeg izvođenja penala, stigao Liverpool, koji je tako osvojio još jedan europski trofej ove godine.
Nakon 90 minuta igre bilo je 1:1, nakon 120 minuta bilo je 2:2 pa smo gledali penale. Sve do pete serije nije bilo promašaja, a tada je Adrian obranio pokušaj Tammyja Abrahama.
Tako su nakon 1977., 2001. i 2005. godine po četvrti puta osvojili ovo natjecanje.
KAKAV LISTIĆ: Dinamo mu donio 85 tisuća kuna!
Jedan kladioničar posebno će pamtiti veličanstvenu golijadu zagrebačkog Dinama na gostovanju kod Ferencavarosa u Budimpesti. Čudesni listić donose momci iz Germanijak.hr.
Pravim igračima dovoljna su samo tri znaka i njihove kombinacije za pobjedu: jedinica, iks i dvica. Dokaz za to je igrač Germania Sport kladionice iz Lovrana koji je odigrao osam parova na koja je stavio četiri ‘jedinice’, dva dvoznaka na goste (Club Brugge i Apoel), a stožerni par s uvjerljivo najvećim koeficijentom bila je hendikep pobjeda (pobjeda s minimalno dva pogotka razlike) Dinama protiv Ferencvaroša.
Kvota na Modre bila je 4,30, a naš igrač uložio je 300 kuna na ovaj listić. Uz Germanijin bonus u iznosu od 1.673 kuna, u konačnici je ostvaren veliki dobitak od 85.328 kuna zahvaljujući Ademiju, Olmu i ostatku Bjeličinih ratnika.
Posljednjih 700 ulaznica za tribinu istok, od čega 200 dječjih, u prodaju će biti puštene ujutro od 10:00 na prodajnom mjestu Stadiona HŠK Zrinjski!
Napominjemo kako su tribine sjever i jug rasprodane te kako je rasprodano svih 300 ulaznica tribine istok predviđenih za današnji dan, javili su iz HŠK Zrinjski.
REGULACIJA PROMETA NA DAN UTAKMICE
Na dan utakmice očekuje nas i posebna regulacija prometa zbog koje je preporučeno da se koriste parking prostori izvan samog središta Širokog Brijega.
Molimo navijače da svoj dolazak na utakmicu planiraju i do dva sata ranije kako bi izbjegli veće gužve i kašnjenje
U jeku sezone na Jadranu na dan kad je bilo zabilježeno najviše noćenja u Hrvatskoj samo 70 posto kreveta bilo je popunjeno, podaci su Hrvatske turističke zajednice.
Najviše noćenja za sada je ostvareno 7. kolovoza, kada je evidentirano 1.198.000 noćenja, što govori da je u srcu sezone 511.876 kreveta bilo prazno.
Na današnji dan registrirano je ukupno 235.929 objekata, odnosno 1.709.876 osnovnih kreveta, dok je lani na isti dan u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu bilo registrirano 219.816 objekata, odnosno 1.618.732 osnovnih kreveta.
U segmentu komercijalnog smještaja danas je registrirano ukupno 123.807 objekata, odnosno 1.210.650 osnovnih kreveta, dok je na isti dan prošle godine bilo 116.617 objekata, odnosno 1.158.328 kreveta, prenosi Index.hr.
U nekomercijalnom smještaju registrirano je 499.226 kreveta, a riječ je o turističkom prometu ostvarenom u kućama i stanovima za odmor koji se ne iznajmljuju komercijalno gostima.
Proširenje tehničkih kapaciteta dobra je vijest koja se veže za Zračnu luku Mostar. Nova terminalska zgrada trebala bi biti završena narednih dana, a značajno će povećati funkcionalnost ovog našeg važnog prometnog objekta.
Investicija u putnički terminal vrijedna je više od 900 tisuća KM, a realizirana je sredstvima Vlade Federacije BiH. Zgrada je površine oko 500 kvadratnih metara, a njeno otvorenje očekuje se uskoro, piše klix.ba.
Investicijama u poboljšanje kapaciteta te uspostavom novih linija Zračne luke Mostar pokušava promijeniti negativne trendove kada je riječ o broju putnika.
Kao što je portal Hercegovina.in ranije pisao, od proljeća iz Mostara leti i čuveni irski Ryanair, što bi s dosadašnjim linijama Croatia Airlinesa za Zagreb i Eurowingsa za njemačke gradove moglo naznačiti bolje dane zračnu luku u gradu na Neretvi.
Grad Široki Brijeg u posljednji je trenutak izmijenio regulaciju prometa za Dan grada, 15. kolovoza. Na postojeću privremenu regulaciju prometa, od 6:00 sati u četvrtak do petka u 6:00 sati dodaje se zabrana prometa iz smjera Ulice Stjepana Radića prema Trgu širokobrijeških žrtava, potvrđeno je iz Gradske uprave.
Tako dakle svi stanovnici iz naselja Oklaji, Njivice, Puringaj te sela Crnač, Dobrkovići, Izbično i Britvica neće moći u tom razdoblju automobilima ići prema središtu grada te im je jedini izlaz lokalna cesta kroz naselje Puringaj preko naselja Vagan te izlaz na Trnsku cestu.
Podsjećamo, promet je od srijede u 18:00 sati zatvoren od Trga širokobrijeških žrtava do hotela Park. Promet Ulicom fra Didaka Buntića, preko Trga širokobrijeških žrtava odvijat će se u smjeru Ulice Stjepana Radića (prema Oklajima) kao i u smjeru Ulice dr. Jure Grubišića u smjeru Doma zdravlja.
Promet ulicom bana Josipa Jelačića odvijat će se normalno, dok će biti zabranjen promet u smjeru Trga širokobrijeških žrtva (od Foto Kruno prema Trgu širokobrijeških žrtava.).
Policijski službenici Jedinice granične policije Trebinje u utorak su u graničnom pojasu na području Bileće, pregledom Nissan pick upa bh. registarskih tablica, otkrili 14.250 kutija cigareta bez trošarinskih markica.
Vozač P.R., tridesetpetogodišnji bh. državljanin, lišen je slobode i protiv njega će Tužiteljstvu BiH biti predat Izvještaj o počinjenom kaznenom djelu ”nedozvoljeni promet trošarinskih proizvoda”.
Cigarete, vozilo i drugi oduzeti predmeti bit će predati u depo Suda BiH, priopćeno je iz Granične policije BiH.
Zbog velikog zanimanja, u pretprodaju je pušten dio ulaznica za posljednju tribinu – Istok! Ulaznice su dostupne u Fan shop Zrinjski!
S obzirom da je najavljen i dolazak velikog broja naših navijača iz regije, drugi dio ulaznica za istočnu tribinu, kao što je i prethodno najavljeno, u pretprodaji će se naći ujutro od 10:00 na prodajnom mjestu Stadiona HŠK Zrinjski.
Napominjemo kako su tribine sjever i jug RASPRODANE!
Malmo FF svoju tiskovnu konferenciju održao je u Hotelu Mepas.
Nazočnim novinarima obratili su se trener Uwe Rosler i igrač Markus Rosenberg.
Markus je uvjeren da Malmo sutra prolazi Zrinjski. Po njegovim riječima takvo mišljenje dijele svi u njegovoj momčadi.
Trener Malmoa istakao je da poštuje Zrinjski, ali i da je siguran da će njegov tim proći u dalje natjecanje. Rekao je da nije zabrinut zbog izostanaka nekih svojih nogometaša. Na pitanje zna li sa kojim će sastavom sutra izaći na teren rekao je da ima još nekoliko upitnika, te da ima još vremene za konačan sastav do sutrašnje utakmice.
Na jakom memorijalnom međunarodnom turniru koji je održan u Međimurju ekipa pionira predvođena trenerom Kožulom ostvarila je fantastičan uspjeh osvojiši 3. mjesto u konkurenciji hrvatskih 🇭🇷, mađarskih 🇭🇺, slovenskih 🇸🇮 i srpskih 🇷🇸 prvoligaša.
Naši momci završili su turnir bez poraza sa jednim primljenim pogotkom.
U grupi odigrane su utakmice sa pobjednikom Dinamom 0:0, mađarskim ZTE Zalaegersek 0:0, te pobjede nad Nur Zagrebom 3:0 te domaćinom 2:0
U borbi za 3⃣.mjesto slavili smo protiv Varaždina koje je predvodio bivši igrač Širokog Brijega Dino Kresinger.
➡Na turniru uz odlično treće mjesto imali smo i najboljeg igrača turnira Antu Prusinu©🏆⚽
Ovim putem zahvaljujemo se domaćinu na pozivu i organizaciji, te se vidimo iduće godine🖐
Našim momcima i stručnom stožeru čestitamo što su ponosno predstavili naš grad sa svojim ponašanjem na terenu, ali i van terena, te na odličnim igrama koji su pružili tijekom ovoga turnira💪
U finalu Dinamo je slavio protiv Crvene Zvezde.
Bravo momci
Šesti kolovoz je velik dan za Rodoljuba Draškovića. Ne samo zato što se na taj dan prije 70 godina rodio, već je i okrunjen za „kneza Hercegovine” ove 2019. godine. Ući će u povijest kako je biznismen, vlasnik najluksuznijih zdanja i najveći privrednik Hercegovine – uzme li se u obzir broj radnika koje zapošljava – proglašen knezom.
Poslovao je u više zemalja, a laskavu titulu je dobio samo u rodnoj Hercegovini, koju je, kako mnogi tvrde, najviše i zadužio.
Čini se kako je „hercegovački knez Rodoljub” dugo i potajno maštao o nekoj uzvišenijoj titulu pa je sebi još prije četiri godine sagradio velebni dvorac. Da biznismen nema neostvarenih želja i da mu u voljenoj Hercegovini bude ugodno se pobrinula lokalna uprava, piše Deutsche Welle, a prenosi Slobodna Bosna.
Savez općina i grada istočne Hercegovine u lipnju ove godine jednoglasno je donio odluku da Draškovića proglasi za kneza, obrazlažući to njegovim velikim ulaganjima u ovu regiju, a sve kao „odraz ljubavi prema narodu i kraju”.
„Izabrani predstavnici našeg naroda i najvažniji ljudi trebaju dati sebi i novoizabranom hercegovačkom knezu zavjet da će mu svim svojim bićem dati podršku”, rekao je izvršni direktor Saveza Luka Petrović. Kazao je da Drašković danas zapošljava oko 10.000 radnika na 42 lokacije u šest država.
Titula kneza samo za Draškovića
Novoizabrani knez već je najavio gradnju nove zadužbine, gimnazije u Trebinju. Najavio je i svoj “novi život” koji će biti posvećen samo Hercegovini: „Do danas sam imao pravo izbora na ostanak ili odlazak iz Hercegovine. Ova odluka o imenovanju za kneza, to pravo mi je oduzela. Nećemo dozvoliti harač, da nose i odnose iz Hercegovine. Branit ćemo svoje, a tuđe nam ne treba”, rekao je „knez” Drašković.
Predsjednik Savjeta Saveza općina, Dragoslav Banjak objašnjava kako je titula kneza samo jedno od tri priznanja koje Savez može dodijeliti. Odluka o uvođenju ove titule i priznanja u statut Saveza donesena je tek ove godine, neposredno pred odluku o Draškovićevom krunjenju, iako je Savez osnovan još 2006. godine.
“Tom odlukom predviđene su tri vrste javnih priznanja: zahvalnica, povelja i titula hercegovačkog kneza. Titula kneza može biti dodijeljena državljaninu RS, BiH ili stranom državljaninu koji je rođen u Hercegovini ili koji ima hercegovačko porijeklo, koji ima izuzetne zasluge i čije djelo predstavlja poseban i trajan doprinos unapređenju privrednog i društvenog razvoja Hercegovine, unapređenju postupka očuvanja nacionalnog, kulturnog, povijesnog, jezičnog i vjerskog identiteta”, objašnjava Banjak za DW.
Dokaz suludih ideja u Istočnoj Hercegovini
Za zastupnika u NSRS iz Trebinja Nebojšu Vukanovića krunisanje Draškovića predstavlja oskvrnuće institucija i „vrhunac ludila” u Hercegovini: “Ova je jedna tragikomična situacija koja predočuje kakve strukture, nažalost, upravljaju Hercegovinom i kakve sulude ideje im mogu pasti na pamet”, kaže Vukanović za DW.
Nakon što je iz Nevesinja povukao jedini proizvodni pogon, Drašković je krajem prošle godine najavljivao kako će obustaviti nove investicije u Trebinju jer „nije zadovoljan privrednim ambijentom”. U intervjuu koji je tada dao jednom lokalnom portalu je izjavio kako ga „politička prepucavanja ne zanimaju” nego kako on „samo razumije jezik ekonomije”.
Međutim, njegovi odnosi sa lokalnom upravom su bili kontraverzni: saznajemo kako je pregovarao i sa oporbom (SDS, PDP) i obećavao im podršku na izborima, ali je na kraju odlučio da sa trenutnom upravom osnuje „Udruženje privrednika Hercegovine”. Već tada je najavljeno kako će Drašković biti imenovan za kneza, a sve priče o zatvaranjima pogona su odjednom nestale i krenulo se sa novim ulaganjima.
I zastupnik Vukanović se sastajao sa Draškovićem, a na svom blogu svojedobno je objavljivao pohvalne tekstove o njemu. Danas, razočaran, ima drugačije mišljenje: “Draškovićeva pojava u Hercegovini je dobra, investirao je značajna sredstva, otvorio radna mjesta. Iako su plaće male, ipak je pomogao ljudima nahraniti obitelji. Upoznao sam ga krajem prošle godine, zvao me je tvrdeći da je ogorčen reketiranjem Luke Petrovića i lošim ambijentom, a ja sam ga molio neka ne zatvara tvornicu u Nevesinju. Nije me želio poslušati, obećao je da će javno reći kako ga Luka i vlast ucjenjuju i reketiraju, organizirati prosvjede zbog poskupljenja struje, a onda je sva obećanja pogazio zbog novaca i interesa”, konstatira Vukanović.
„Ljudi se smiju Istočnoj Hercegovini”
Novinarka Milanka Kovačević smatra kako je jedini smisao titula „kneza” zadovoljiti ego Draškovića i donijeti materijalnu dobit onima koji se kriju iza imena Hercegovine: “Hercegovina je u svemu tome jedini gubitnik, jer je postala predmet podsmijeha. Smatra se ruralnim područjem u kojem se i najluđe ideje mogu realizirati ako možete platiti”, kaže ona za DW.
Najviše je zabrinjava činjenica što se baš nitko iz Saveza općina nije distancirao i rekao kako se ne slaže s tom idejom:
“Čovjek nije dostojan, bar zbog toga što mizerno plaća radnike i što zgrće bogatstvo na njihovom trudu. Ovaj primjer pokazuje kako je kronična boljka onih koji nas vode ne samo bahatost, nego i Dunning-Krugerov sindrom koji ih ostavlja u lažnom uvjerenju intelektualne nadmoći. Spremni da zbog sitnog interesa stave sve pod noge, žive u svom svijetu iz mašte u kojem su oni najbolji i najpametniji. To ne bi bilo problem kada u njihovim rukama ne bi bili resursi i, shodno tome, sudbina mnogih”, smatra Kovačević.
Je li sad ovo monarhija?
Čitavom regijom se brzo pročulo kako je Drašković postao „knez Hercegovački”, a na društvenim mrežama uslijedili su brojni komentari. Stanovnici Hercegovine mahom zbunjeni: jesmo li mi sad kneževina, pitaju se? Dok jedni u Draškoviću vide idola i komentiraju kako mu”treba dati sve što traži”, jer je toliko zadužio Hercegovinu, drugi su okrenuli na šalu.
“Drašković je čovjek koji je sebi gradio dvorac, poklanjao vladi Industriju alata, snimao pjesme, tako da se ovo krunjenje uklapa u njegovo ekscentrično ponašanje koji je često na granici kiča”, smatra Nataša.
Mirjana misli da se odluka pojedinaca ne može smatrati mišljenjem građana Hercegovine: “Mislila sam da smo se davno oprostili od kneževa. Ne znam samo tko će ići u tu novu gimnaziju jer ćemo ovakvim postupcima otjerati sve koji su razmišljali možda ostati u Trebinju”, zaključuje Mirjana.
Da se titula “hercegovački knez” zove drugačije, na primjer tek povelja ili zahvalnica, javnost vjerojatno ne bi bila toliko uzbuđena. No, takav bezličan naziv titule ne bi uzbudio ni Draškovića pa su očito zajedničkim naporima sa političarima smislili nešto zvučnije i što će odjeknuti daleko izvan granica Istočne Hercegovine.
(SB / DW)
Iza ovakvog projekta stoji veoma veliki broj ljudi ,udruga, i nogometnih stručnjaka, Grad Zagreb, HNS i naravno sama država Hrvatska.
GNK Dinamo primjer u regiji koji su počeli slijediti mnogi nogometni klubovi ,a i sam Dinamo i njegov menandžment je mnogima klubovima u regiji direktno bio pri pomoći kada bi ovi izlazili u Europu. Klubovi kao HNK Rijeka, NK Osijek, HNK Široki Brijeg, HŠK Zrinjski i mnogi drugi dirktno ili indirektno bili su informirani kako i kojim putem brzo i jednostavno organizirati putovanja i charter letove na gostovanjima diljem Europe. Nije tajna da marketinški tim GNK Dinama ima veliku suradnju sa velikim brojem klubova ne samo u regiji nego i u Europi.
Od jedne polazne točke se trebalo krenuti, a prekretnica je počela 2000. godine.
Pa krenimo redom, od 2000-2010 godina Dinamo je prodao igrača u vrijednosti od preko 115 milijuna eura. Za pola tog iznosa sam je klub mogao sagraditi skroman, ali udoban stadion
Dinamo od ljeta 2000. zaradio 115 milijuna eura na 24 najisplativija nogometna transfera, prema iznosima koje objavljuju domaći mediji i specijalizirani servis transfermarkt.de. Transfera iz Dinama u samo tih deset godina bilo još mnogo, no odabrali smo samo one od 500.000 eura naviše.
Istina, kod nekih transfera su ugovorena obročna plaćanja tako da još nisu sve rate uplaćene na Dinamov račun, no računamo i nenaplaćena potraživanja. Zadivljuje podatak da je samo od ljeta 2007. klub iz Maksimira na europsko tržište plasirao nogometaša vrijednih 80 milijuna eura, računajući samo najupečatljivije transfere. Većina igrača prodanih u zadnje tri godine hrvatski su reprezentativci ili blizu reprezentativne klase. Dakako, Dinamo je svih tih godina i dovodio igrače, no redovito manje kvalitetne i po mnogo nižoj cijeni. Zahvaljujući politici prodaje najboljih igrača, Dinamo se prometnuo u jednog od vodećih europskih izvora nogometnih talenata.
Dinamo je Udruga građana koja uspješno posluje. No, Dinamo nije jedina uspješna Udruga, niti u Hrvatskoj niti u svijetu. Uzmite recimo primjer Hrvatskog autokluba (HAK) ili Posmrtne pripomoći koje su također udruge građana, a istodobno poslovno veoma uspješne. Dinamo je prvenstveno nogometni klub. GNK Dinamo je nogometna institucija, ne samo u hrvatskim okvirima, nego i u Europi.
Mistifikacija o muljanju i utaji poreza
Gnjevna javnosti traži od Porezne upravi da oporezuje Dinamove prihode, odnosno Vladi da predloži zakonske izmjene prema kojima bi oporezivanje bilo moguće. Tomu u prilog izjasnili su se još i tadašnji predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor, koja je naglasila svoje i Josipovićeve pravne kvalifikacije kao pokriće za valjanost svog mišljenja o pitanju Dinama i poreza. Neki su izrazili sumnju u opravdanost Dinamovog pravnog statusa kao udruge građana, no u tom pogledu griješe, jer zakonska rješenja dopuštaju i takvo ustrojstvo sportskog kluba, ravnopravno s trgovačkim društvima, u kakvo se preoblikovao Hajduk. Uostalom, i Real Madrid i Barcelona također su sportske udruge, a ne poduzeća. Dinamu se po sadašnjim propisima ne može naplatiti PDV na prihod od transfera, jer se radi o prihodu od prodaje usluga stranom klubu, dakle subjektu sa sjedištem u inozemstvu, koji te usluge koristi na mjestu svog sjedišta. Odšteta za transfer sportaša ne podliježe PDV-u ukoliko je kupac tih prava registriran u inozemstvu, poput Tottenhama, Arsenala ili Wolfsburga. Ovakvo zakonsko rješenje nije hrvatska osobitost, već je na snazi u Europskoj Uniji.
Što se Dinamovog oslobođenja od poreza na dobit od 20% tiče, takav se porez ne može naplatiti neprofitnoj organizaciji, jer ona po definiciji ne ostvaruje dobit, što je sinonim za profit. Doduše, Porezna uprava ima pravo prekvalificirati neprofitnu organizaciju u profitnu te je podvrgnuti poreznim propisima namijenjenima trgovačkim društvima. To je moguće ako nadležni organi zaključe da se udruga bavi djelatnošću svojstvenom trgovačkim društvima te da statusom neprofitne organizacije ostvaruje nezasluženu prednost u odnosu na druge poslovne subjekte na tržištu. No, prema pravnim stručnjacima, takva prekvalifikacija Dinama ili bilo koje udruge ne bi se primjenjivala retroaktivno te ne bi utjecala na prihode ostvarene prije promjene poreznog statusa. Ako se to dogodi, neizvjesno je bi li stroži porezni režim promijenio klupsku politiku ili bi čak potakao prodaju igrača da se nadoknadi gubitak izazvan obvezom plaćanja novog poreza.
Koliki je proračun Dinama?
Dinamov proračun, nažalost, prvenstveno ovisi o našem uspjehu u Europi, o sredstvima koja se dobiju od sudjelovanja u natjecanjima UEFA-e, Liga prvaka ili Europa lige, a tu je i novac koji se dobije od eventualne prodaje igrača. Stoga naš budžet uvijek varira, no posljednjih nekoliko godina kreće se na razini od 20 milijuna eura( podaci su iz 2013.). Najveći dio naših prihoda, čak 80-85 posto, ovisi o prihodima izvana – zarada od UEFA-e i inozemni transferi. Čak osam godina smo uzastopno u Europi i ta je činjenica iznimno bitna, kako za uspjeh tako i za imidž kluba. Stoga je i percepcija kluba danas puno bolja u Europi nego u Hrvatskoj. Usprkos kontinuiranim inspekcijskim nadzorima, nas se konstantno proziva i neosnovano optužuje za netransparentnost, a što onda utječe i na javno mnijenje.
Koliko Grad Zagreb sudjeluje u financiranju Dinama?
To je nešto što se uvijek trudim demistificirati. Činjenica jest da Grad Zagreb sudjeluje u određenom dijelu budžeta. No, sudjeluje u dijelu koji se tiče održavanja stadiona i omladinske škole i to iznosi nešto manje od 20 milijuna kuna i to je vrlo transparentno. Apsolutno sva ta sredstva opravdavamo, no činjenica je da mi na stadion i na omladinsku školu potrošimo znatno više od tih 20 milijuna kuna. S druge strane, naša omladinska škola je nešto na što može i mora biti ponosan, kako klub, tako i Grad Zagreb. Činjenica da je jedan direktor naše omladinske škole dobio poziv da ode u engleski Arsenal dovoljno govori o kvaliteti omladinske škole te kako je ona percipirana izvan hrvatskih okvira.
Treneri modrih složni: ‘Nema straha za budućnost, u svakoj generaciji imamo nove Modriće i Mandžukiće’
Dinamovi pioniri, kadeti i juniori slijedili su primjer prve momčadi i osvojili prvenstvo. Tako je Dinamo još jednom pokazao dominaciju u hrvatskom nogometu i dokazao da njegova škola nogometa ipak nije bez razloga u samom svjetskom vrhu. O radu u školi, mladim talentima i suradnji u trenerskoj ekipi Dinama popričali smo s trenerima koji su i ostvarili ove uspjehe: Jozom Bandićem, Andrejem Miokovićem i Tomislavom Rukavinom.
Jozo Bandić u Dinamu je od 2004. godine a vodio je juniore i kadete, a sada je s pionirima osvojio prvenstvo i kup. Kroz njegove ruke prošli su Vedran Ćorluka, Andrej Kramarić, Filip Ozobić, Šime Vrsaljko, Mateo Kovačić, Jozo Šimunović, Karlo Kamenar, Alen Halilović, Ivan Fiolić, Petar Bočkaj, Ante Ćorić i mnogi drugi talentirani klinci koji su ostvarili odlične karijere i koji će nas još dugo uveseljavati svojim igrama.
Pričati o GNK Dinamu a ne spomenuti Zdravka Mamića bilo bi veoma teško, bez obzira na njegove sposobnosti ,emocije, rad i djelo. Upravo je taj čovjek koji je utemeljio zajedno sa još drugim istomišljenicima i nogometnim fanaticima ovu i ovakvu nogometnu instituciju GNK Dinamo .
Zdravko Mamić rođen je 16.7.1959. u Bjelovaru, a od samog početka bio je vezan uz nogomet i Dinamo. Sam se bavio nogometom u mlađim danima, a iako mnogi pričaju kako je bio talentiran svoj vrhunac dosegnuo je van terena; naravno, također u nogometu. Desetljećima je bio vezan uz Dinamo, a gotovo da nema funkcije koju nije obavljao: od navijača, predsjednika pa do vlasnika najdražeg kluba.
Izvršni (do)predsjednik kluba postaje 2003.godine i zajedno s predsjednikom Mirkom Barišićem počinje prvo sanaciju golemih dugova, a potom i streloviti uspon Modrih. Dinamo je tako danas, 19 godina kasnije, uvjerljivo najtrofejniji hrvatski, a financijski najstabilniji klub u regiji te stalni sudionik UEFA natjecanja. Naravno, upravo fantastičan smisao za posao, prepoznavanje igrača i brojne druge kvalitete koje krase jednog od najboljih nogometnih djelatnika u povijesti naše države svakako su zaslužni za Dinamo kakav danas imamo.
RASPRODANE GODIŠNJE ULAZNICE
GNK Dinamo ovim putem obavještava navijače o tome da su rasprodane sve godišnje ulaznice za sezonu 2019/20.!
U srijedu oko 13:40h popunjen je kapacitet predviđen za godišnje ulaznice.
Uoči nadolazećih utakmica GNK Dinamo na stadionu Maksimir, u prodaji će biti određena količina pojedinačnih ulaznica, kao što je i uobičajeno.
Naša redakcija preuzela je informacije raznih izvora kako bi vas što bolje i u kratkim crtama informirali o nogometnoj instituciji GNK Dinamo .
HERCEGOVINA.in
Strane službe imaju snimke jednog ministra u Vladi Srbije u vrućoj akciji s transvestitom.
Naime, jedan od ministara redovno se tajno viđa sa spomenutim transvestitom, a iako se trudio da to sakrije, služba jedne moćne zemlje saznala je za ove susrete i uspjela čak i da ih snimi zajedno.
“Tim snimcima praktično ga drže u šaci. Ucijenili su ga da radi u njihovom interesu, ali su službe u Srbiji uspjele to da doznaju Za sada nema podataka da je ministar nešto konkretno odradio za strance”, navodi sugovornik ”Kurira” i dodaje da se ne radi o sporadičnim susretima ministra i transvestita, već o pravoj vezi.
Kako je izvor ispričao, zanimljivo je da čak ni ministrovi najbliži suradnici nemaju pojma da on praktično živi dvostrukim životom.
U kino dvorani Kulturno-informativnoga centra u Tomislavgradu u organizaciji Matice hrvatske upriličila je promocija dvaju zbirki pjesama duvanjskih pjesnika: posmrtno ‘Nazdravice’ Frane Smiljanića i treću zbirku pjesama ‘Poniranja’ sina mu Ilije Smiljanića.
O knjigama su govorili fra Miljenko Mića Stojić, prof. dr. sc. Boro Mioč sa Agronomskoga fakulteta u Zagrebu i Mate Kelava, predsjednik tomislavgradskoga ogranka Matice hrvatske. Voditelji programa i čitatelji stihova bili su filmski i kazališni glumac Goran Grgić i Kristina Boras. U glazbenome djelu programa nastupili su članovi Klape Grga iz Posušja i duvanjske gangašice, objavio je portal MandinoSelo.
Akcija dobrovoljnog darivanja krvi za građanstvo održat će se u četvrtak, 22. kolovoza 2019. godine, od 9:00 do 11:00 sati u restoranu ”Kod Čolića” u Širokom Brijegu.
Riječ je o osmoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi u 2019. godini koju organizira Crveni križ Grada Širokog Brijega u suradnji s Transfuzijskim centrom Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, a pod pokroviteljskom Grada Širokoga Brijega.
”Molimo darovatelje da ponesu iskaznicu dobrovoljnog darivanja krvi te osobnu iskaznicu, a ukoliko ne posjeduju iskaznicu darovatelja krvi, akciji mogu pristupiti s osobnom iskaznicom. Svim darovateljima osiguran je besplatan obrok zahvale”, navode iz širokobriješkog Crvenog križa.
Veliko zanimanje navijača Zrinjskog vlada za sutrašnju utakmicu na Pecari. Iz Fan shopa HŠK Zrinjski gdje se vrši prodaja ulaznica doznali smo da je danas do 13:00 sati rasprodana tribina sjever, a da je ulaznica za južnu tribinu ostalo još malo. Također u prodaju se uskoro planira i puštanje ulaznica za tribinu istok.
Danas oko 12:30 sati u mostarsku Zračnu luku stigli su nogometaši švedskog Malma. U delegaciji iz Švedske stiglo je točno 50 putnika, a isti će biti smješteni u hotelu Mepas. U istom hotelu danas u 14:00 sati najavljena je i press konferencija ovoga kluba.
U četvrtak 15.08.2019. godine s početkom u 19:00 sati na stadionu Pecara u Širokom brijegu snage će odmjeriti nogometaši HŠK Zrinjski i Malmo FF. U prvoj utakmici odigranoj u Švedskoj Malmo je zabilježio pobjedu od 3:0.
Također, danas je na stadionu HŠK Zrinjski održana press konferencija na kojoj su se povodom ove utakmice nazočnim novinarima obratili šef struke Plemića Hari Vukas i nogometaš Staniša Mandić.
Hercegovina.in
Danas je na stadionu HŠK Zrinjski održana press konferencija povodom sutrašnje utakmice između HŠK Zrinjski i Malmo FF. Utakmica se igra na stadionu Pecara sa početkom u 19:00 sati, a novinarima su se obratili šef struke Plemića Hari Vukas i nogometaš Staniša Mandić.
”Rezultat prve utakmice pozitivan je za goste”, otvorio je Vukas konferenciju i nastavio:
”Bila je to najbolja utakmica za njih u zadnje vrijeme. Dali su sve na taj susret, postigli su sve što su željeli. Mi nismo bili dobri, posebno prema naprijed gdje je naše razmišljanje bilo ako budemo pravi da možemo napraviti nešto kao i u Utrechtu. Imali smo šanse, nismo ih iskoristili i moramo gledati samo prema naprijed. Našu nadu nam ne može nitko oduzeti jer je u nogometu sve moguće. Odmorni smo i imali smo mirnu pripremu. Spremni smo za utakmicu a prolaz ne smijemo obećavati iako ćemo dati sve od sebe. Svjesni smo da moramo biti hrabriji i odlučniji. Oni imaju kvalitetu, a iza sebe imaju tešku utakmicu pa ćemo vidjeti što se može uraditi”.
”Pretpostavljam da oni neće juriti prema naprijed, očekujem ih u čvrstom srednjem bloku i da će htjeti postići jedan pogodak kojim bi oni računali da mogu riješiti sve”, izjavio je Hari Vukas.
”Očekuje nas teška utakmica i u Širokom Brijegu. Malmo je odlična momčad, ali ja vjerujem u nas. Neki su nas otpisali, ali ja mislim da imamo svoje šanse i na nama je da damo sve od sebe. Pokušat ćemo ispoštovati dogovor i napasti ih. Malmo je preiskusna momčad. Protiv njih nismo uspjeli ponoviti izdanje protiv Utrechta, ali imamo novih 90 ili čak možda 120 minuta ispred sebe koje željno iščekujemo”, izjavio je Staniša Mandić.
Žena J. Đ. (30) uhićena je nakon što je metlom nekoliko puta udarila svog supruga D. Đ. (29) u Ulcinjskoj ulici u beogradskom naselju Zvezdara.
Kako se doznaje, nakon što je pretukla supruga, osumnjičena je zaključala ulazna vrata i prijetila da će skočiti s terase prvog kata sa sedmomjesečnom bebom u naručju ako im na vrata dođe policija, prenosi Kurir.rs.
Policijska patrola sa Zvezdare uspjela je razriješiti ovu obiteljsku dramu, nakon čega je J. Đ. privedena i određeno joj je zadržavanje do 48 sati zbog krivičnog djela nasilje u obitelji.
Radnici Centra sa socijalni rad preuzeli su sedmomjesečnu bebu, a suprug osumnjičene je kolima Hitne pomoći prevezen u Urgentni centar.
Kako se doznaje, i ranije je bilo prijava za nasilje u ovoj obitelji, a narušeni obiteljiski odnosi motiv su ovog slučaja.
”Obavještavamo sve svoje djelatnike, prije svega liječnike i medicinske sestre i sve ostalo osoblje, kao i naše pacijente, da SKB Mostar funkcionira te da će i dalje funkcionirati na dobrobit pacijenata i svih zaposlenika”, rekao je to Ante Kvesić, ravnatelj SKB Mostar povodom informacija vezanih za financijsku situaciju i iznošenja raznih podataka o poslovanju u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.
Kvesić je istaknuo kako će zaposlenima biti isplaćene plaće, a pacijentima kao i do sada pružane usluge. Potvrdio je kako postoje određeni problemi ali da nisu vezani samo za financiranje.
”SKB Mostar je velika ustanova u kojoj samo za redovite potrebe i normalno funkcioniranje treba sedam milijuna maraka za plaće i troškove mjesečno. Glavni problem ove bolnice je nebriga države za zdravstveni sustav općenito. Nakon toga sve je samo slijed lančane reakcije. Prvih pola godine poslovali smo s gubitkom nešto višim od tri milijuna maraka. Jedan od razloga tolikog gubitka je i kolektivni ugovor i njegova dosljedna primjena”, istaknuo je ravnatelj mostarske bolnice.
Navodi kako će s predstavnicima sindikata razgovarati i pokušati iznaći najbolja rješenja za sve te kao i do sada uz razumijevanje svih aktera procesa riješiti probleme.
”Nije SKB Mostar jedina bolnica koja se svakodnevno bori s ovim problemima, ali isto tako nas se ne može svrstavati u isti krug financiranja sa znatno manjim bolnicama, koje nemaju velik broj pacijenata i usluga kao mi. Za primjer, SKB Mostar pruža 82% bolničkih usluga u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, primajući samo 57% novca. Ostatak prima KB Safet Mujić ” i Opća bolnica u Konjicu.
Želimo naglasiti činjenicu kako u SKB Mostar nikada ni jedan pacijent nije vraćen jer pripada nekoj drugoj bolnici. Podsjećamo, sve bolnice u ovoj županiji, entitetu, državi dobivaju pomoć s određenih razina. I kako nam podaci pokazuju, u neravnomjernim iznosima, u odnosu na broj pacijenata i usluga koje obavljaju. Ova bolnica nije samo hercegovačka, ona je bosanskohercegovačka, regionalna i šire zastupljena bolnica”, poručio je Kvesić.
Podsjetio je i na nedavno potpisan sporazum o suradnji slijedom kojeg će u SKB Mostar dolaziti na liječenje pacijenti iz Hrvatske, iz pograničnih područja kojima će biti pružena skrb kao i svim stanovnicima BiH. ”Vlada RH je nedavno osigurala 10 milijuna kuna za SKB Mostar i zahvalni smo na pomoći.
SKB Mostar još nije dovršila izgradnju svih klinika, čekaju se bolja vremena da djeca na Pedijatriji borave u normalnijim uvjetima izgradnjom nove zgrade. Ali ponosno možemo reći, a oni koji su boravili u SKB Mostar potvrditi kako smo osigurali za naše pacijente najbolju opremu i timove doktora za liječenje, čemu u prilog govori svakodnevno povećanje broja pacijenata koji dolaze i vjeruj 11 ovoj bolnici.
Iskreno se nadamo kako će važnost SKB-a Mostar prepoznati cijela država i konačno prepoznati važnost zdravstvenog sustava za sve građane koji svakodnevno koriste naše usluge”, stoji u priopćenju kojeg potpisuje ravnatelj Ante Kvesić.
Policijski ronioci su jučer oko podne, prilikom pretrage morskog dna kod mjesta Sveta Marina pokraj Rapca, izvukli na obalu tijelo nepoznatog muškarca, prenosi 24sata.
Tijelo se nalazilo na dubini od 50 metara, a primijetio ga je češki ronilac prije nekoliko mjeseci. Kada su se stvorili uvjeti, jer je vidljivost na toj dubini bila izrazito loša, policija je zaronila na to mjesto.
Na tijelu se nalazila ronilačka oprema, a kako se tada nije moglo utvrditi o kome je riječ, tijelo muškarca prevezli su na Odjel patologije Opće bolnice Pula radi obavljanja obdukcije i utvrđivanja identiteta.
Hrvatski mediji neslužbeno doznaju da bi se moglo raditi o Adamu Beniamin Wrobel, poljskom roniocu koji je na tom području nestao još 2013. godine.
Još se zbrajaju i dijele lijepa iskustva s 30. jubilarnog Mladifesta – Međunarodnog molitvenog susreta mladih koji je održan početkom kolovoza u Međugorju. Taj veliki i veličanstveni šestodnevni susret u molitvi i zajedništvu okupio je više desetaka tisuća mladih iz 80 zemalja svijeta.
Misna su slavlja predvodili, među ostalima, kardinal Angelo De Donatis, Papin vikar rimske biskupije, nadbiskup Rino Fisichella, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, ali i kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, te mons. Henryk Hoser, apostolski vizitator za župu Međugorje.
Sve to svjedoči veličinu i značenje tog susreta koji su po završetku komentirali nadbiskup Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini, te nadbiskup mons. Henryk Hoser, apostolski vizitator za župu Međugorje, donosi vaticannews.va.
Više o svemu možete poslušati OVDJE.
Provokacija BBB-a postala hit na društvenim mrežama: Pogledajte što su Mađarima ostavili na ogradi.
Na ogradi stadiona mađarskog prvaka ostavili su zataknutu novčanicu od 20 kuna. Na njoj je povijesna ličnost koju Hrvati smatraju jednim od najvećih heroja, po kojoj su nazvali najveći trg u glavnom gradu i ratnu školu koja obrazuje najviše vojne časnike, dok je Mađarima omraženi okupator koji ih je više puta potukao i pokorio.http://
Naravno, riječ je o banu Josipu Jelačiću.
On je tijekom 1848. i 1849. kao vojskovođa u službi Austrije porazio Mađare kod Beča, zatim prešao Dravu i osvojio Budimpeštu pa onda oslobodio hrvatske krajeve koji su do tada bili pod mađarskom kontrolom.
Policijski službenici Policijske uprave (PU) Gradiška uhitili su osobu inicijala A.S. iz Gradiške zbog postojanja sumnje da je počinio kazneno djelo ubojstvo u pokušaju, priopćeno je iz te uprave.
Navedena osoba uhićena je sinoć nakon što je oko 19.35 sati u Krušiku kod Gradiške došlo do kuće stanovanja muškarca i žene (čiji inicijali nisu navedeni u priopćenju) i nanio im tjelesne ozljede uporabom hladnog oružja.
Ozlijeđenim osobama liječnička pomoć ukazana je u Općoj bolnici Gradiška. Očevid su izvršili policijski službenici Odjeljenja kriminalističke policije PU Gradiška, a o svim okolnostima događaja obaviješten je dežurni tužitelj Okružnog javnog tužiteljstva Banja Luka.
Po dokumentiranju i kompletiranju predmeta nadležnom tužiteljstvu bit će dostavljeno izvješće o počinjenom kaznenom djelu.
Irfan Hadžić je u Zrinjski ovog ljeta došao kao pojačanje u pohodu na titulu, a nakon samo šest tjedana napustio je Mostar.
Dolaskom u Mostar iz Bijeljine, Hadžić je u dresu Zrinjskog nastavio s dobrim igrama koje je prethodno pružao u Radniku.
Ovaj korpulentni napadač se vraća u inozemstvo, ali ovoga puta po prvi put će se okušati u Turskoj, gdje će nastupati u tamošnjoj 2. ligi za Akhisarspor u kojem su već bh. internacionalci Avdija Vršajević i Edin Cocalić.
Nije poznato za koji iznos Irfan Hadžić odlazi u Akhisarspor, no ponuda je u svakom slučaju prihvaćena od strane kluba iz Mostara i ovaj nogometaš je jučer u pratnji svojih zastupnika došao u Tursku.
Naravno, to nije promaklo ni tamošnjim medijima koji su ga fotografirali u razgovora s klupskim čelnicima.
Akhisarspor je inače prvoligaški status izgubio u prošloj sezoni u kojoj su, vrijedi istaknuti, bili i finalisti Kupa Turske kao i sudionici grupne faze Europske lige.
Mladić Adis Pokvić pušten je da se brani sa slobode, nakon što je na kući svoje obitelji i automobilima parkiranih u dvorištu, među kojima je i njegov automobil, 5. kolovoza ispisao uvredljive poruke protiv Bošnjaka kao i poruke koje veličaju genocid u Srebrenici.
Ta vijest potvrđena je iz MUP SBŽ za Novinsku agenciju Patria.
Pokvić je u naselje Krupa stigao iz Austrije, gdje živi u posljednje vrijeme. Na ispitivanju u policiji priznao je da je on ispisao poruke i time počinio krivično djelo iz člana 163. stav 1. Krivičnog zakona FBiH. S obzirom na to da je došlo do izmjena Krivičnog zakona FBiH, za to djelo predviđena je kazna od tri mjeseca do tri godine zatvora. Predviđena kazna za to djelo ranije je bila od jedne do pet godina zatvora.
”Tko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine”, navodi se u Krivičnom zakonu FBiH koji je izmijenjen 2016. godine. Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Pokvića bit će podnesen nadležnom tužiteljstvu. Incident je unio nemir među stanovnike Gornjeg Vakufa-Uskoplja gdje zajedno živi bošnjačko i hrvatsko stanovništvo.
