”Ponuđene su plaće prepolovljene za oko 50 posto. Po nama je to neprihvatljivo. Možda se netko i izjasni da će nastaviti raditi, ne možemo ulaziti u svakog osobno, ali je taj iznos nama neprihvatljiv”, kaže za Bljesak.info predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika Aluminija Romeo Biokšić.

Naime, Uprava Aluminija d.d. Mostar naložila je svim direktorima i rukovoditeljima organizacijskih jedinica društva da radnicima svojih organizacijskih jedinica uruče anketni listić s ciljem prikupljanja informacija za potrebe izrade Plana restrukturiranja i Plana zbrinjavanju viška radnika.

U dopisu koji je danas upućen, direktori i rukovoditelji se obvezuju da anketne listiće Upravi dostave do 8. kolovoza. Biokšić kaže kako ne zna točno koliko je ljudi već napustilo mostarsku tvornicu koja je ugašena prije skoro mjesec dana, ali kaže da se radi o manjem broju.

”Svatko će se morati osobno izjasniti u roku od nekoliko dana kod organizacijskih jedinica po pitanju rada. Vidjet ćemo za nekoliko dana s kolikim brojem ljudi raspolaže Aluminij”, rekao je Biokšić čiji je sindikat reagirao na izjave federalne ministrice financija Jelke Milićević poručivši kako radnici Aluminija nisu nikakvi volonteri niti će to biti.

”Oni su kvalificirani stručnjaci u svojim pogonima i zato trebaju biti plaćeni”, poručeno je iz ovog sindikata.

Milićević je, naime, rekla kako onima koji nisu zainteresirani za odlazak iz Aluminija treba poslati poruku da ih nitko neće tjerati.

”Ali ti ljudi moraju biti svjesni da će možda biti u situaciji da neće primiti jednu, dvije ili tri plaće. To je sada stvar osobne prosudbe ljudi i materijalne, kreditne i svake druge situacije u kojoj se nalazi svaki radnik pojedinačno. Zato smo zamolili i sindikat da i oni povedu računa o toj dimenziji”, rekla je federalna ministrica.

Uprava Aluminija je krajem srpnja najavila kako će radnicima ugašenog giganta biti isplaćene plaće za kolovoz. Sredstva bi trebala biti osigurana od povrata PDV-a, a kada su te informacije došle do pojedinaca u Sarajevu skrojen je plan kako te novce oteti od Aluminija, piše ero.tel.

Kako doznaje Ero.tel, Porezna uprava Federacije BiH poslala je prije nekoliko dana zahtjev Upravi za neizravno oporezivanje BiH da se iznos od povrata PDV-a izravno prebaci Poreznoj upravi FBiH kako bi se na taj način zatvorio dug po osnovu izravnih poreza koje Aluminij ima. Zanimljivo, sve se događalo dok su premijer FBiH Fadil Novalić i ministrica financija FBiH Jelka Milićević javnosti slali poruke o “prepakiranju” Aliminija i kako će tvornica nastaviti raditi. Teško je vjerovati kako njih dvoje nisu imali informacije o tome kako Porezna uprava pokušava oteti sredstva za isplatu plaća Aluminiju, ali javnost o tome nisu objavijestili. Umjesto toga, ministrica Milićević je poručila onima koji žele ostati u Aluminiju kako će morati biti spremni biti bez jedne, dvije ili tri plaće, odnosno, sve dok se proizvodnja ne pokrene. Takve izjave su vjerojatno posljedica informacije o tome što Porezna uprava pokušava učiniti.

Ipak, federalne kabadahije naišle su na zid unutra Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Kako Ero.tel neslužbeno doznaje, iz UNO BiH im je poslana poruka kako sredstva od povrata PDV-a ne mogu biti prebačena izravno Poreznoj upravi nego isključivo obvezniku.

“Zakon je tu jasan. Sredstva od PDV mogu biti prebačena isključivo poreznom obvezniku i nikome više. Hoće li Porezna uprava kasnije blokadama računa pokušati doći do tih sredstava je pitanje koje se njima treba uputiti. Nama je zakon odredio kome sredstva možemo prebaciti”, rekli su sugovornici iz UNO BiH za Ero.tel.

Također, iz ove institucije smo dobili i službeni odgovor na pitanja oko procesa povrata sredstava od PDV-a Aluminiju.

“Obveznik Aluminij iz Mostara je dana 10.07.2019. godine podnio PDV prijavu za mjesec lipanj 2019. godine u kojoj je iskazao porezni kredit. Dan kasnije, dakle 11.07.2019. godine spomenuti obveznik je podnio izmjenjenu PDV prijavu za mjesec lipanj 2019. godine u kojoj je zahtijevao povart PDV-a. Zakonska procedura povrata PDV-a kaže da tvrtke koje su pretežiti izvoznici i podnesu PDV prijavu u kojoj traže povrat PDV-a, isti moraju dobiti u roku od 30 dana od dana podnošenje PDV prijave u kojoj su zahtijevali povrat. Svi ostali obveznici povrat PDV-a dobijaju u roku od 60 dana od dana podnošenja PDV prijave u kojoj su zahtijevali povrat poreza na dodanu vrijednost. U konkretnom slučaju, spomenuti PDV obveznik će dobiti povrat PDV-a u okviru rokova koji su definirani zakonskim i podzakonskim aktima”, rekl su iz UNO BiH za Ero.tel.

Neslužbene informacije govore kako Aluminij još neko vrijeme neće dobiti ova sredstva, a radi se o iznosu od oko tri milijuna maraka, jer mu slijedi kontrola Uprave za neizravno oporezivanje. Dok kontrola traje, sredstva se ne mogu isplatiti. Očekivanja su kako će novac, ukoliko kontrola bude pozitivna, ipak biti isplaćena do kraja mjeseca. A samim tim i plaće djelatnicima koji su još uvijek u radnom odnosu.

Do tada bi se ministrica Milićević trebala zapitati je li pametno gajiti bratske odnose sa premijerom Novalićem i njegovim suradnicima dok isti pokušavaju jamu u kojoj se nalazi Aluminij učiniti još dubljom. Jer samo tako se mogu tumačiti zadnji potezi federalnih institucija. Otimati tri milijuna maraka Aluminiju koji s tim novcem treba isplatiti plaće radnicima nije ništa više nego još jedan pokušaj izazvanja socijalnih nemira i izigravanja postignutih dogovora.

Sarajevski “Dnevni avaz” u utorak je objavio da se zaklada „M.T. Abraham“ koju vodi Amir Gross Kabiri, poduzetnik i vlasnik nogometnoga kluba “Hapoel” iz Tel Aviva, pojavila kao novi potencijalni kupac mostarskog Aluminija, koji je prekinuo proizvodnju zbog nagomilanih gubitaka i nerentabilnog poslovanja.

Citirajući neimenovani izvor iz Vlade Federacije BiH, u čijem je vlasništvu 44 posto udjela u Aluminiju, list tvrdi kako su predstavnici zaklade čije je sjedište u Parizu u tajnosti prošlog tjedna boravili u Sarajevu gdje su se sastali s predsjednikom federalne vlade Fadilom Novalićem i pri tom potvrdili kako su zainteresirani za ulaganje u mostarsku tvornicu, prenijela je Hina.

Navodno su zatražili da im iz uprave Aluminija dostave pokazatelje o poslovanju. Promicanje kulture ”Za sada se ne može precizno utvrditi koliko ozbiljno su zainteresirani za ulazak u Aluminij i jesu li doista ozbiljan potencijalni strateški partner koji može ponuditi konkretan plan za izlazak mostarskoga poduzeća iz teške krize, ili je možda riječ o kompaniji koja, poput švicarskoga Glencorea, želi brzi profit i jeftiniju struju”, kazao je za Avaz neimenovani dužnosnik entitetske vlade.

Neobično je da se o zakladi M.T. Abraham na njezinim mrežnim stranicama može naći kako je njezina misija prije svega promicanje kulture s naglaskom na impresionističku i suvremenu umjetnost. Istodobno stoji kako zaklada djeluje u suradnji s kineskom industrijskom tvrtkom „China Machinery Engineering Corporation“, a zapravo je ona ta koja ima bogato iskustvo u oblasti energetike i ima razgranate poslove po Europi i svijetu.

U Vladi Federacije BiH planiraju nastaviti pregovore s tvrtkom “WAQT Trade LLC” iz Dubaija koja je ranije iskazala interes za preuzimanje “Aluminija” odnosno kupnju 44 posto državnog vlasničkog udjela i još 44 posto vlasništva koji je u rukama malih dioničara. Preostalih 12 posto u vlasništvu je hrvatske vlade.

Glencore je otpisan

Glencore je otpisan kao potencijalni partner, jer je taj britansko-švicarski konzorcij svako investiranje uvjetovao državnim jamstvima za povoljnu cijenu struje, što su u vladi Federacije BiH ocijenili neprihvatljivim. I dalje je nepoznato kakvo je točno financijsko stanje u Aluminiju nakon što je prije nešto više od mjesec dana u njemu prisilno prekinuta proizvodnja, jer je tvrtka ostala bez novaca za nabavku električne energije.

Vlada u Sarajevu i dalje čeka izvješće o poslovanju Aluminija za prvih šest mjeseci ove godine, a u međuvremenu je naloženo federalnoj Financijskoj policiji i inspektorima Porezne uprave da provjere sve sumnje o navodnim nezakonitim financijskim transakcijama u mostarskoj tvrtki.

Dok traje potraga za strateškim partnerom koji bi uložio u Aluminij i restrukturirao njegovo poslovanje, Vlada i uprava mostarske tvrtke pokušavaju provesti plan koji bi značio postupnu obnovu rada temeljenu uglavnom na uslugama drugim tvrtkama. Kad bi taj plan uspio, osigurao bi se posao za oko 500 radnika dok bi preostalih 400 dobilo otpremnine ili otišlo u mirovinu.