RS se zadužuje 150 milijuna eura za Koridor Vc, daje garancije do 800 milijuna KM

16. srpnja 2019.

Narodna skupština Republike Srpske (RS) odobrila je večeras zaduženje tog bh. entiteta u iznosu od 150 milijuna eura za izgradnju obilaznice kod Doboja, na dionici Koridora Vc, te dala suglasnost za entitetske garancije koje mogu iznositi do 800 milijuna KM.

Nakon cjelodnevne rasprave, koju je obilježilo protivljenje opozicije novim zaduženjima RS, ali i podrška projektima u infrastrukturi koji bi se financirali iz vlastitih sredstava, skupštinska većina podržala je odluku o zaduženju RS prema Europskoj banci za obnovu i razvoj za financiranje projekta Koridor Vc, obilaznica Doboj, u iznosu od 150 milijuna eura.

– Cilj projekta je da se osiguraju dodatna sredstva za izgradnju dionice autoputa Koridor Vc, dužine oko šest kilometara, a namijenjena su za financiranje konzultantskih usluga i građevinskih radova na obilaznici Doboj – navodi se u odluci.

Na posebnoj sjednici entitetskog parlamenta odobreno je i izdavanje garancija entiteta za kreditna zaduženja u ovoj godini, do iznosa od 800 milijuna KM. Resorna ministarstva su iskazala interes za izdavanje garancija prvenstveno u oblasti energetike, zdravstva i za Olimpijski centar Jahorina.

Izvršavanjem svih planiranih kreditnih zaduženja, odnosno izdavanjem garancija RS za kreditna zaduženja za koja su resorna ministarstva iskazala interes, dostigao bi se razina izloženosti RS po izdatim garancijama u iznosu od milijardu i 484 milijuna KM, odnosno 13,44 posto BDP-a.

Opozicija je ukazivala da nije protiv takvih projekata, ali smatra da bi RS iz izvornih sredstava trebalo da financiranja izgradnje cesta ili bar gondole na Jahorini u iznosu od devet milijuna KM.

Zastupnička rasprava je kao i mnogo puta do sada odstupala od točke dnevnog reda, uz međusobne optužbe opozicije i vlasti. Nakon usvajanja ovih odluka zaključena je posebna sjednica entitetskog parlamenta.

FENA

Borjana Krišto: BiH je u ozbiljnoj krizi

16. srpnja 2019.

Zakonodavna vlast na državnoj razini je u ozbiljnoj krizi, ali i funkcioniranje čitave Bosne i Hercegovine, upozorila je u razgovoru za Anadoliju Borjana Krišto, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, prenosi hms.ba “Zakonodavna vlast u BiH je u ozbiljnoj krizi. Nema tu nikakve dvojbe. Čim ona ne funkcionira u punom kapacitetu, a nema pretpostavke za to, onda je to tako”, navela je Krišto.

Ona, zakonodavna vlast, ne da ne funkcionira iz razloga što to netko ne želi samo iz nekakvog stava, naglasila je Krišto, nego jednostavno nema poslovničke pretpostavke za njeno funkcioniranje.

“Stoga naravno da je u krizi ne samo zakonodavna vlast nego čitava BiH”, kazala je Krišto. Istakla je da što se tiče proračunskih sredstava Ustav BiH je jasno definirao na koji način funkcioniraju institucije BiH kada proračun nije usvojen s tim da se donosi odluka o privremenom financiranju.

“On, proračun funkcionira temeljem prošlogodišnjeg proračuna za svaki kvartal. Hoće li biti i kada usvojena odluka o privremenom financiranju institucija BiH za naredno razdoblje (srpanj-rujan) odgovore treba potražiti u Vijeću ministara BiH. Nisam pozvana tu, a s druge strane to nije odluka koju donosi Parlamentarna skupština BiH”, ističe Krišto.

Parlamentarna skupština BiH, navodi, bi trebala odlučiti o izvorima i iznosima sredstava za institucije BiH kada je u pitanju proračun za 2019.

“Taj proračun trebamo dobiti od predlagatelja, a to je Predsjedništvo BiH. A, za to trebamo imati ispunjene sve pretpostavke zakonodavne vlasti kako bi ona u punom kapacitetu izvršila svoju zadaću. To je nekakav red veličina koji je nama potreban. Prije svega nam je potrebna žurna uspostava Vijeća ministara BiH kako bi otkočili zakonodavni postupak i stvorili preduvjete, ne samo financijske za funkcioniranje institucija BiH nego i sve drugo što je potrebno ovoj zemlji kada je u pitanju europski put, reforme i faktički odgovornost prema narodima i građanima na prvom mjestu”, cijeni Krišto.

Predsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH osvrnula se i na najave da bi državna vlast u BiH trebala biti formirana u rujnu.

“Obzirom da razne informacije kruže ono što što mogu reći iz političkih razgovora i razgovora unutar institucija BiH jeste da činimo sve da dođe do nekakvog dogovora. Određeni razgovori su obavljeni, a obavljen je i niz neformalnih sastanaka. Mi znamo da su na potezu Predsjedništvo BiH. SDA kroz sve ove razgovore u kojima je dio vlasti, kada gledamo dio koji se odnosi na formiranje vlasti, kao što je Kolegij odnosno zakonodavna vlast nisu bili zainteresirani za formiranje izvršne vlasti. Mnogi su spekulirali da je to povezano s ovim ili onim”, kaže Krišto.

To joj, kako kaže, iskreno kao zastupniku nije jasno, jer ne vidi niti jedan opravdan razlog niti za ovakve niti za onakve spekulacije.

“Osobno mislim ako se radi o bilo čemu, to povezuje s devetim mjesecom ili održanjem Kongresa mislim da to nije dobro prije svega za sve one, pogotovo za onoga tko ima i najveću odgovornost kada je u pitanju demokratski kapacitet. Dao Bog da bude i tada, u devetom mjesecu. Ali, što se tiče nas mi trebamo učiniti sve da se to dogodi prije sutra nego prekosutra”, poručila je Krišto.

Govorila je i o predstojećim godišnjim odmorima zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH za koju u javnosti se cijeni da ih izabrani dužnosnici nisu zaslužili s obzirom kako od rujna prošle godine nisu održali niti jednu sjednicu u punom kapacitetu.

“Kako niste vi, tako nisam ni ja netko tko odlučuje. Svaki zastupnik i svaki uposlenik ima pravo na svoj godišnji odmor. To je pravo koje je definirano zakonom, kao i neka druga prava. Prema tome mi kao Kolegij smo na posljednjoj sjednici razmatrali jer smo u obvezi donijeti zastupnicima rješenja dok se ne formira Administrativno povjerenstvo koje umjesto Kolegija inače donosi propise. Sada kada ih nema, Administrativnog povjerenstva, Poslovnikom je propisano da su to onda obveze i nadležnosti Kolegija. Obratili smo se klubovima da nam se jave ukoliko žele jer mi moramo donijeti za prvih šest mjeseci rješenje bez obzira je li netko koristio ili nije koristio godišnji odmor. To zato što temeljem toga o korištenju godišnjih odmora zastupnicima se uskraćuju neka druga prava kada su na godišnjem odmoru”, navodi Krišto.

To rješenje, ističe, se mora odnositi na punih 10 dana, a ostalo je prema pravu zastupnika.

“Kolegij je odlučio napraviti preporuku, a to se svake godine tako radi, da se to koristi u nekom vremenu, ako se zastupnik ne odredi da ćemo mi ta rješenje donijeti u tom razdoblju. To je znači preporuka. To ne znači da je kolektivni godišnji odmor, to ne znači da se ne mora raditi, to ne znači da ako se stvore pretpostavke ne mogu sazvati sjednice”, poručila je Krišto.

Džaferović i Komšić traže da se obustavi gradnja Pelješkog mosta

16. srpnja 2019.

predsjednistvo-dodik-komsic-dzafirovic — Foto: Predsjedništvo BiH

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik kazao je danas u Sarajevu da su na sjednici Predsjedništva razmatrali prijedlog zaključaka o obustavi radova na Pelješkom mostu te otvaranju spora s Republikom Hrvatskom, koji on nije podržao.

Istaknuo je da su članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić glasali za tu odluku, te da je ona formalno usvojena. “Kao član iz reda srpskog naroda potegao sam pitanje vitalnog nacionalnog interesa i to ću objasniti Narodnoj skupštini Republike Srpske zašto to nije dobro. U danu kada smo poslije deset godina potpisali ugovor o izgradnji mosta na Savi, usvaja se odluka koja može poremetiti tu vrstu priče”, kazao je.

Smatra da nije pametno da BiH tako ulazi u konflikt s Republikom Hrvatskom te da je njegov prijedlog bio da se napravi sveobuhvatni sporazum o granici, ali da su se Džaferović i Komšić fokusirali na problem oko gradnje Pelješkog mosta.

“Pelješki most se već gradi i mislim da bi bilo previše subjekata s kojima bi imali probleme u tom pogledu”, poručio je. Dodik je kazao da je jedna od točaka dnevnog reda sjednice Predsjedništva BiH bila i migrantska kriza ističući da Vijeće ministara BiH nije postupilo po zahtjevu Predsjedništva BiH da dostavi sveobuhvatan plan.

Dodao je da je u Zaključcima sjednice Predsjedništvo jedinstveno osudilo takvo ponašanje i neodgovornost Vijeća ministara BiH, jer nemaju sveobuhvatni prijedlog mjera koje bi podrazumijevale reakciju na sva otvorena pitanja, kao i potrebu da se sa Srbijom i Crnom Gorom uspostave procedure kako bi se napravio sveobuhvatni plan i spriječio ulazak migranata u BiH.

Ovo je bio prvi put da Predsjedništvo pokreće jedan ovakav potez, poput pokretanja sudskog spora, ali je sada evidentno da ni to neće ići jednostavno.

Livno: U stravičnoj nesreći poginuo muškarac, četiri osobe ozlijeđene

16. srpnja 2019.

U stravičnoj prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak oko 14:00 sati u Kablićima kod Livna poginuo je 57-godišnji O. S., dok su četiri osobe ozlijeđene, među kojima i 13-godišnja djevojčica.

U nesreći su sudjelovali VW Golf, kojim je upravljao S. S. (48), i Fiat Punto, za čijim je upravljačem bio S. B. (72). Suvozač iz Golfa O. S. preminuo je na putu do bolnice, dok su vozač S. S. i putnik B. D. (67) iz Glamoča teško ozlijeđeni i prevezeni u mostarsku bolnicu, javlja Avaz.

Vozač Fiata S. B. i njegova maloljetna putnica A. B. zadobili su lakše ozljede.

Mostar: Lakša prometna nesreća na M17

16. srpnja 2019.

prometna-nesreca — Foto: hercegovina.in | Prometna nesreća na M17

Večeras oko 20,00 sati dogodila se lakša prometna nesreća sa materijalnom štetom.

Naime,na magistralnoj cesti M17, iznad mostarskog naselja Zalik sudarili su se Škoda i Renault i pri tom je došlo do materijalne štete.

Ozlijeđenih nije bilo, a promet se na tom dijelu odvijao usporeno,jednom trakom.

Hercegovina.in

Rekordni broj državljana RH koji žive u Njemačkoj

16. srpnja 2019.

Broj stanovnika Njemačke je prošle godine na temelju useljavanja porastao za preko 400.000 a s 29.000 neto useljenih stanovnika državljani Hrvatske se nalaze na drugom mjestu iza Rumunjske kada je u pitanju useljavanje iz zemalja Europske unije, javlja Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu u utorak.

‘U Njemačku je u razdoblju između 1.1. i 31.12. 2018. uselilo 1,58 milijuna stanovnika a istodobno iselilo 1,18 milijuna tako da u Njemačkoj krajem 2018. kao posljedica migracija živjelo oko 400.000 osoba više nego na početku iste godine’, stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku.

Među zemlje s najvećom stopom useljavanja u Njemačku spada Hrvatska iz koje je u Njemačku 2018. iselilo 57.724 građana. Istodobno je iz Njemačke iselilo 28.869 stanovnika tako da se broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj u 2018. povećao za 28.855 te sada iznosi 395.665 građana.

Krajem 2017. u Njemačkoj je zabilježeno 367.900 stanovnika s hrvatskim državljanstvom što je 27.765 manje nego krajem 2018. Krajem 2016. u Njemačkoj je živjelo 332.605 građana što je 35.295 manje nego krajem 2017.

Od 2010., kada je u Njemačkoj živjelo 220.199 hrvatskih državljana, do 2018. broj građana Njemačke s hrvatskim državljanstvom se povećao za 175.466.

Najveću skupinu državljana RH po godinama boravka u Njemačkoj još uvijek čine oni koji u ovoj zemlji borave već više od 25 godina (158.595) a na drugom mjestu su oni koji u Njemačkoj borave od jedne do četiri godina (113.760). Manje od godinu dana u Njemačkoj je prijavljeno 34.960 građana.

Po broju useljenika iz zemalja Europske unije ispred Hrvatske se nalazi jedino Rumunjska (68.000) a iza Hrvatske Bugarska (27.000).

Iz Bosne i Hercegovine je prošle godine u Njemačku uselilo 22.749 građana a istodobno se njih 10.331 iselio.

Od osoba koje su prošle godine uselile u Njemačku najveći postotak (87 posto) se odnosi na strance a ostatak su Nijemci koji su se vratili u Njemačku nakon života u inozemstvu.

HINA

Požar kod mostarskog FIS-a: Gorilo nisko raslinje

16. srpnja 2019.

pozar-kod-fisa (1) — Foto: hercegovina.in | Požar kod mostarskog FIS-a

U blizini mostarskog FIS-a večeras oko 20:00 sati uz magistralnu cestu M17 došlo je do požara. Gorilo je nisko raslinje, a vatra se jako brzo širila zbog jako vjetra.

Foto: hercegovina.in | Požar kod mostarskog FIS-a

Mostarski vatrogasci intervenirali su na navedenom požarištu.

Guci ima novu make-u liniju i kampanju

16. srpnja 2019.

Savršeno je dosadno, sigurno bi rekla Bette Davis, i ova rečenica bi najbolje mogla opisati novi Guccijevu kampanju za karmine. Kreativni direktor Gucci brenda, talijanski dizajner Alessandro Michele lansirao je novu liniju Gucci makeup-a, koju prati zanimljiva kampanja u koju je unio mnogo slobode. U njoj nisu angažirane ljepotice bez mane, već su karmini reklamirani na usnama djevojaka koje i nemaju savršene zube.

– Ideja kampanje je prikazato stvarnost s humaniziranim pogledom, iako je naizgled čudna. A čudnost je ljudska, pa je samim time i lijepa. Snimci Martina Parra su poput metaka. Direktni su, a sve žene u okviru kampanje nose šminku na način koji oslobađa – kaže Michele, koji je kolekcijom karmina odao počast zlatnom dobu Hollywooda, od kultnih ’20-ih do ’50-ih godina prošlog stoljeća.

– Vratio sam se ruževima koje sam imao priliku vidjeti u životu. Kad sam bio mali moja mama je nosila karmine inspirirane ’50-im godinama i želio sam mu zato dati najmoćnije značenje, u fokus staviti holivudske dive i kino mitologiju, koja je u to doba usne stavljala u prvi plan – govori Michele.

Mostar: Motociklista završio na asfaltu

16. srpnja 2019.

Na sjevernom ulazu u Mostar, danas se dogodila prometna nesreća.

Motociklista je izgubio kontrolu i pao na asfalt. Prema prvim informacijama, motociklista je povrijeđen, ali nije poznat stupanj povreda.

Na licu mjesta su mostarski policajci koji obavljaju očevid.

Djeca uče na svojim greškama

16. srpnja 2019.

Djeca roditelja koji ne reagiraju burno na svaku njihovu grešku, već smatraju da je normalno griješiti i učiti na greškama, bit će mnogo samopouzdanija od one čiji roditelji skaču na svaki problem, tvrde stručnjaci.

Važno je nastojati pronaći ravnotežu između pomaganja djeci, ako ona to traže ili žele, i dopuštanja da sama rješavaju ili izvrše zadatke.

Djeca će tako napredovati te biti samouvjerenija i samostalnija, a ipak će osjećati njima važnu podršku i sigurno zaleđe od roditelja.

Jezivi detalji masakra u Knjaževcu, djed ubio zeta i unuka

16. srpnja 2019.

Pijani i pomahnitali Nenad Ronić (63) potegao je “kalašnjikov” i pucao rafalno u članove svoje obitelji. On je poslije porodične svađe ubio zeta Jastreba Asanovića (38) i unuka Ivana Ronića (19), a teško ranio Ivanovu ženu Romanu (20) i drugog unuka Bendžamina R. (15).

Kako mediji prenose, Jastreb je preminuo u dvorištu obiteljske kuće, dok je Ivan podlegao povredama u knjaževačkoj bolnici. Romana i Bendžamin R. su sa teškim povredama prebačeni u bolnicu.

Monika Asanović, rođena kćerka osumnjičenog Nenada, uspjela je da pobjegne na kat kuće, noseći u naručju svoje unuče. Njen sin Ivan i snaha Romana su prije samo mjesec dana dobili sina, a muž Jastreb je uoči obiteljskog masakra planirao slavlje povodom rođenja unuka.

Krvavom zločinu u Knjaževcu prethodila je obiteljska svađa. Svađa je izbila između ubijenog Ivana i njegovog rođaka K. R. Ivan je pretukao K. R., koji se poslije toga požalio njihovom djedu Nenadu Roniću.

– Pozvana je policija i patrola je brzo intervenirala. Policajci su ih upozorili da se smire da ih ne bi privodili. Djeca su se poslije toga navodno izmirila. Međutim, poslije pola sata je došao Nenad noseći “kalašnjikov”. Na stepeništu je zatekao zeta Jastreba i unuka Ivana. Bez riječi je zapucao na njih. Ispalio je čak 29 metaka. Snahu Romanu je pogodio u slabinu. Metak joj je prošao kroz tijelo, dok je drugom unuku Bendžaminu, Monikinom mlađem sinu, rafalom isjekao noge – kazao očevidac porodične tragedije.

Susjed Miloš Stefanović (25) spriječio je veću tragediju, jer je Nenadu oteo pušku.

– Čuo sam rafale i preskočio ogradu. Vidio sam Nenada kako puca na rođake na stepeništu. Nisam dugo razmišljao, skočio sam mu na leđa, udario ga i oteo mu “kalašnjikov” – prepričao je Miloš.

Radomir Pavlović, otac ubijenog Jastreba, tvrdi da njegov prijatelj ima tešku narav.

– Bahat je. Više puta je maltretirao članove obitelji, ali policija nije reagirala. Po Knjaževcu je napadao i druge ljude, ali nikada nije priveden – kazao je Pavlović.

Rođak Saša Asanović kazao je da je osumnjičeni Nenad i njega pokušao da ubije.

– Jednom me je jurio automobilom. Čak je i potezao pištolj da me ubije. Uspio sam da pobjegnem u posljednjem trenutku. Otrčao sam pravo u policiju i prijavio ga, ali ga nisu priveli. Ova tragedija je mogla da se izbjegne da je protiv Nenada bila podnijta krivična prijava i da mu je oružje oduzeto – izričit je Saša Asanović.

Osumnjičeni je držao ringišpile i radio na vašarima, a poslije smrti supruge živio je sam.

Istraga u ovom slučaju se nastavlja saslušanjem osumnjičenog Nenada, članova njegove obitelji i susjed očevidaca.

Američki veleposlanik o propasti Aluminija kao i o Zračnoj luci Mostar bez dlake na jeziku

16. srpnja 2019.

alumi9nij-zracna-luka-veleposlanik — Eric Nelson o Aluminiju i Zračnoj luci Mostar

Trenutno najaktualniju privrednu temu u BiH, ali i u regiji je tema o posrnulom hercegovačkom divu – Aluminij. Aluminija se dotakao i američki veleposlanik u BiH Eric Nelson, a njegov poduži komentar prenosimo u cijelosti.

“Dok čitamo novinske naslove o propasti Aluminija Mostar, suosjećamo sa radnicima čiji život zavisi od ove kompanije, radnicima koji su nastojali učiniti da kompanija, usprkos svemu, nastavi raditi. Vlasti županije i Federacije treba da učine sve što je u njihovoj moći da umanje udar na obitelji ovih radnika.

Iako se kompanija suočavala sa teškim tržišnim uvjetima, uz visoke troškove glinice i struje, postoje i drugi dodatni razlozi njenog pada. Bolna je istina da je Aluminij lagano propadao otkako je poslije rata, 1997. godine, u njemu ponovo pokrenuta proizvodnja, jer je njegova svrha postala da bude od koristi političkim strankama, a ne radnicima i privredi Hercegovine. Sada vidimo logične posljedice pogrešnog upravljanja, čiju cijenu plaćaju radnici i njihove obitelji.

Nije ovo prvi put da se političarima dopusti da neku kompaniju dovedu do bankrota, a neće biti ni posljednji ukoliko se nešto ne promijeni. Menadžeri Aluminija su, radeći u korist političkih gospodara, umjesto da rade na prilagođavanju teškim tržišnim uvjetima, proizveli sadašnju situaciju u kojoj su radnici iznenada ostali bez zaposlenja od kojeg zavise i oni i njihove obitelji.

Ovo će biti teško vrijeme za mnoge u Hercegovini koji su zavisili od Aluminija, kao i za s njim povezane kompanije. Ali, ljudi u Hercegovini su jaki, a hercegovačka privreda ima puno sektora koji obećavaju: poljoprivredna dobra, plantaže i vinograde, prelijepe gradove, sela, rijeke i planine i, što je najvažnije, talentirane ljude koji su spremni da obavljaju kvalitetne poslove za koje nisu potrebne debele koverte ili članstvo u stranci, nego ljudi bivaju nagrađeni za ono što rade.

Turistički sektor BiH već bilježi rast od 13% godišnje, a Mostarski aerodrom leži neiskorišten. Potrebno je nekoliko dana da bi se proniklo u ljepote Hercegovine, ali sada većina posjetitelja dođe na jedan dan, od čega imaju koristi autobuski prijevoznici Hrvatske, a ne hoteli i prenoćišta u BiH. Mostarski bi aerodrom lako privukao puno više letova i turista da nije pod stranačkom kontrolom i da funkcionira prema ugovoru o koncesiji kao većina aerodroma u regiji. Prema podacima Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija, prihod od turizma je 2017. godine u BiH bio 1,4 milijarde KM, a može – i treba biti – još i veći.

Vrijeme je da Hercegovina i Hercegovci imaju koristi od legitimnog poslovanja. Nažalost, naročito njihovi lideri i dalje blokiraju reforme i mjere za poboljšanje poslovne klime. Umjesto blokiranja napretka, trebalo bi da igraju vodeću ulogu u smanjivanju doprinosa na rad, povećanju nivoa efikasnosti naplate poreza da bi se smanjila siva ekonomija, u ulaganju u proizvodnju struje, te poduzimanju i drugih koraka koji bi Hercegovinu poveli putem bržeg privrednog rasta.

Ova se priča stalno ponavlja širom Bosne i Hercegovine, na štetu talentiranih ljudi u ovoj zemlji. MMF je napravio listu od oko 550 bosanskohercegovačkih poduzeća koja su u vlasništvu države, koja čine više od 20% BDP. Većina ovih kompanija u teškom su financijskom stanju, i na njih otpada skoro 70% dugovanja za poreze i doprinose u javnom sektoru. Za najveći broj njih ne postoji razuman razlog da budu u posjedu vlasti osim da se političkim strankama omogući da ih kontroliraju. Pod kontrolom političkih stranaka, i radnicima u ovim poduzećima i privredi BiH prijeti propast.

Lijek za sve to je potpuna transparentnost u vezi sa financijskom situacijom i dugom svih poduzeća u državnom vlasništvu, te potpuna depolitizacija uključujući upošljavanje menadžera po osnovu stručnosti, a ne političke pripadnosti. Dok bi neke kompanije, poput onih zaduženih za komunalne poslove, trebalo da ostanu javne, brojnim drugim kompanijama u državnom vlasništvu potrebno je stručno rukovodstvo do kojeg bi se došlo preko koncesija ili ugovora o javno-privatnom partnerstvu, kao i dotok ulaganja kroz kvalitetnu prodaju privatnoj osobi kao partneru koji ima iskustva u određenoj grani industrije. To bi onda proizvelo nova radna mjesta, nova ulaganja, nove tehnologije, novi rast.

Nemojmo gubiti vrijeme, poboljšajmo poslovnu klimu da bi se omogućilo da kompanije počnu sa radom i otvaraju nova radna mjesta; radimo također zajedno na poboljšanju obrazovnog sistema koji će proizvoditi stručnjake sposobne da preuzmu poslove ekonomije dvadeset prvog stoljeća.

Tehnološki parkovi u Mostaru, mnogi talentirani mladi ljudi koji svoju karijeru grade u sektoru informativnih tehnologija dokazuju da je i ovo bosanskohercegovački sektor rasta koji obećava. Radite na stvarnom razvoju privrede u Hercegovini, da mladi ne bi odlazili negdje drugo da nađu šansu za sebe i pobjegnu od nacionalističke retorike. Građani BiH zaslužuju bolje od “uobičajenog”.

Ključne zadaće Aluminija: Ponovno pokretanje proizvodnje i zbrinjavanje radnika

16. srpnja 2019.

U nastavku rada svojevrsnoga Kriznog vijeća Aluminija d.d. Mostar, uz predstavnike Uprave, Nadzornoga odbora i Nezavisnoga sindikata zaposlenika Aluminija, i danas je sudjelovao Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH.

Iz korporativnih komunikacija mostarskog Aluminija podsjećaju da su jučer detaljno razmatrane prve analize o mogućnostima pokretanja ugašene proizvodnje u Aluminiju koje bi išlo u tri etape, počevši s Ljevaonicom, preko Anoda, do Elektrolize.

-Prvi je dan bio usmjeren na Ljevaonicu koja je, uvjetno kazano, najjednostavnija za pokretanje, dok je danas naglasak bio na razmatranju zahtjevnosti pokretanja proizvodnje u pogonu Anoda. Premda još nije moguće predvidjeti sve parametre, bitno je naglasiti kako je nužno ispuniti niz pretpostavki, od tehničkih do financijskih, što ne će biti moguće bez konkretnoga angažmana svih suvlasnika, u prvomu redu Vlade FBiH – priopćeno je iz Aluminija.

Iz posrnulog Hercegovačkog giganta javljaju da je radna skupina predana postavljenoj zadaći, a to je oživljavanje proizvodnje u Aluminiju i zbrinjavanje radničke populacije.

-Na tomu je tragu i danas posebno bilo govora o sudbini Aluminijevih radnika i o iznalaženju načina za premošćivanje aktualne situacije. Pokrenut je niz aktivnosti, u prvomu redu ostvarivanja komunikacije s čelnim ljudima komercijalnih banaka i kreditnih organizacija, s traženjem maksimalnoga razumijevanja za kreditne i druge obveze koje uposlenici Aluminija imaju. Bitno je, s obzirom na brojnost pogođene populacije od oko 900 obitelji, postići najveću moguću relaksaciju na tomu planu – stoji u priopćenju za javnost Aluminija d.d. Mostar./

Dragan Čović posjetio RTV Herceg Bosna

16. srpnja 2019.

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović obišao je u utorak Radioteleviziju Herceg Bosne u Mostaru, priopćeno je iz stranke.

Prilikom susreta predsjednik Čović razgovarao je sa Stipom Galićem, ravnateljem RTV Herceg Bosne, Franjom Takačem voditeljem organizacijske cjeline televizije na RTV HB te Manuelom Bojo urednicom Radija Herceg-Bosne te urednicima i novinarima.

”Uvjeren sam da ćemo za dva ili tri mjeseca moći kazati da smo postigli jednu zavidnu razinu programa koji nudimo našem gledateljstvu, ovaj dio koji je pokrenut početkom srpnja već polako zaživljava, pa svi oni koji budu željeli gledati program RTV Herceg Bosne će moći uživati u tom programu”, kazao je prilikom posjete predsjednik Čović te iskazao daljnju potporu radu i razvoju programa RTV Herceg Bosne, priopćeno je iz HDZ-a.

Infekcije dječije kože u ljetnim mjesecima

16. srpnja 2019.

Koža kao najveći organ ljudskog tijela predstavlja prvu liniju obrane organizma od infekcija izazvanih bakterijama, virusima i drugim mikroorganizmima, posebno tijekom ljetnih mjeseci.

Dječija koža osjetljivija je od kože odraslog čovjeka. Njen površinski sloj mnogo je nježniji, potkožno masno tkivo tanje, aktivnosti žlijezda lojnica i znojnica nepotpuno razvijene, sadržaj masti manji, a vode ima mnogo više.

Zbog svega toga kod djeteta mehanizam termoregulacije je mnogo osjetljiviji nego kod odraslih, koža se lakše isušuje, podložnija je infekcijama, negativnom djelovanju sunčevog zračenja i mehaničkim nadražajima. Dječiju kožu zato treba znati njegovati i liječiti poštujući njene posebnosti.

Najčešća infekcija kože kod djece je Impetigo contagiosa, bolest izazvana jednom od dviju bakterija – Streptokokom grupe A ili Stafilokokom aureus. Infekcija se može pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, a najčešće oko usta i nosa, u glutealnom području, kao i na rukama.

Infekcija se javlja na mjestima gdje je površinski sloj kože oštećen povredom ili iritacijom (raščešana ranica nastala nakon ujeda komarca ili nekog drugog insekta, iritacija kože nakon dodira s pijeskom na moru, isušena koža zbog opekotina od sunca, oštećena sluznica nosa…).

Na koži se u tijeku nekoliko dana javljaju mali plikovi, koji ubrzo pucaju i iz njih se cijedi ljepljiva smeđa tečnost, koja se suši i pretvara u krastu. Infekcija je u nekompliciranim slučajevima benignog toka, nema drugih simptoma, osim promjena na koži, koje prolaze ne ostavljajući ožiljke.

Blagi oblik impetiga liječi se ispiranjem inficirane kože blagim antiseptičnim rastvorom i mazanjem antiseptičnih ili antibiotskih krema. Ukoliko se infekcija proširi, u terapiju se uvode antibiotici u dogovoru s pedijatrom.

Impetigo je zarazna bolest. Zaražena djeca najčešće ga prenose češanjem sa jednog dijela na drugi. Infekcija može se proširiti i na ostale ukućane, ili djecu.

Djecu sa impetigom treba nakratko izolirati, a 24 sata nakon počinjanja oralne antibiotske terapije, dijete više ne bi trebalo biti zarazno.

Kako spriječiti

Prevencija infekcija kože kod djece vrši se sprečavanjem povreda i iritacija nježne dječije kože, stavljanjem antiseptika na posjekotine i ogrebotine na koži, redovnim rezanjem noktiju na rukama, da bi se spriječilo oštećenje kože grebanjem, pravilnim tretmanom ispucalih usnica i oštećene sluznice nosa nakon virusne infekcije.

AFERA ALUMINIJ: Tko je ”širokobriješki Sanader”

16. srpnja 2019.

Marijan Primorac zvani Prndelj, poznat je po podatku da je premijeru Ivi Sanaderu prema pisanjima medija 2004. kupio BMW vrijedan više od 4 milijuna kuna baš u vrijeme kada je Županijski sud u Splitu poništio prvostupanjsku odluku o zatvorskoj kazni od dvije i pol godine za sina mu, mladog Primorca, te ju smanjio za šest mjeseci uz objašnjenje koje je šokiralo javnost – da dolazi iz društveno prihvatljive obitelji.

Tako je Primorčev sin, koji je usred Makarske bijesnim automobilom, kao maloljetnik usmrtio dvije djevojke, umjesto osude postao i pravno društveno prihvaćen familijarni dečko. Otac danas ide njegovim stopama. Pa najnovije poslovanje Primorke, možda sud u Sarajevu također prikaže kao društveno prihvatljivo , jednog dana kada širokobriješki Sanader također, zbog izvlačenja milijuna iz Aluminija, završi u BH Rementicu.

I taman kad smo mislili da su Lijanovići zlo koje je umrlo pojavio se Marijan Primorac, vlasnik tvrtka Primorka iz Širokog Brijega. Glavnog grada svih Hrvata.

Prvi je hercegovački tajkun koji je uspio blokirati rad Vlade Federacije BiH i posvađati federalne ministre već na samom početku mandata. Poduzetni je Primorac, pored toga, jedini širokobriješki biznismen kojem je pošlo za rukom da osigura političku potporu iz Sarajeva, jer su u zaštitu njegovih poslovnih interesa u mostarskoj tvornici Aluminij stali bošnjački ministri, kako iz prethodnog tako i iz aktualnog saziva federalne Vlade, piše Slobodna Bosna u novom broju.

Ponavlja se tako stara matrica. Svaki majorizatorski proces Sarajeva nad Mostarom, u Hercegovini je tražio svoje ljude . I kao po pravilu uvijek ih je nalazio. Ako pokušate nešto obrnuto, npr. pronaći Bošnjake koji će zaigrati na hrvatsku kartu u Sarajevu teško ćete ih naći. Toliko o tome koji je narod “nacionalno” svjesniji.

Podsjetimo da je Marijan Primorac političko-poslovnu suradnju započeo s bivšim federalnim premijerom Nerminom Nikšićem (SDP) i resornim ministrom energije, rudarstva i industrije Erdalom Trhuljem (SDA), a posljednih mjeseci nastavio s njegovim nasljednikom Reufom Bajrovićem (Demokratska fronta). I to je, u konačnici, pravi razlog što je Bajrović, pred sami početak prošlotjednog zasjedanja Vlade FBiH, s dnevnog reda naprasno povukao točku koja se odnosi na stanje u Aluminiju, zbog čega su sjednicu napustili ministri iz HDZ-a.

Kadrovska ‘osvježenja’

Iako su čelnici Demokratske fronte više puta poručivali da neće dozvoliti masovne smjene u javnim kompanijama, izvori bliski rukovodstvu te stranke otkrivaju kako se već uveliko kadrovira kada je posrijedi izbor direktora najatraktivnijih poduzeća. Tako se kao najizgledniji kandidat za budućeg direktora EP BiH spominje dosadašnji federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj. No, zbog zakonskog ograničenja prema kojem ministri ne mogu biti izabrani na rukovodne pozicije u javnim poduzećima koja su bila u njihovom resoru šest mjeseci nakon isteka mandata, Trhulj će morati sačekati do rujna. Kako u isto vrijeme ističe i mandat aktualnom direktoru Elektroprivrede BiH Elvedinu Grabovici, jasno je zašto ministar Reuf Bajrović ne žuri s njegovom smjenom.

Tajni susreti u mostarskim restoranima

Prema informacijama Slobodne Bosne, ministar Reuf Bajrović i biznismen Marijan Primorac sastali su se prije dvadesetak dana u jednom mostarskom restoranu, kako bi dogovorili plan za spašavanje sadašnje Uprave Aluminija, koju je vlasnik Primorke, još prije godinu dana, stavio pod svoju punu kontrolu. Susret je dogovoren uz posredovanje Bajrovićeve stranačke kolegice Ružice Burić, članice Predsjedništva DF-a i direktorice Sektora pravnih, kadrovskih i zajedničkih poslova u Aluminiju, koja je, prema tvrdnjama uposlenika tog poduzeća, aminovala kadrovsku čistku ranijeg menadžmenta, ali i brojne poslovne ugovore, čija je zakonitost krajnje upitna. Navodno se Primorac, osim s Reufom Bajrovićem i Ružicom Burić, posljednjih mjeseci uspio „zbližiti” i sa još nekolicinom čelnika Demokratske fronte, koji su potom pokušali isposlovati podršku koalicijskih partnera iz SDA.

Ubrzo se, međutim, ispostavilo kako su pravili račun bez krčmara, budući da ni federalni premijer Fadil Novalić, ni njegovi stranački šefovi, nisu pristali da zbog poslovnih relacija između Marijana Primorca i poslovodstva Aluminija zamrznu odnose sa HDZ-om, odnosno, paraliziraju izvršnu vlast u Federaciji!

Slobodna Bosna je, pak, upozorila kako je širobriješki tajkun, koji je golemo bogatstvo, vrijedno preko 120 milijuna KM, stekao preprodajom cigareta rovinjskog TDR-a i na kladioničarskim poslovima, promijenio djelatnost i da postaje najvažniji dobavljač Aluminija.

Premda je suradnja Primorčevih tvrtki i mostarske kompanije započela ranije, u vrijeme dok je na čelu Aluminija bio Ivo Bradvica, strateško je partnerstvo „eksplodiralo” nakon što je Marijan Primorac u svibnju prošle godine na funkciju direktora postavio Nikicu Ljubića, nećaka svoje supruge. Ljubić je poslije za člana Uprave Aluminija zaduženog za ekonomsko-financijske poslove imenovao Tomislava Lovrića, do tada jednog od vodećih menadžera u tvrtki Primorka.

U narednim mjesecima članovi Uprave Aluminija proširuju suradnju s tvrtkama u vlasništvu Marijana Primorca, pa osim ranije dogovorene isporuke plina i koksa, širokobriješki tajkun postaje i najveći dobavljač glinice, i to iz tvornice Birač u Zvorniku, kao i od švicarskog Glencora. Ugovori o nabavci glinice zaključeni su bez javnog tendera i bez suglasnosti članova Nadzornog odbora, baš kao i ugovor o isporuci tzv. „suhih uložaka”, koje Marijan Primorac kupuje od Aluminijskog kombinata u Podgorici i uz golemu proviziju prodaje mostarskoj tvornici.

Zbog loše kvalitete sirovina koje su nabavljene u Crnoj Gori dolazilo je do pucanja anodnih peći i trovanja radnika.

Paket aranžman

Učestali susreti čelnika Demokratske fronte s Marijanom Primorcem po elitnim hercegovačkim restoranima otvorili su prostor svakojakim nagađanjima, posebice kada je u pitanju cijena tog „paket aranžmana”. “. Neuki je širokobriješki tajkun (Primorac je, navodno, redovno završio samo osnovnu školu) poznat kao izdašni financijer svih političara, još iz (po)ratnog vremena, kada je uz pomoć Jadranka Prlića i Nevena Tomića gradio svoje milijunsko poslovno carstvo, najprije u Hercegovini, a onda i u Hrvatskoj. Nakon što je protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera otvorena istraga, otkriveno je da je on blindirani automobil BMW, vrijedan 300.000 eura, dobio na poklon upravo od Marijana Primorca. No, teško da će se ikada saznati koga je sve velikodušni Primorac „nagradio” u prethodnoj Vladi Federacije prije nego što mu je omogućeno da preuzme kontrolu nad mostarskim Aluminijem.

Mjesečni ugovori vrijedni 15 milijuna maraka

Osim isporuke ključnih sirovina bez kojih nema ni proizvodnje u Aluminiju, Marijan Primorac je za mostarsku tvornicu isporučivao i plin, preko tvrtke Energtek Herz. Prema podacima iz registra, Energtek su osnovali Marijan Primorac sa 64.000 KM kapitala, njegov poslovni ortak iz Zagreba, gotovo anonimni Zoran Dimov, koji je uložio 26.000 maraka i firma Energtek AL LLC iz Sjedinjenih Američkih Država, čiji je osnivački ulog iznosio 110.000 KM. Navodno je Marijan Primorac plin kupovao u Sarajevu, od poduzeća BH Gas i, dakako uz proviziju, prodavao u Mostar. I dok je tvrtka Energtek registrirana za distribuciju plinovitih goriva, Primorčeva je Primorka od 1. januara ove godine dobila sve potrebne dozvole i licencu za opskrbu električnom energijom.

U posljednjih je godinu dana obim poslovanja između Aluminija i firmi u vlasništvu Marijana Primorca utrostručen – mjesečne su fakture koje širokobriješki tajkun ispostavlja direktoru Nikici Ljubiću, nećaku svoje supruge, sa dotadašnjih pet narasle na 15 milijuna KM i one se uredno izmiruju. Istodobno su, međutim, rasli i dugovi Aluminija prema drugim dobavljačima, prije svih Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, čije je poslovanje, zbog stalnog prolongiranja plaćanja, također dovedeno u pitanje.

Neslužbeno, ranije postignuti dogovor o reprogramu starih dugovanja nije ispoštovan, kao i prošlogodišnja Odluka federalne Vlade da se do kraja 2015. isplati obeštećenje otpuštenim radnicima Aluminija.

Prema zaključcima Vlade FBiH do kraja prošle godine su trebali biti isplaćeni nezakonito otpušteni radnici koji nisu pronašli novi posao, a onda i njihove kolege koji su zaposleni u drugim firmama, ali od obećanja bivšeg premijera Nermina Nikšića i članova Nadzornog odbora Aluminija imenovanih od strane federalne Vlade, očekivano, nije bilo ništa.

Neočekivan je, međutim, bio izostanak Nikšićeve reakcije zbog neprovođenja zaključaka Vlade, ali i odluka ranijeg federalnog premijera da u posljednjim danima mandata stavi Aluminij na listu poduzeća koja trebaju biti privatizirana. Pitanje je, naime, je li i prije najavljene prodaje 44 posto državnog kapitala kupac bio poznat, odnosno, bi li Aluminij i službeno bio predat u ruke Marijana Primorca?!

Financijska kontrola i kupovina vremena

Braneći posve neuvjerljivo uporno odbijanje da se o katastrofalnom poslovanju Aluminija izjasni Vlada Federacije BiH, iako lider HDZ-a Dragan Čović tvrdi da nagomilani gubici premašuju 250 milijuna maraka, ministri iz Demokratske fronte su poručili kako neće biti smjena dok se ne izvrši financijska kontrola poslovanja.

Gas do daske

Početkom 2011. američka kompanija Energtek Inc., sa sjedištem u Nevadi, mostarskom Aluminiju poslala je Memorandum o suradnji na osnovu kojeg je početkom marta iste godine sklopljen ugovor o isporuci plina, ali s kompanijom Energtek Herz, koja je u međuvremenu registrirana u Širokom Brijegu, a čiji suvlasnik je Mario Primorac. Prema potpisanom ugovoru, firma Energtek Herz se obavezala da će Aluminiju isporučivati 32 tisuće metara kubnog plina dnevno po cijeni od 0,88 po kubnom metru. Osim što je ugovor sklopljen bez poštivanja zakona o javnim nabavkama, odnosno potpisan je direktno bez prethodno raspisanog tendera, sporne su i odredbe koje se tiču prekida ugovora. Naime, ukoliko Aluminij prekine ugovor u prvoj godini, firmi Energtek Herz dužan je isplatiti tri milijuna eura, u drugoj godini 2,5 miliona, u trećoj godini 2,15, u četvrtoj i petoj 2,1 milijun eura, a u periodu između šeste i desete godine 1,2 milijuna eura. Prema poslovnoj dokumentaciji Aluminija firma Energtek Herz je 2012. godine ispostavila fakture u iznosu od 4,6 milijuna KM, a u 2013. godini čak 13,8 milijuna KM!

Budući da istrage federalne Financijske policije u velikim kompanijama znaju potrajati mjesecima, sve su prilike da je inzistiranje Demokratske fronte na utvrđivanju stanja u javnim poduzećima samo pokušaj kupovine vremena, kako bi se sadašnjim upravama produljio rok trajanja, piše Slobodna Bosna.

U tom smislu valja podsjetiti kako je financijska kontrola rada prethodnog menadžmenta Aluminija, u vrijeme dok su poduzeće vodili Mijo Brajković i Ivo Bradvica ranije završena i da, unatoč katastrofalnim nalazima, odnosno nepobitnim dokazima o financijskom kriminalu širokih razmjera, nikada nije službeno potvrđeno da je protiv bivših direktora podnesena kaznena prijava, piše sarajevski tjednik. No, sudeći prema zaključcima sa posljednjeg sastanka Željka Komšića, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, čini se kako je predsjednik Demokratske fronte ipak popustio, i da će federalna Vlada uskoro imenovati nova tri člana Nadzornog odbora Aluminija, ali i novu upravu u javnim poduzećima Hrvatske telekomunikacije Mostar i Elektroprivreda HZHB.

Zanimljivo je da federalni ministri iz Demokratske fronte, kada su inzistirali na financijskim kontrolama, nisu spominjali javna poduzeća čije je kriminalno poslovanje Financijska policija davno dokumentirala.

Odnosi se to, prije svih, na Upravu HT-a Mostar, koju je Financijska policija, i to po nalogu mostarskog Kantonalnog tužiteljstva, istraživala prije četiri godine.

U međuvremenu je istragu preuzelo Tužiteljstvo BiH, koje je protiv dugogodišnjeg predsjednika Uprave Stipe Prlića, bivšeg izvršnog direktora za pokretnu mrežu Zorana Bakule i njihovog marketinškog partnera Nevena Kulenovića početkom svibnja podiglo optužnicu. I iako je Upravi HT-a Mostar mandat istekao 27. siječnja, a protiv direktora podignuta optužnica, nijedan ministar iz Demokratske fronte nije ni spomenuo smjenu Prlića, kojeg i dalje protežira „simpatizer” Demokratske fronte, akademik Slavo Kukić.

Podsjetimo da su se članovi Nadzornog odbora HT-a Mostar već usuglasili da je najbolji kandidat za predsjednika Uprave HT-a Mostar Vilim Primorac (kojeg su prije četiri godine jednoglasno smijenili), ali je njegovo imenovanje zaustavljeno zbog blokade federalne Vlade.

Pteneseno sa portala poskok.info

Vrijeme je da nešto hitno promijenite

16. srpnja 2019.

Grčevi mišića dok se krećete koji se pojačavaju kada ubrzate, bol koja ne prolazi kada sjednete niti kada legnete… zvuči poznato? Ove bolove u nogama ispod koljena ne smijete nipošto ignorirati, čak ni ako nisu jaki i ako nalikuju ubodima iglica.

Što sve mogu značiti bolovi u nogama ispod koljena? Zanemarivanje bolova može dovesti do velikih problema, jer ta specifična bol može ukazivati na opasne bolesti. Grčevi i slične neugodnosti u nogama mogu biti jasan znak vaskularne bolesti – upale i slabosti vena i arterija koje uzrokuje nakupljanje masnih naslaga unutar krvnih žila.

Bolove u listovima može uzrokovati ravno stopalo

Bol u nogama ispod koljena, točnije u listovima mogu biti prvi i jedini znak da je počelo spuštanje stopala. Do ovoga može doći nakon dugotrajnog sjedenja ili hodanja, kao i nošenja tereta.

Kontinuirano izvođenje iste radnje s nogama, a da radite pritisak na stopala, može imati dugotrajne posljedice. Opterećenje ćete osjećati u mišićima potkoljenice, javit će se bol, posebno prilikom opterećenja.

Proširene vene najčešći su uzrok

Neki od čestih simptoma proširenih vena su jači bolovi, osjećaj napetosti i težine u nogama, svrbež i peckanje uz osjećaj paljenja. Ovaj problem češće se javlja kod žena nego kod muškaraca, a dolazi radi dužeg stajanja ili sjedenja.

Bol u nogama ispod koljena od proširenih vena pojačava se noću i za vrijeme menstruacije. Bol nažalost pogoršava podizanjem nogu, a hodanjem se uključuje mišićna pumpa. Ovo je vrlo osjetljiv problem pa smetnje i bol mogu izazvati i jedva vidljive proširene vene.

Upale vena dolaze uz jake i iznenadne bolove u potkoljenicama

Upale površinskih vena redovito izazivaju upalne promjene na koži. Ovaj problem može stvoriti bol u listovima, no neće se vidjeti upalna promjena na koži.

Ako uz bol osjećate jaku osjetljivost na pritisak i stiskanje u listovima, ili bol za vrijeme hodanja, postoji šansa da se radi o upali vena. U težim slučajevima može doći do povišene temperature i upalnih promjena na koži.

Birgerova bolest kod mlađih ljudi

Ova se bolest uglavnom javlja u muškaraca. Kod žena je vrlo rijetka, a ako se i pojavi blagog je toka. Često nastaje u razdoblju od 20-40 godine života. Simptomi su upalne promjene pretežno u arterijama koje dovode do suženja arterija.

Posljedica je manjak kisika i nakupljanje otpadnih tvari u mišićim. To je razlog zašto se bolovi u nogama ispod koljena kod ove bolesti počinju javljati nakon dužeg kretanja.

Birgerova bolest se može razvijati vrlo polagano, a počinje osjećajem hladnoće u nogama i bolovima koji su grčeviti. Jedan od simptoma je nastanak toplih crvenih mrlja, stvaranje rana i raspadanje tkiva. Ova bolest je opasna jer ako se razvije, oboljeli se dijelovi nogu moraju amputirati.

Jedan od uzroka nastanka ove bolesti je pušenje. Istraživanja su pokazala da se kod mnogih bolesnika, kojima su amputacije rađene po nekoliko puta, bolest smirila nakon prestanka pušenja. Od lijekova daju se sredstva za proširenje krvnih žila i poboljšanje cirkulacije krvi u nogama.

Arteriosklerotične promjene na krvnim žilama

Stariji ljudi (iznad 50 godina starosti) imaju veću šansu za doživljavanje arteriosklerotičnih promjena na krvnim žilama koje uzrukuju bolove u nogama ispod koljena.

Bolovi se kod njih javljaju za vrijeme kretanja, ali i kod nekih za vrijeme ležanja, te u slučaju nalog ustajanja. Uz boli u podkoljenicama, mogu se osjetiti jake trgajuće i sijevajuće bolesti nerava. Do ovih bolova može doći radi upale živaca koji često ovise o promjenama vremena.

Ostali mogući uzroci bolova u nogama ispod koljena mogu biti:

– upale mišića,
– gnojni procesi,
– nastanak tumora,
– upale kostiju,
– opći bolovi u slučaju gripa i viroza,
– zarazna leptospiroza,
– puknuće mišića.

U slučaju da osjetite neke od simptoma i ako vam se bol često pojavljuje, obratite se liječniku što prije kako bi vam provjerio pritisak u nogama i rukama. Što se prije obratite liječniku, šteta će biti manja. Pregled vam doslovno može spasiti život.

Male promjene za preveniranje bolova

Male promjene kao što su blage tjelovježbe ili šetanje na dnevnoj bazi, manji unos crvenog mesa ili prestanak pušenja mogu dovesti do velikih promjena. Kod mnogih pacijenata, posebno debljih, jednostavna tjelovježba olakšava problem jer potiče bolju cirkulaciju.

Pacijenti s većim problemima možda će trebati lijekove protiv kolesterola ili manji kirurški zahvat.

More, sunce, brčkanje i – bakterije

16. srpnja 2019.

Planirate odlazak na odmor? More ili jezero, bazeni, plivanje i svjež zrak uvijek se čine kao dobar izbor za porodice s djecom. Međutim, jedno istraživanje pokazalo je da su djeca podložnija bolestima koje vrebaju iz vode zaražene bakterijama.

Djeca mlađa od deset godina imaju veće šanse da se razbole plivajući u takvoj vodi, tvrde naučnici iz laboratorije Agencije za zaštitu okoline u SADu.

Lokalne vlasti u turističkim centrima testiraju vodu pokušavajući da uzgoje određene vrste bakterija iz uzoraka vode.

Rizik od gastrointestinalnih oboljenja bio je povećan u skladu sa nivoom bakterije Enterococcus. Od svih posjetitelja plaže, djeca su pokazala najviše simptoma.

Plivanje, igranje ili drugi vidovi rekreacije u zagađenoj vodi mogu izazvati bolove u grlu, povraćanje, proljev, temperaturu, infekcije sinusa, bolove u stomaku ili druge simptome, koji se obično povezuju s gripom.

Među ozbiljnijim tegobama su infekcije uha, kože, respiratornog sistema, pa čak i zagađivanje otvorenih rana.

Za razliku od opekotina od sunca, manjih povreda ili nesanice koje obično “idu” uz uzbuđenje putovanja kod djece, bolesti koje vrebaju iz vode nisu nešto na što brižni roditelji mogu utjecati.

Jedina preventiva je dobar izbor lokacije za odmor i informiranje o stanju vode u kojoj će se maleni brčkati.

Nina Badrić poručila Novaku Đokoviću: Bravo za sve

16. srpnja 2019.

Nakon što je obranio titulu u Wimbledonu, najbolji tenisač svijeta Novak Đoković dobio je čestitke sa svih strana. Mnogi su povodom toga na društvenim mrežama objavljivali statuse i fotografije s ovom sportskom zvijezdom.

Među njima je i hrvatska pjevačica Nina Badrić, koja je na svom Instagram profilu objavila jednu stariju fotografiju s Đokovićem.

– Prije nekoliko godina imala sam izuzetnu čast upoznati ovog fantastičnog čovjeka i iznimnog sportaša. Oduševilo me koliko je skroman, pristojan i jednostavan. Svaka čast i kapa dolje što ispisuje povijest tenisa. Sjajan čovjek i izuzetan sportaš. Bravo za sve – napisala je Badrić ispod fotografije.

‘Likari’ su me tri put vraćali u život

16. srpnja 2019.

Mario Budimir otvorio nam je dušu: Likari su me tri put vraćali u život, fala im, a fala i Gospi Sinjskoj; Ne krije ni da je zahvalan svojoj Doris: Čuvala me, njezin sam glas prvi čuo dok sam se budio iz kome.
Da sam bio sam, da mi je pozlilo na ulici, vjerojatno bi se dogodilo najgore, bio bih gotov. Ne mogu to ni izustit, ružno mi je i promislit, ali to je tako. Skočili su mi u pomoć prijatelj Sizgo (Domeniko Sizgoreo, čuveni već fizioterapeut u Hajduka, op. a.) koji zna u tim stvarima reagirat i likar dr. Mladen Buotić… Tri puta su me vraćali u život, gubili i vratili.

– Sizgo i dr. Buotić bili su mokri ka’ voda od napora, ka’ da ih je netko prosuo. Pričaju mi da me spasilo to što mi mozak ni sekunde nije ostao bez kisika. Hitna pomoć me brzo prebacila u bolnicu. Zahvaljujem mojim prijateljima, zahvaljujem Bogu što me spasio. Da nisu bili oko mene, od prve sekunde, tko bi me spasio, bilo bi fatalno – priča nam u dahu Mario Budimir, sportska legenda grada Splita.

Bivši vaterpolist i kapetan Jadrana prvaka Europe, veliki navijač Hajduka, suprug pjevačice Doris Dragović, omiljeni lik grada pod Marjanom i treba li nam uopće takav uvod.

Vijest je prostrujila kako zle stvari i zakucaju na vrata, kad im se najmanje nadaš. Na Svetog Stjepana, 26. prosinca navečer je to bilo, nakon malonogometnog turnira Četiri kafića, Mario Budimir se naprosto srušio u restoranu Duje. I eno ga u bolnici, operiraju ga, liječnici mu se bore život – glasila je informacija od koje ti se krv ledi u žilama.

Doživio je infarkt.

Sudbina ne bira

Mario naš, bili smo u nevjerici. Pa on je sportaš, zdrav, mlad čovjek, šta ima, pedeset i neku. No, sudbina ne bira.

Vremenom se dobro oporavio, a kad se samo sjetimo početnog šoka i olovne neizvjesnosti… Budimir nije bio od volje odmah s pričom u novine, supruga Doris je posebno inzistirala na miru i tišini, da se oporavlja.

– Krenuo bih od kuće u Slavićevoj putem Marmontove i onda bi me do Rive zaustavilo valjda četrdeset ljudi, svak me pitao kako sam. I to mi je stvaralo dodatni stres, uzbuđenje, vratio bih se brzo doma, nisam mogao podnijet, još sam bio frižak od svega. Nisam ni znao da me toliko ljudi zna, prepoznaje, dirnula me pažnja. Ali, sad je već dobro, dosta dobro.

Ljetne dane radije provodi “na vikendici”.

– Samo povremeno sam u Splitu, sad sam bio na festivalu, volim pjesme naše… Ali, u šibenskoj Rogoznici sam najčešće, u vikendici u ovo ljetno doba. Imam obaveznu turu plivanja, tri, četiri kilometra i deset kilometara šetnje. Ne, nije mi trčanje preporučljivo, samo duga šetnja.

– Bacio sam duhan, cigarete, više ne pušim. Imam ugrađena četiri stenta, osjećam dužnost zahvalit se svima koji su skočili u pomoć, Sizgi i dru Buotiću, operirao me dr. Jakša Zanchi, fala mu i osoblju bolnice na Križinama koje je bdjelo nada mnom dok sam bio u induciranoj komi. Zahvaljujem svim ljudima koji su brinuli. Sad pričam i ne vjerujem da mi se to uopće desilo. Ići ću obavezno zahvalit i Gospi u Sinj, u hodočašće za Veliku Gospu. Išao sam već triput pješke i bos do Sinja, hoću i ovog kolovoza.

Stres je prošao

Možemo otvoreno pričat što se dogodilo te večeri, više nema prepreka.

– Možemo pričat, više me ne hvata stres, ni uzbuđenje dok se toga sjetim, primirio sam se sasvim. Znate, ja vam nisam bio ni od kakvih ludosti. Jesam, pušio sam, a sad sam bacio, ostavio cigarete, jer su mi otkrili da su mi se krvne žile i do 40 posto stanjile, zato su mi ugradili stentove. A život… Lipo je živit. Ja nisam vjerovao da mi se nešto slično može desit. A sad vidim ono što se kaže danas jesi, sutra nisi. Treba guštat i živit. Punim plućima. To vam je moj savjet nakon što sam ovo preživio.

Vraćamo ga na tu zlokobnu večer, kako se sve to dogodilo? Je li bio na turniru Četiri kafića?

– Ma, nisam ja ni bio na turniru, nego je bio Sveti Stjepan i bio sam kod sestre Marije, Rajčić, tamo je bila i njena Iris, pa Iriskin muž Marko Livaja… Popili smo piće, blagdani su božićni i kažemo sestri mojoj idemo ti mi sad u Duje, na Gripe, tamo su naši prijatelji, svi su gori i čekaju nas na večeri i čaši vina poslije turnira.

Uzdahnuo je, s mirom vraća Mario film te večeri:

Kobne skale na Koteksa

– Došli smo na Gripe i sad činimo skale na Koteksa, kako to zovemo i ja sam se baš neobično zapuva. Ma zapuva san se za poludit, nikad tako! I kažem stanite malo, ajde stat ćemo… Bilo je ‘ladno taj dan. I mislim se ja ma kako sam se ovo zapuva’? Ispa’ sam iz kondicije, moram počet trenirat. Vratio sam dah i dolazimo mi do restorana Duje i na vratima Neno Pralija, Sizgo moj i Niko Kranjčar. Lijepo se pozdravimo, izljubimo se, jer Božić je, fešta, napravim još korak i padnem. I ja se više ničega ne sjećam.

Ničega…

– Ma baš ničega! Prvo što sam poslije toga čuo bio je glas moje Doris kroz san, u bolnici, dok sam se budio iz kome. Onda sam prepoznao njen glas, sina Borne i brata mi Zlatana. Polako sam se vratio među žive. U međuvremenu…, ma ničeg se ne sjećam. U bolnici su me držali u induciranoj komi i pratili da mi mozak nije oštećen. Pričao mi je Sizgo koliko sam sve prestrašio i kako su pomislili da je u pitanju epilepsija, ma kakvi, nikad ništa slično nisam imao.

Bio je to infarkt…

– Doktori su danas iznenađeni da sam se dosta dobro oporavio, pomoglo je što sam snažan, sportaš. Pušio jesam, a nisam nikad bio od alkohola. Nikotin i loša kvaliteta žila, glavna se žila začepila.

Budimir uvijek kaže Sizgo moj…

– A Sizgo mi je kao brat. Čovik me spasija s drom Buotićem skupa. Prijatelji smo od djetinjstva, tamo je i Doris stanovala blizu, di je Zele, di je Manđerova. Veže nas i osnovna škola, kako su se prije zvale, dvi u istoj zgradi, Nenad Ravlić i Luka Botić. Cili život smo zajedno. A da vam kažem kako mi je šapnuo kad je sve prošlo: Ajme, Mario, bila je to velika drama!

Asanović doletio iz Arabije

Ali je veliki prijatelj i s Aljošom Asanovićem, cijelom familijom.

– Kako ne, a i to da vam kažem, Aljo moj, doletio je iz Saudijske Arabije kad je čuo što se dogodilo. Tamo je tada radio, ali to ga nije smetalo da doleti odmah, vidi me i vrati se. S Aljom isto, mi smo ka braća, njega su svi ka momka zvali Ćele. I on je za mene najprije Ćele, poslije tek Aljo, od tad smo mi skupa, cijeli život se znamo.

Za kraj ove priče s happy-endom, takli smo se Jadrana i Hajduka, dvije ljubavi.

– Sve je poznato, Hajduk je najveća ljubav, išao sam i na gostovanja, kao dječak još u Sarajevo na titulu 1979., a jesam li i lani u Vinkovcima bio na finalu kupa?! A Jadran i vaterpolo je isto moje djetinjstvo i mladi dani i europske titule. Mogli bi tri dana još pričat.

Ali nećemo Marija dalje zamarat, neka nam je otvorio dušu s tog Svetog Stjepana, svog drugog rođendana i što bi se reklo: da smo živi i zdravi!

Slobodnadalmacija.hr

Kreće prodaja ulaznica za utakmicu HŠK Zrinjski – Akademija Pandev

16. srpnja 2019.

Ulaznice za uzvratnu utakmicu prvog kola kvalifikacija za UEFA Europa League, HŠK Zrinjski – Akademija Pandev, koja je na programu 18. srpnja u 19 sati na stadionu HŠK Zrinjski, u pretprodaju će biti puštene u srijedu u 10 sati.

Cijena ulaznice će biti 10 KM, u srijedu će se moći kupiti do 20 sati u Fan shopu Zrinjski (ulica Kralja Tvrtka), dok će se na prodajnim mjestima na stadionu prodavati na dan utakmice od 10:00, javili su iz mostarskog nogometnog kluba.

Skokom sa Starog mosta ukazano na važnost zaštite rijeka

16. srpnja 2019.

Mostarski su se skakači ove nedjelje, 14. srpnja, pridružili tisućama ljudi diljem Europe u „Velikom skoku“ kako bi podsjetili na važnost očuvanja rijeka i koristi koje od njih imamo.

U organizaciji WWF Adrije, svjetske organizacije za zaštitu prirode, ove godine se po prvi put u sklopu „Velikog skoka“ skakalo sa Starog mosta u Mostaru čime je to ujedno postao i najviši skok ove godine u Europi.

Od 2002. godine više od 200.000 ljudi iz tridesetak zemalja sudjelovalo je u „Velikom skoku“. Povezivanjem ljudi s rijekama i jezerima, svrha je ovog događanja podići svijest javnosti o svim koristima koje imamo od zdravih rijeka, od toga da su mjesta rekreacije i izvor hrane, do toga da ublažavaju učinke ekstremnih poplava i suša, sprječavaju gubitak obradivih površina i imovine, stabiliziraju mikroklimatske uvijete, pročišćavaju vodu i zrak te u konačnici imaju značajan pozitivan utjecaj na naše zdravlje.

„Rijeka Neretva jedna je od najvažnijih rijeka jadranskog sliva. Osim što podržava različite ekosustave i staništa te biljni i životinjski svijet, ona ima važno mjesto u životima svih ljudi koji uz nju žive. No, pretjerano iskorištavanje i neodgovorno ponašanje prema Neretvi izrazito negativno utječe na rijeku i područja uz nju.

Kruti otpad i otpadne vode koje se u nju slijevaju ugrožavaju izvore pitke vode za stanovništvo, a velike i male hidroelektrane na Neretvi i njezinim pritokama uništavaju endemske vrste riba kojima su ove rijeke bogate te uzrokuju potonuće delte i prodor morske vode u rijeku“, upozorava Zoran Mateljak, voditelj slatkovodnog programa u WWF Adria.

Unatoč silnoj koristi koju imamo od zdravih rijeka, svejedno dopuštamo njihovo kanaliziranje, ograđivanje, presijecanje i preusmjeravanje na više od 2.500 planiranih malih hidroelektrana diljem regije, a zatim i na bankovne račune privatnih investitora, poput onog koji je htio graditi malu hidroelektranu na rijeci Kruščici, čemu se suprotstavilo lokalno stanovništvo koje je više od 500 dana čuvalo most preko rijeke i tako zaustavilo njezino nepovratno uništavanje.

„Brane i hidroelektrane jedan su od glavnih uzroka propadanja rijeka diljem svijeta. Većinom su građene bez ozbiljnih, profesionalnih studija utjecaja na okoliš i bez razmatranja kumulativnih utjecaja na rijeke, a partikularni privatni ili interesi pojedinih korisnika voda stavljaju se ispred društvenih, čime se ugrožava ne samo priroda, nego i zdravlje i sigurnost ljudi“, ističe Mateljak te upozorava na alarmantnu situaciju u Bosni i Hercegovini.

„Svjedoci smo brojnim kršenjima zakonskih propisa i međunarodnih direktiva, obmanjivanju lokalnih zajednica te ugrožavanju ljudskih prava od strane pojedinaca i tvrtki koje u rijekama vide samo izvor vlastite zarade, bez razmišljanja o javnom dobru“, zaključuje Mateljak.

Ovogodišnji „Veliki skok“ podsjeća nas da još uvijek nije kasno. Ako se povežemo s našim rijekama i osvijestimo sve koristi koje od njih imamo, moramo iskoristiti priliku i postaviti se kako bi zaustavili bogaćenje privilegiranih pojedinaca na račun naših rijeka i budućnosti nas i naše djece.

Podupirite lokalne inicijative te pozovite izabrane predstavnike vlasti i donosioce odluka da ukidanjem državnih poticaja za male hidroelektrane i jačanjem sustava zaštite prirode zaustave bezumno uništavanje naših rijeka kako bismo u njima i svemu što nam pružaju mogli uživati i u budućnosti.

Propada li još jedan hercegovački gigant?

16. srpnja 2019.

Zbog dugovanja prema općini računi Rudnika i termo-elektrane Gacko od jutros su blokirani, objavio je portal Direkt.

Radi se o skoro pola milijuna maraka koje spomenuto poduzeće duguje za neuplaćenu rudarsku rentu.

Potvrdio je to Dragan Papović, načelnik Odjela za gospodarstvo i financije u općini Gacko koji je rekao da je Poreska uprava zbog dugovanja blokirala račun RiTE.

”Poduzeće je prema zakonu dužno da do 15-tog u mjesecu uplati rentu iz prethodnog mjeseca. Od toga, 95 posto naknade se uplaćuje na račun općine, a 5 posto na račun države. Dakle, oni nisu izmirili dugovanja ni prema općini, ni prema državi. Naša potraživanja su trenutno 450 tisuća maraka, jer nije uplaćena renta ni za siječanj”, navodi Direkt.

Moguća uspostava zračne linije Mostar-Beč

16. srpnja 2019.

Predsjednik Vlade Hercegovačko – neretvanske županije Nevenko Herceg, u utorak je u nastupni posjet primio novoimenovanu austrijsku veleposlanicu u Bosni i Hercegovini, Ulrike Hartmann, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

Predsjednik Herceg čestitao je Hartmann na preuzimanju dužnosti, poželjevši joj sreću i uspjeh u veleposlaničkom mandatu. Govoreći o mogućnostima suradnje, predsjednik Herceg istaknuo je kako prostor za zajedničke aktivnosti vidi na više područja, ističući suradnju na području zračnog prometa uspostavom zračne linije Mostar-Beč.

S toga, veleposlanicu Hartmann je pozvao da, sukladno svojim ovlastima, poduzme dodatne napore s ciljem ostvarivanja kontakata koji će rezultirati konkretnom gospodarskom suradnjom, priopćeno je.

Također, zahvalio je na dosadašnjoj potpori Austrije Bosni i Hercegovini, HNŽ-u i Gradu Mostaru u nadi kako će biti realizirana još bolja suradnja, te još jače i kvalitetnije povezivanje između dviju država.

Veleposlanica Hartmann zahvalila je predsjedniku Hercegu na prijemu, te iskazala spremnost za nastavak suradnje u svim područjima od obostranog zanimanja, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

Slavimo blagdan Gospe od Karmela

16. srpnja 2019.

Karmel je brdo u Palestini uz obalu Sredozemnoga mora odakle je prorok Ilija vatreno branio vjeru u Izraelu. U srednjem vijeku vjernici su počeli slaviti uspomenu na zaštitu Majke Božje, što ju je Gospa pružila nosiocima karmelskoga škapulara.

U Svetom pismu, u Knjizi proroka Izaije, govori se o pustinji u kojoj je ‘dana divota Karmela’ (Iz 35,2), da ‘vidi slavu Jahvinu, divotu Boga našega’. Te ćemo riječi razumjeti iz samoga imena ‘Karmel’ čije je značenje ‘plodna vrtna zemlja’. Uočit će to svaki palestinski hodočasnik koji prolazi kraj divnih karmelskih nasada.

Tumači Svetoga pisma misle stoga da je Karmel slika prisutnosti pravoga Boga, slika ljupkosti i plodnosti njegove milosti, slika Djevice Marije, osobe što je nepodijeljena srca sva pripadala Bogu. Ona, osjenjena Duhom Svetim, postade mjestom, u kojem se Božja prisutnost na osobit način očitovala na blagoslov svima onima koji ‘gladuju i žeđaju za pravednošću’.

Slaveći danas Gospu od brda Karmela dobro je da mislimo baš na tu stvarnost. Kao sveto brdo, Karmel je slika i naročite Božje blizine. Najveći mistik i naučitelj iz karmelskoga reda sv. Ivan od Križa dao je naslov svome djelu, u kojem je sadržana uputa kako će čovjek naći Boga, ‘Uspon na brdo Karmel’. Za njega taj uspon u prvom redu znači oslobođenje od svega onoga što nije Bog. Ne može se uspeti do Božje blizine bez žrtvovanja osjetnih stvari. Ne dolazi se do kontemplacije Boga ako srce nije što više očišćeno od svega onoga što nije Bog.

Karmelski je red za vrijeme križarskih vojna g. 1155. osnovao križar Bertold iz Kalabrije. U lijepoj karmelićanskoj crkvi na brde Karmelu u Haifi razni natpisi uklesani u mramor još i danas svjedoče o postanku karmelskoga reda.

Pučka pobožnost Gospi Karmelskoj nastala je na temelju viđenja sv. Šimuna Stocka, trećega po redu generala karmelićanskog reda. Šimunu se ukazala Blažena Djevica Marija koja mu je tom prigodom dala škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umre biti pošteđen muka u paklu. Škapular je, zapravo, komad gornje odjeće što je nose mnogi redovnici: benediktinci, cisterciti, premonstratenzi, karmelićani.

Simbolički škapular, koji se sastoji od komadića platna, počeli su kasnije nositi i svjetovnjaci kao znak sudjelovanja u povlasticama i zaslugama pojedinih redova. Najpoznatiji je od tih škapulara karmelski koji nose kao zalog posebne zaštite Majke Božje u prvom redu karmelićani i karmelićanke, a onda i mnogi vjernici u svijetu koji na taj način postadoše dionicima duhovnih dobara karmelskoga reda.

Jednoj privatnoj objavi pripisuje se i tzv. ‘subotnja povlastica’, a koju je g. 1322. potvrdio papa Ivan XXII. Povlastica se sastoji u tome da će Gospa nosioce njezina škapulara, koji budu savjesno izvršavali obveze što iz prihvaćanja škapulara proizlaze, prve subote nakon smrti izbaviti iz čistilišnih muka. Povijesna je činjenica da su pape nosiocima karmelskoga škapulara podijelile mnoge oproste.

Zanimljiva je činjenica kako jednostavan puk voli pobožnost prema Karmelskoj Gospi i kako rado nosi njezin škapular. U prošlosti je to bilo daleko jače izraženo nego danas. Tako znamo da je koncem XVII. stoljeća na svijetu bilo više od tisuću karmelskih bratovština. U njima su se nalazili i mnogi svjetovni i crkveni odličnici. Sve su te bratovštine, skupa s karmelskim redom, u znak zahvalnosti za zaštitu Presvete Djevice slavile s najvećom svečanošću današnji blagdan.

Tko je primio karmelski škapular, neka ga pobožno nosi kao znak da je na osobit način posvećen Majci Božjoj.

Noseći ga, neka moli i radi za svoje vječno spasenje, ali neka to isto čini i za spasenje svih ljudi! Majci Mariji – Spasiteljevoj i našoj Majci – ne može učiniti draže djelo.

Tužiteljstvo istražuje uprave i odbore Aluminija

16. srpnja 2019.

”Županijsko tužiteljstvo Mostar već postupa u više slučajeva prijava i formiranih predmeta, a u vezi poduzeća Aluminij d.d. Mostar, te odbacujemo sve prigovore o političkom utjecaju na ovo tužiteljstvo”, priopćeno je iz Ureda glavnog županijskog tužitelja povodom, kako se navodi, medijskih priopćenja i izjava datih s više adresa, udruga i pojedinaca.

”Pojedini predmeti su u ovom tužiteljstvu formirani na temelju prijava uposlenih djelatnika, članova Sindikata, a neki su formirani i na temelju Izvješća Financijske policije F BiH i Udruge malih dioničara. Među prijavljenima se uglavnom nalaze članovi prijašnjih i sadašnjih uprava i nadzornih odbora društva Aluminij d.d. Mostar. Neki od ovih predmeta su u fazi istrage, a na njima radi više tužitelja i postupanje u ovim predmetima, zbog njihove složenosti, zahtijeva duži rad i provođenje više istražnih radnji, te određenih vještačenja”, navodi se u priopćenju.

Ističe se kako se trenutno u radu u tužiteljstvu nalazi šest predmeta, od kojih su dva predmeta zaprimljena u posljednjih mjesec dana, a podnositelji ove dvije prijave su članovi Udruge malih dioničara Aluminija d.d. Mostar, dok su u pet slučajeva predmeti već ranije završeni, te su o njihovom ishodu upoznati podnositelji prijave i oštećeni.

”Tužiteljstvo HNŽ, u skladu sa svojim mogućnostima, postupa u svim gore navedenim predmetima, te također poziva sve subjekte (sindikat i dr.) da tužiteljstvu dostave informacije i dokaze o eventualnim nezakonitim radnjama i njihovim počiniteljima, kako bi tužiteljstvo provelo sveobuhvatnu istragu i provjeru svih tih navoda, te utvrdilo eventualne počinitelje tih kaznenih djela”, navodi se u priopćenju.

Podsjećamo, jedan od zaključaka sastanaka vezanih za sudbinu Aluminija je i taj da krivci za stanje u poduzeću moraju odgovarati, a to je i na pressici rekao i čelnik HDZ-a BiH rekavši kako će se istražiti oni koji su izvlačili novac iz mostarske tvornice koja je ugašena proteklog tjedna.

Građani Mostara ponovo pripremaju okupljanje ispred deponije Uborak

16. srpnja 2019.

Građanska inicijativa ‘Jer nas se tiče’ najavila je novo okupljanje građana ispred deponije Uborak.

“Ovim putem Vas pozivamo na mirno građansko okupljanje i sastanak u četvrtak, 18.07, u 17:00 sati ispred deponije na lokalitetu Uborak.

Naime, nakon niza internih i javnih upozorenja i apela da se poštuju zakonski akti, pravni propisi, potpisani zaključci i nalozi federalne inspekcije, došlo je do ponovnog kršenja istih.

Proceduralna je obaveza, ali i nalog federalnog inspektora, da svi kamioni s otpadom idu kroz halu za sortiranje, odnosno da otpad ide kroz sortirnicu. Nakon početnog poštivanja tog dogovora i naloga, dnevni kapacitet je bio 30-40 kamiona, dok je ranije dovoženo i do 200 kamiona otpada, iz čega se može izvući jasan zaključak kako su kamioni direktno otpad istresali na deponiju, bez sortiranja, čemu u prilog ide i informacija o navodnom kvaru sortirnice, što je još jedan pokazatelj da je vrlo malo ili nimalo korištena.

Nadalje, naši aktivisti su zaustavili kamione s medicinskim otpadom koji je krenuo na lokalitet deponije, a također ste svi bili svjedoci da je jedanput medicinski otpad odložen na divlju deponiju, na sada već svima poznatoj lokaciji.

Također, medicinski i bolnički otpad već više od mjesec dana se nalazi ispred dvije najveće zdravstvene ustanove u HNŽ – Kliničkog centra na Bijelom brijegu i Bolnice u Južnom logoru.
Ukoliko ranije ta vrsta otpada nije odlagana na deponiju, postavlja se logično pitanje zašto se taj otpad već mjesec dana ne odvozi na predviđene lokacije, u skladu sa Zakonom i prozitivno-pravnim propisima?

Sutra, kao i u narednim danima nastavljamo sa objavljivanjem jasnih dokaza i činjenica.

Shodno svemu gore navedenom, ljubazno Vas molimo da se odazovete na ovo okupljanje i da se zajedno dogovorimo koji su to naredni koraci u zajedničkoj borbi za normalan i dostojanstven život i zdravlje naše i vaše djece, jer je to naša građanska i moralna obaveza, piše u fb objavi Građanske inicijative ‘Jer nas se tiče’.

Veliki broj turista nažalost u Mostaru ostaje samo na dnevnoj posjeti

16. srpnja 2019.

Veliki broj turista nažalost u Mostaru ostaje samo na dnevnoj posjeti

1 od 22

Lijepo vrijeme, a ugodnih 30 stupnjeva u Mostaru iskoristili smo za šetnju i razgovor sa trgovcima u okolini Starog mosta. Na samom ulazu u Stari grad nismo bili oduševljeni prizorom. Od turista ni slova T, a trgovci su nam kazali da je jučer bila dosta veća posjeta nego danas.

“Jučer sam prodala dosta suvenira sa motivima Starog most i Mostara. Danas evo dosta slabije. Nadala sam se većoj prodaji jer danas evo nije “upekao” mostarski “čelopek”, pa sa očekivala i veći broj stranih gostiju, ali evo nažalost danas prijepodne dosta loše”, kazala nam je Selma koja prodaje suvenire na samom ulazu u staru gradsku jezgru.

Nastavili smo dalje polupraznom ulicom i na našu sreću, ali i sreću trgovaca oko Starog mosta, nailazimo na veliki broj turista iz inozemstva. Jedva se probijamo do samog Starog mosta, a uskoro i silazimo uz samu obalu Neretve.

Ispod mosta susrećemo veliki broj gostiju koji su u iščekivanju skoka sa Starog mosta. Ispod istog jedan od skakača skuplja donacije za skok. Koliko smo primijetili turisti baš i nisu velikodušni, te isti javlja da je uspio skupiti samo 15 KM.

Nekako se ponovno uspijevamo probiti na sami most, a jedan od skakača kaže da se skupi još 10 Eura i da će prisutni turisti vidjeti skok sa Starog mosta. Jedan velikodušni Francuz daje tih 10 Eura ne bi li se taj dugo očekivani skok napokon dogodio.

Uskoro skok koji traje nekih 2-3 sekunde na oduševljenje mnogih uz onaj krajnji aplauz za hrabrog skakača. Oko mosta razgovaramo i sa jednim od voditelja skupine koja je stigla iz Italije.

“Stigli smo jutros iz Dubrovnika. Ostajemo do ručka, a nakon istog vraćamo se u Dubrovnik. Talijani su oduševljeni Mostarom. Kratko je vrijeme boravka, ali uspijevamo dosta toga objasniti našim gostima iz Italije”, kratko nam kaže Ivan inače vodič turističkih skupina koje stižu iz Dubrovnika.

Osim ove poveće skupine gostiju iz Italije danas smo primijetili i veći broj turista iz Francuske, Velike Britanije, te iz cijele naše regije. Nažalost po riječima vodiča, kao i ugostiteljskih radnika mnogi turisti ne prespavaju u gradu na Neretvi, već u Mostaru borave samo tijekom dana.

Hercegovina.in

Hrvatica otkrila zašto se vratila iz Irske: ‘Srce mi je pucalo, svaki dan sam plakala’

16. srpnja 2019.

Iseljavanje je jedna od glavnih tema u hrvatskom javnom životu posljednjih nekoliko godina. Mnogi su u potrazi “za kruhom” otišli u strane zemlje poput Njemačke i Irske. Nekima se tamošnji život svidio, nekima možda i nije, ali su zbog posla odlučili ostati, no ima i onih koji su se vratili.

Među potonjima je 40-godišnja Adrijana Ružička, Virovitičanka iz Zagreba, koja je za Deutsche Welle ispričala zašto se iz Irske vratila u Hrvatsku.

– Otišla sam u uvjerenju da će mi biti bolje, ali sam onda shvatila što mi je prioritet u životu. Kad odeš iz svoje zemlje i nađeš se sam u tuđoj, kad se odvojiš od obitelji i prijatelja, shvatiš da ti previše nedostaju i da ti ne treba novac da budeš sretna. Shvatila sam da su mi dom i obitelj izvor osobne sreće te da ne želim imati razdvojenu obitelj i propustiti sinovu diplomu, a danas-sutra i njegovu ženidbu i unuke. Nedostajali su mi suprug i sin toliko da mi je srce pucalo i svaki dan sam plakala. Osim toga, jedinica sam, a roditelji mi stare pa mi nije bilo prihvatljivo ni da im ne mogu pomoći kad me zatrebaju – rekla je Adrijana.

Prije odlaska u Irsku radila je kao knjigovotkinja, što radi i sad, ali u boljim financijskim uvjetima. Glavni razlog za odlazak u Irsku bio joj je novac, imala je premalu plaću i živjela u podstanarstvu. Suprug joj se trebao pridružiti za nekoliko mjeseci.

– Stekla sam dojam da je svima koji su otišli super – ljudi si kupuju aute, dobro žive, štede. Preko noći sam odlučila otići u Irsku i rekla sebi ”idem nešto napraviti od svog života” – rekla je Adrijana koja je završila u Killarneyju južno od Dublina te se zaposlila kao sobarica u hotelu. Plaća je bila daleko viša od one u Hrvatskoj, ali se pokazalo da za irske uvjete zapravo radi za minimalac. Bruto primanja 1600 eura, neto plaća 1420 eura, a stan 450 i režije 400 eura… Nakon troškova za hranu ostalo bi joj 200-300 eura, što je, kaže, s njihovim cijenama 200-300 kuna u Hrvatskoj jer je sve jako skupo. Ipak, kaže da joj nije žao što je otišla u Irsku jer je puno naučila u sebi te da ju je Irska naučila da štedi. Cijelu njezinu priču možete pročitati ovdje.

vecernji.hr

HKK Zrinjski: Plemići i ove sezone u 2 ABA Ligi?

16. srpnja 2019.

sven-smajlagic-zrinjski-voogsca — Foto: Hercegovina.in | Sven Smajlagić (HKK Zrinjski Mostar)

Vodstvo ABA lige na jučer održanoj sjednici u Banja Luci održalo je izvlačenje parova i potvrdilo učešće klubova u regionalnoj drugoj ABA Ligi te će u ovogodišnjem izdanju nastupiti Borac, Dynamic, Helios, Lovćen, MZT, Novi Pazar, Rogaška, Široki, Spars, Split, Sutjeska i klub sa pozivnicom.

Nakon fuzije Olimpije koja je trebala igrati u drugoj ABA ligi ostalo je upražnjeno jedno mjesto te se odlukom vodstva ABA lige pozivnica uputila u HKK Zrinjski Mostar.

“ABA liga je prepoznala dobar rad u HKK Zrinjski te nam je tijekom ponedjeljka stigla i pozivnica za nastup u novoj sezoni. Čekamo odluku Upravnog odbora o eventualnom igranju lige, ali mišljenja smo da Grad Mostar koji je kandidat za Europsku prijestolnicu kulture mora imati jedan brend kao Zrinjski koji će ga predstavljati na regionalnoj košarkaškoj sceni, ali isto tako bez potpore Grada i Županije nećemo biti u mogućnosti snositi troškove ovoga regionalnog natjecanja. Osvajanjem prošlogodišnje povijesne titule iskreno smo očekivali da će stanje sporta u Mostaru popraviti te da će grad i lokalna sredina posvetiti više pozornosti sportu, ali uspoređujući današnje stanje i od prošle godine ništa se promijenilo nije.” kazao je Darko Smiljanić, direktor Odjela za odnose s medijima u HKK Zrinjski.

Ostaje nam vidjeti do kraja tjedna, kada je rok za potvrdu učešća, hoće li će se regionalna košarka igrati treću godinu u gradu na Neretvi te da li će Grad i Županija imati sluha za ovaj košarkaški projekt.

Bivši Plemić Nikola Vasilj potpisao za FC Zorya

16. srpnja 2019.

Nekadašnji vratar Zrinjskoga Nikola Vasilj potpisao je ugovor s FC Zorya. Vasilj je potpisao ugovor na dvije godine za ukrajinski sastav koji ove godine nastupa u europskoj ligi, te u drugom pretkolu čeka pobjednika dvoboja crnogorske Budućnosti i estonske Trans Narve.

U svojoj karijeri uz Zrinjski 23- godišnji vratar je branio boje i FC Nunberga odakle je otišao u Ukrajinu, a može se pohvaliti i nastupima za BiH reprezentaciju U- 19 i U – 21. Za FC Zorya nastupao je još jedan nekadašnji igrač Zrinjskoga Toni Šunjić.

Pročitajte kako su uprave Aluminija trošile novac: Potrošili više od tri miliona KM na reprezentaciju, kupovali parfeme i nakit

16. srpnja 2019.

Bh pravosuđe do danas nije procesuiralo nijednu osobu koja je odgovorna za neracionalno trošenje sredstava Aluminija, a što je u konačnici jedan od razloga koji je ovu tvrtku doveo pred stečaj.

O bahatosti upravljačkih struktura Aluminija dovoljno govore podaci o načinu trošenja sredstava posrnule hercegovačke firme.

Nezavisni sindikat zaposlenika Aluminija d.d. Mostar jučer je zatražio da se što prije procesuiraju odgovorne osobe koje su činile upravljačka tijela Aluminija i koje su nekadašnjeg hercegovačkog diva dovele pred sami stečaj.

Informativni portal Klix.ba još 2015. godine upozoravao je na dubiozu u kojoj se već tada nalazio Aluminij i to zbog loše politike upravljačkih struktura koje su godinama siromašile nekada uspješnu hercegovačku firmu.

Kupovali najskuplja lož-ulja

Tadašnji direktor Aluminija Ivo Bradvica potpisao je s kompanijom Petrol Oil BH 15. ožujka 2012. godine i 20. lipnja 2012. godine ugovor kojim se utvrđuju uvjeti i način prodaje naftnih derivata. Istog dana ove dvije kompanije (Aluminij u svojstvu kupca, a Petrol Oil BH u svojstvu prodavača) potpisale su i ugovor o prodaji robe kojim se utvrđuju uvjeti i način prodaje pokretne naftne pumpe (rezervoara). U ugovoru je navedeno da Petrol Oil BH prodaje Aluminiju jedan rezervoar kapaciteta 15 tisuća litara te da Aluminij prihvaća cijenu u iznosu od 24.750 KM.

Na osnovu ulaznih faktura Petrol Oila za lož-ulje, koje je bilo predmet nabavke u periodu od veljače 2012. godine do 31. prosinca 2013. godine, revizori su utvrdili da su tjedno cijene pristizale putem maila na adresu Aluminija, u kojima su nuđene FCA Ploče, FCA Kopar i FCA Bosanski Brod (cijene su bile izražene po litru).

Do 14. svibnja 2015. godine Aluminij je uz cijene dobivao i ponudu prijevoza (FCA Ploče 0,020, FCA Bosanski Brod 0,037 i na kraju FCA Kopar 0,080) te ponuđeni rabat na odgodu plaćanja od 60 dana, a koji je do 13. ožujka 2012. godine iznosio 0,013 i potom do 14. svibnja 2012. godine 0,015. Što se tiče narednog perioda, mailovi i ulazne fakture pokazale su da je nakon 14. svibnja 2012. godine prijevoz i rabat bio uračunat u cijenu po litru te da je Aluminij od tri ponuđena FCA u većini slučajeva birao FCA Kopar ne uzimajući u obzir druge povoljnije cijene.

Revizori su utvrdili da Aluminij ovu javnu nabavku nije proveo u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, već u skladu s odlukom Nadzornog odbora Aluminija. Komparacijom cijena po tjednim ponudama i izabranih cijena, u periodu od 1. veljače 2012. godine do 31. prosinca 2013. godine, utvrđena je razlika u ukupnom iznosu od 48.852,46 KM za 2012. godinu i 5.407,33 KM za 2013., što predstavlja imovinsku štetu Aluminiju u iznosu od 54.259,79 KM jer u obzir nisu uzimane povoljnije cijene.

Preskupo platili stan u Zagrebu, a prodali ga poslovnom partneru ispod cijene

Još 1998. godine predsjednik Upravnog odbora Aluminija Velimir Ćavara potpisao je odluku kojom se odobrava kupovina stambeno-poslovnog objekta u Zagrebu, točnije u Grahorovoj ulici. Samo nekoliko dana poslije tadašnji direktor Aluminija Mijo Brajković potpisao je ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora bruto vrijednosti 2.703.158,42 kuna.

Već 15. srpnja 2005. godine Aluminij je dobio dopis firme FEAL Hrvatska d.o.o. u kojem je ova tvrtka izrazila interesiranje za kupovina stana u Grahorovoj ulici po cijeni koja bi odgovarala odnosima tvrtki i koja bi bila u skladu s knjigovodstvenom vrijednosti spomenutog objekta. Četiri dana poslije Nadzornom odboru Aluminija direktor Mladen Galić obrazložio je prodaju poslovnog objekta u Zagrebu.

“S obzirom na dugogodišnju uspješnu saradnju između Aluminija i FEAL-a, kao i na zajedničke interese osnivanja forme FE-AL d.o.o. Mostar te radi daljnje poslovne suradnje, kao i ostvarivanja što boljih rezultata proizvodnje i prodaje aluminijskih proizvoda na tržištu rada predlaže se prodaja navedenog poslovnog prostora FEAL-u, s tim da cijena ne može biti manja od knjigovodstvene vrijednosti”, navedeno je u zapisniku sa sjednice Nadzornog odbora Aluminija.

Ugovor o prodaji nekretnine sklopljen je 14. rujna 2006. godine. Najsporniji dio kupovine i prodaje poslovnog prostora jeste činjenica da je Aluminij poslovni prostor platio 154.273,06 eura više prema procjeni Porezne uprave Hrvatske, a da je poslovni prostor prodao za 61.950,19 eura manje od kupovne cijene.

Direktoru uplaćeno 701.897 KM nagrade i otpremnine

Nadzorni odbor Aluminija sklopio je 26. veljače 2004. godine menadžerski ugovor s tadašnjim direktorom Aluminija Mijom Brajkovićem, a kojim su regulirana prava i obveze direktora. Nadzorni odbor Aluminija već iduće godine, odnosno 12. siječnja 2005. godine usuglasio se da će Brajkovićeva otpremnina iznositi 100.000 eura te da će njegova plaća za budući angažman (nakon odlaska u mirovinu) u Aluminiju iznositi 15.000 KM.

Tu nije kraj, Nadzorni odbor Aluminija je 28. prosinca 2005. godine nagradio Brajkovića sa 100 tisuća eura (195.583 KM na njegov račun i 134.893,60 KM poreza) i to pod obrazloženjem “njegovog nemjerljivog doprinosa tijekom modernizacije Aluminija i uspješne suradnje sa svjetskim tvrtkama”. Brajković je drugi put nagrađen 19. listopada 2007. godine i to ponovo sa 100.000 eura zbog “izvanrednih proizvodnih rezultata Aluminija”. Inače, Brajković je samo od lipnja do studenog 2009. godine, odvojeno od poslova u Aluminiju, zaradio 60.022,32 KM po osnovu ugovora o djelu.

Sa žiroračuna Aluminija 24. rujna 2009. godine na Brajkovićev račun uplaćeno je 310.731,24 KM otpremnine zbog odlaska u mirovinu.

Stan u Zagrebu zamijenili za stan u Mostaru, drugi stan adaptirali pa prodali

Upravni odbor Aluminija na sjednici održanoj 13. siječnja 1997. godine donio je odluku o kupovini kadrovskog stana u Zagrebu, a koju je potpisao predsjednik Upravnog odbora Aluminija Franjo Ljubić. Riječ je o trosobnom stanu s garažom i spremištem (veličine 115,20 metara kvadratnih) koji se nalazi u stambenom objektu “Lašćina” kupoprodajne vrijednosti 420.480 DEM.

Već 20. svibnja 1999. godine u Mostaru je zaključen ugovor između Aluminija (zastupanog po predsjedniku Upravnog odbora Velimiru Ćavari) na jednoj strani i Mije Brajkovića i Dubravke Brajković na drugoj strani. Ovim ugovorom Aluminij je zamijenio stan s Brajkovićem na način da je Brajković dao Aluminiju stan u Mostaru u zamjenu za Aluminijev stan u Zagrebu.

Ovdje nije kraj poslovima vezanim za nekretnine. Brajković je 17. veljače 1999. godine kupio stan u ulici Kralja Zvonimira u Mostaru, površine 100 metara kvadratnih, a koji je platio 12.644 DEM. On je 25. travnja 2005. godine s Aluminijem sklopio darodavni ugovor kojim ovaj stan daruje Aluminiju.

Aluminiji je platio pet tisuća KM poreza na ovaj stan, a 22. prosinca 2006. godine donio je odluku koju potpisuje predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Ivo Lasić kojom je odobrena adaptacija ovog stana u iznosu od 110.000 KM.

Nakon adaptacije koja je koštala 109.911,10 KM (završena 10.siječnja 2008. godine) Nadzorni odbor Aluminija na sjednici održanoj 4. studenog 2009. godine donio je odluku o prodaji stana licitacijom. Stan koji je Brajković 1999. godine platio 12.644 DEM i u koji je Aluminij uložio 109.911,10 KM prodan je 2010. godine za 180.000 KM.

Direktori potrošili više od tri miliona KM na reprezentaciju, kupovali parfeme i Swarovski nakit

Uprava Aluminija je u periodu od 2005. do 2013. godine potrošila ukupno 3.475.319,87 na reprezentaciju. Točnije, 2005. godine 538.910,69 KM, 2006. godine 780.055,06 KM, 2007. godine 702.784,87 KM, 2008. godine 502.989,00 KM, 2009. godine 274.797,88 KM, 2010. godine 311.318,18 KM, 2011. godine 151.495,66 KM, 2012. godine 110.973,22 KM i 2013. godine 101.995,31 KM.

Metodom slučajnog odabira uzeto je privredno društvo SIP d.o.o. koje je Aluminiju vršilo isporuku parfema i Swarovski nakita. Aluminij je od SIP-a, između ostalog, naručivao Swarovski kristale, satove, svijećnjake, vaze, Swarovski manžetne, stolne satove i privjeske za mobitele. Ukupna razlika u cijeni naručenih Swarovski proizvoda iznosi 16.902,94 KM. Aluminiji je također naručivao i dekorativnu kozmetiku i parfeme Armani, Boss, D&G, Gucci i J.Lo.

Direktor primao plaću od 20 tisuća KM

Prosječna plaća u Aluminiju 2013. godine iznosila je 3.210 KM, 2014. godine 2.454 KM, a u prva dva mjeseca 2015. godine 2.529 KM. O načinu na koji se nekadašnje rukovodstvo Aluminija odnosilo prema poslovanju kompanije dovoljno govori podatak da je plaća bivšeg direktora Aluminija Ive Bradvice u travnju 2013. iznosila nevjerovatnih 20.036 KM.

Ostali direktori Aluminija Mladen Galić (9.423 KM), Željko Boras (9.091 KM), Marinko Ivanović (6.534 KM), Ante Rezić (6.022 KM), Bruno Čale (5.927 KM) i Josip Đogić (5.741 KM) također su bili mnogo plaćeni za svoj (ne)rad.

ABCportal.info

UrbanObserver

UrbanObserver

Kadrovska ‘osvježenja’

Tajni susreti u mostarskim restoranima

Paket aranžman

Mjesečni ugovori vrijedni 15 milijuna maraka

Financijska kontrola i kupovina vremena

Gas do daske