Dobar dan ja sam Mostarka: Jao nje i glave! Vidi joj haljine majkee ti!

20. ožujka 2019.

Dobar dan, ja sam Mostarka, to ti je bolan srce Hercegovine, gdje te raja ili prihvati ili ne prihvati,dobro smo ti mi zajebani.

Ako nećeš s ćeifom jesti jaja prstima i piti čašu vode uz kafezu ne možeš valjat,moraš se uklopit.

Ništa ti mi Mostarci nismo opterećeni hoćemo li popit litar Vodke iznad stadiona na Bijelom brijegu,ili na Trimuši gdje se svi skupimo oko auta i zagrijavamo se za kafanu.

U kafanu moraš uć’ raspoložen,i moraš vladati situacijom.

Tada nam je svejedno hoćemo li popiti dva pića tri ili pet,kada smo prethodno zagrijali stomak.
Ujutru ne moramo ustajat jer nas većina nema poso, dok se uguraše djeca ovih kvazi političara i ljubitelja stranke nama ne preostaje ništa nego ustati u 12,namontirat se i lagano krenuti ka omiljenom kafiću gdje ćemo se razbuđivat’ uz kafezu i čašu vode.
U većini slučajeva ti bolan mi sjednemo kraj ulice i počinje žamor :

– Jao nje i glave! Vidi joj haljine majkee ti!
-Okle nje s njim?
-Zar su oni još zajedno?
-Onaj je peder! Znaš li?
-Ona ti je lezbejka! Ja je bolan vidjela!
-A vidi nje i glave vidi se da je s Goranaca sišla!
I tako ti zugamo bar satak dva,dok ne ogladnimo.
Često,vrlo često znamo bahnut u Gage na filete pa onda svako svojoj kući!

Kada ulazimo u zgradu nemaš vala više koga pozdravit, sve nešto novo, proleti kraj tebe kao da ga đavli tjeraju, a mi se i ne trudimo sutra i prekosutra dati novu šansu jer smo na takve seljake postali imuni.
Naselila se nakva zumra pa uživaju bacati kroz balkone opuške od cigareta, filtere od čajeva,kondome,uloške…i onda ovi sa prizemlja ili prvog sprata nonšalantno visokim tonom upute:

– Krkani ko vas dovede!
-Dabogda ti se ruka osušila!
– Stoko! Ovo je grad! Naučite se živjeti!

Gledamo ti poslijepodne one mlade kako sa Indexom od fakulteta ispijaju kave i svjesno čuješ situaciju:

– Ženo moja sve sam prepisala! Još sam sjedila u prvoj klupi!
-Haj Boga ti mogu izvuć dvojku!
-Ma nema šanse da položim! Izvukla je pitanja od prije Krista! Ono nema u skripti!

Zanimljva su nam događanja u većini slučajeva,još da je malo više posla i para bilo bi nam bolan ko Bubreg u loju.
I eto ti ga subote! Via Makarska! Idemo sa 200 kuna u đžepu ,ma bolan šta nas briga, popit kafezu, plaknut se,i vratit se kući!

A onda ti navečer ham se vratimo,izađemo preplanuli u grad i Avenijom koračamo kao da smo sa Kariba došli!
Obavezno se nađe neko ko će ti dobaciti: Vidi,vidi boja se nabacila,bilo se na moru a sve se nema!
A mi onako kroz kisel osmijeh odgovaramo zagonentno:

-A majke ti ko je reko da se nema? Jesi ti mene ikad čuo da kukam?

Začepimo ti sve što nam se nađe pred nosom! U većini slučajeva nismo tihi niti trebamo biti,imamo jezičinu za dvoje i baratamo s njom izuzetno dobro!

U gradu nema šta nema, najviše kozmetičarka,o tome bi vam mogao pisati danima!
Samo niču, posao kozmetičara ti je postao ko dobar dan! Niko te više ne pita je li znaš? Jesi talentovan za to?

I onda kada cure odu na šminkanje u neke nove žale se na ovakav način:

– Gledaj šta je radila od mene? Evo me bola ko klaun? Znaš ti kad se plavo sjenilo nosilo?
– A šta mi uradi žena!
Što se tiče noktiju tu je prava havarija, i Greta kleta da je živa radila bi ih! Kažu Nails Majstori,ha ha ha možeš da zamisliš? Završe fakultet,pa eto neka se nađe diploma za nokte!
Odeš na nokte,vratiš se kući,i obavezno je zoveš da joj kažeš da su ti se dva odljepila!
STRAŠNO!

Odemo u Mepas Mall na piće! Bacimo krug i ništa nam se ne sviđa jer u većini slučajeva je sve ljepše u Splitu ili Zagrebu! Kod nas nema ništa!!
Bolan kad’ nema H&M šta ću ti dalje pricat? (Ko neka marka)!

I onda ti se na kraju mjeseca često,i vrlo često razočarano,padnemo u neku vrstu depresije i počnemo sa poznatim rečenicama:

– Ovo je selo! Samo da mogu otić!
-Gledaj ko sve radi! Ne mozeš od seljaka na red doć!
– Neću više marke potrošit ovdje! Nema Boga!

Razočarano ili ne svoje misli šaljemo svemiru a on nas posluša,i sve posloži kao da se dogovarao s nama! Nakav’ Vortex pojma nemam!
Odemo ti fino u Njemačku potkovani, dobre škole, dobra para..i kada dođemo dole, osjećamo se ko gosti i vrlo česti izustimo:

Kod nas u Njemačkoj to nije tako!
Vrlo se često prilagođavamo situacijama i novim ljudima, i kulturama ali svjesno imamo svoj cilj do kojeg gazimo ko mazge!
Sposobni smo! Posebni!
Imamo neke čudne veze s nebesima i ta konekcija dobro štima!
Imamo ti sve dole u Mostaru al kad vidimo ko vlada, kad vidimo ko ima, kad vidimo ko je otovorio lokal… zakolutamo realno očima,klimnemo glavom i kroz cvokot pokažemo nezadovoljstvo koje je zadesilo naš lijepi Mostar!

Nije ti bolan on više ko što je nekad bio! Vjeruj mi! Sve nešto novo! Sve se nafuralo! Ljudi postali nerealno zli! A mi Mostarci ko paučci živi se ne čujemo ali i te kako gazimo, čujete vi nas i čuti ćete nas dok je svijeta i pamtivjeka!
Imamo dvije strane ali na istoj se od srca naručiva:
Kavu s mlijekom!
Kafu s mlijekom!
Ukoliko smo Mostarci prepoznati ćemo slične kvalitete i interese! Posebni smo ma gdje god da se nalazili Mostar nikada neće izaci iz nas,a ponosimo se time!
U redu?
KAPAK!!!!

Mostarac bez dlake na jeziku

Da li Bitcoin nastavlja rast i drugi mjesec zaredom?

20. ožujka 2019.

Nakon rasta u veljači od 11%, Bitcoin nastavlja uzlaznim trendom pa je tako od prvog ožujka do danas zabilježio rast od oko 4%, i sada mu se vrijednost kreće iznad 3900 dolara. Da li će se ponoviti vrtoglavi rast koji je imao krajem 2017. ostaje da vidimo.

Fortrade, za sve koji su zainteresirani naučiti kako trgovati Bitcoinom ili one koji ulažu u sebe i jednostavno žele proširiti svoje znanje, pripremio je besplatnu e-knjigu “Kako trgovati cijenom Bitcoina” (takozvani CFD-i). Knjiga je prilagođena svim razinama znanja i možete je preuzeti preko linka ispod.

Besplatnu e-knjigu “Kako trgovati cijenom Bitcoina” preuzmite ovdje.

Što je Bitcoin?

Bitcoin je vrsta digitalnog novca (crypto valuta). Ono što ga čini različitim od konvencionalnog novca jest to što niti jedna institucija ne kontrolira mrežu Bitcoina, što znači da banka ne može kontrolirati vaš novac. U travnju 2010. godine cijena jednog Bitcoina iznosila je 0.003 dolara, dok je rekordnu vrijednost Bitcoin dostigao u prosincu 2017. kada je vrijedio preko 17,000 dolara.

Mnoge države su proglasile Bitcoin legalnim što je imalo pozitivan utjecaj na njegovu cijenu. Jedan od razloga zbog čega je cijena Bitcoina porasla, jest i to što nije pod utjecajem vlada država. Bitcoin se prati kroz javni online zapis poznatiji pod imenom „block chain“.

Konačan broj Bitcoina može biti proizveden kroz proces koji se naziva „rudarenje“, a ustvari predstavlja rješavanje kompleksnih matematičkih problema. Jedna od najvećih privlačnosti ovog načina trgovine je u tome što i pored toga što je evidencija transakcija javna korisnici koji vrše transakcije ostaju anonimni.

Fortrade Ltd je autoriziran i reguliran u UK od strane FCA (Financial Conduct Authority) pod licencom broj 609970.

CFD-i su kompleksni instrumenti i nose visoku razinu rizika od brzog gubljenja novca zbog upotrebe poluge. 84% retail klijenata gubi novac trgujući preko ovog providera. Trebali biste razmotriti razumijete li funkcioniranje CFD-a i možete li si priuštiti visoki rizik od gubitka novca. Možete izgubiti sva sredstva, no ne više nego što imate na računu za trgovanje. Ovi proizvodi možda neće biti prikladni za sve klijente i stoga morate biti sigurni da ste razumjeli rizike, a potražite i neovisan savjet.

Ovaj materijal ne predstavlja ponudu, tražbinu niti transakciju, glede bilo kojega financijskog instrumenta. Fortrade ne prihvaća bilo kakvu odgovornost za bilo kakvu uporabu ovih komentara niti za posljedice koje iz toga mogu proisteci. Ne daje se nikakvo uvjeravanje niti jamstvo za točnost ili potpunost ovih podataka. Slijedom toga, svaka osoba koja postupi prema njima, radi to u potpunosti na vlastiti rizik.

Jednu stvar muškarci žele više od seksa, no nemuževno je to naglas reći

20. ožujka 2019.

Navodno muškarci svakih sedam sekundi pomisle na seks (u pubertetu rade to dvostruko češće). A kad je žene u pitanju, uvijek im je u primisli kako je odvesti u krevet. To je toliko rašireno mišljenje da nam je gotovo čudno ako ne želi spavati s nama. Međutim, krajnje je vrijeme da to zaboravimo kaže psihijatar i terapeut Jed Diamond.

U svom blogu napisao je sljedeće: „Često čujemo izjavu da ‘muškarci uvijek žele samo seks’. Kad sam imao 17 godina, bio sam siguran da je to istina. Kad sam imao 37, slutio sam kako bi to moglo biti pogrešno. Danas, kad imam 73 godine, sigurno znam da to nije istina!“ Sigurna luka umjesto seksa Što su mu potvrdili i brojni razgovori s pacijentima – pripadnicima njegovog spola: muškarci više od svega žele sigurnost i zaštićenost, dom i „sigurnu luku“. Ta čežnja, kaže Diamond, krije se iza žudnje za odlaskom u krevet s nekime. Seks nam „daje osjećaj mira i dolaska kući i to je nešto puno više od običnog seksualnog zadovoljstva“, rekao je psiholog. To je neki način stanke i opuštanja od pritisaka da trebaju nešto postići (društveno je uvjetovano veće natjecanje među muškarcima, za razliku od žena!). Međutim, muškarci bi se mogli odreći seksualnog čina – ako bi umjesto toga dobili sigurnost.

„Jedna od stvari koju najviše volim, jest trenutak kad stavim svoju glavu u krilo svoje supruge, a ona me potom miluje“, piše Diamond. Nema seksa, ali tu je sigurna luka. Ako ima pravo, zašto onda od muškaraca tako rijetko čujemo rečenice poput: „Idemo se danas samo malo maziti“ ili „Molim te, jednostavno budi tu za mene“? Strah od „nemuškosti“ To je zato, kaže stručnjak, jer se jedan od najvećih strahova (osobito heteroseksualnih) muškaraca sastoji od toga da se osjećaju „nemuževno“. A činjenica da traže zaštitu i sigurnost, ne slovi baš kao nešto muževno. Diamond je također pokušao objasniti zašto je ženama često toliko teško pružiti muškarcima sigurnu luku: „Žene se boje muškaraca koji se ne osjećaju muževno. One znaju da se većina muškaraca koji postanu nasilni zapravo osjećaju slabo i ovisno“. Osim toga, pretpostavlja da žene žele „muževne“ partnere, jer bi se inače osjećale poput majke, a ne partnerice. Lijepo u njegovoj tezi je sljedeće: potpuno je svejedno je li točna ili nije. Ako radimo na problemu koji se skriva iza toga, možemo samo pobijediti! Jer ako je strah – kod muškaraca ili i kod žena – glavni razlog zašto muškarci „reduciraju“ seksualni nagon i ne dobiju ono što žele, rješenje je jasno: jednostavno treba malo više hrabrosti i iskrenosti. Više hrabrosti i (samo)pouzdanja!

Dnevni list

Daniela Škegro: Ovdje normalan poludi jer mu lud sudi

20. ožujka 2019.

Nikad više inicijativa za zaštitu,a nikad se manje nisu ljudi osjećali nesigurniji i najzaštićeniji!
Dovoljno je da se doslovno bilo tko “podigne” za zaštitu i nastaje opća pomutnja.
Zalagati se istinski za zaštitu i očuvanje bilo čega je pohvalno i poželjno,ali uvijek ono “ali” sve okrene u suprotan smjer.

Zapravo raznorazni “zaštitnici”,samoprozvani “spasitelji” su sve,samo ne borci za zaštitu ljudskih prava već se obično sve svede na samopromociju i ono najgore jer oni žive i djeluju potpuno suprotno od onoga za što uporno tvrde da se “zalažu” i od čega nas “spašavaju”.

Ne preostaje ništa drugo već da molimo da nas se spasi od onih što nas “spašavaju”!

#spasime od uništivača domovine koji je “spašavaju”
#spasime od nemoralnih koji nas “spašavaju” od nemorala
#spasime od nepravednih koji “spašavaju” pravdu
#spasime me od onih koji “spašavaju” obiteljske vrijednosti tako što ih ruše
#spasime od “spašavanja” zaštita za prava žena u kojima se povećava nasilje
#spasime od raznoraznih udruga koje se vode na papiru za “spašavanje”,a u praksi su narušavanje
#spasime od raznih glumica koje su preuzele ulogu “spašavanja” jer se ta “uloga” dobro plaća i idealna prilika nakon masu propalih uloga da glumačko umijeće dođe do izražaja

Spasi me Bože od ovih što uporno tvrde da nas spašavaju,dok nas svojim djelima uništavaju!

Daniela Škegro/HERCEGOVINA.in

Liječnici se bore za život bebe stare nekoliko dana

20. ožujka 2019.

Na području Sarajevske županije vlada epidemija ospica. U posljednja dva mjeseca zaražene su 144 osobe. Samo jučer prijavljeno je novih 14 slučajeva zaraženih osoba, dok je trenutno u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) primljeno 15 pacijenata!

Posebno je povećan broj oboljele djece, a kako se doznaje, u najtežem je stanju, opasnom po život, beba stara svega nekoliko dana.

– U bolnici su majka, beba i još jedno njeno dijete. Prijenosnik zaraze bila je majka, koja nije bila cijepljena. Veliki je problem što se bebe teško mogu izboriti s takvim stanjem. Nadati se najboljem. Beba je na aparatima – rekli su liječnici s Pedijatrijske klinike, piše Dnevni avaz.

Epidemiolozi se boje da devetomjesečna beba Ajdina Osmanović, koja je umrla u ponedjeljak, a o čijoj su smrti roditelji obaviješteni tek u četvrtak, neće biti jedina žrtva virusa.

Ističu da je epidemija pokosila mališane koji nisu bili cijepljeni.

Situacija ozbiljna

Iz Zavoda za javno zdravstvo (ZZO) Sarajevske županije potvrđeno je da je situacija ozbiljna, kako zbog epidemije ospica, ali i zbog činjenice da je veliki broj necjepljene u potencijalnom riziku od obolijevanja.

Epidemija morbila u Sarajevskoj županiji prouzrokovala je velike gužve u domovima zdravlja, gdje roditelji necjepljene djece dolaze u potrazi za MRP cjepivom. Doktor Anisa Bajramović, voditeljica Odjela za imunizaciju Zavoda javnog zdravstva Sarajevske županije, kazala je da je prošli tjedan cjepljeno čak 183 djece, i to samo u općini Novi Grad.

Rekordna cijepljenja

– Prema procjenama epidemiologa, veća je tjedna potražnja nego mjesečna ranijih godina. Podaci izvješća o potrošnji cjepiva pokazuju da je u siječnju i veljači u Novom Gradu cjepljeni 217 djece, a prošli tjedan, otkako se pojavila vijest o smrti bebe od ospica, još 183. djece – pojasnila je dr. Bajramović, koja tvrdi da Zavodu do jučer nije prijavljena smrt bebe.

Navodi da je prošlog petka broj oboljelih bio 130, a do jučer se povećao na 144.

– Sve oboljele osobe nisu cjepljene, osim dvije, koje su primile samo jednu dozu MRP cjepiva. Trenutno, nemamo nijednu zaraženu osobu koja je primila oba cjepiva – navodi dr. Bajramović.

Ona ističe da su prvi oboljeli u Sarajevskoj županiji prijavljeni s područja općine Ilidža.

Kako kaže dr. Bajramović, važno je napomenuti da epidemija ospica u Federaciji BiH traje od 2014. godine.

Cjepivo je stopostotna zaštita

Bajramović ističe da su liječnici obiteljske medicine, koji prvi u kontakt dolaze s oboljelima, obavezni u roku od 24 sata Zavodu prijaviti pojavu bolesti.

– Jedini način da se spriječi širenje zaraze jeste cjepljenje. No, ako ste bili u kontaktu s oboljelom osobom, šanse da dobijete morbile su 99 posto. Jedina provjerena zaštita su cjepiva, koje čak 72 sata od kontakta sa zaraženom osobom štite da ne obolite – pojašnjava dr. Bajramović.

70 posto zaraženih od 0 do 5 godina
20 posto odraslih
10 posto školaraca

Zdravko Mamić na otvaranju Mostarskog proljeća

20. ožujka 2019.

Zdravko Mamić sinoć je u Mostaru prisustvovao na otvaranju 21. dana Matice hrvatske. Tradicionalno Mostarsko proljeće je otvoreno izložbom slika Vlahe Bukovca u Galeriji “Aluminij” u 18 sati.

Uz Mamića su otvaranju prisustovale brojne zvanice iz političkog, kulturnog i društvenog života, kako iz BiH tako i iz Hrvatske. Visoki pokrovitelj 21. dana Matice hrvatske je Hrvatski narodni sabor, a generalni sponzor Javno poduzeće Elektroprivreda HZ HB.

U teškoj prometnoj nesreći sudarili se kamion i dva automobila

20. ožujka 2019.

Na magistralnom putu M-18 Olovo – Kladanj, na području Karaule, u večernjim satima došlo je do prometne nesreće u kojoj su sudjelovala tri vozila.

Kako su potvrdili iz MUP-a TK, u nesreći su učestvovali jedno teretno i dva putnička vozila.

– Jedna osoba je povrijeđena. Na licu mjesta obavlja se uviđaj, nakon kojeg će biti više informacija – kazali su iz MUP-a TK.

U BiH danas pretežno oblačno s kišom ili susnježicom

20. ožujka 2019.

U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini postepeno razvedravanje očekuje se tijekom dana, a u Bosni u večernjim satima.

U jutarnjim satima i tijekom prijepodneva u centralnim, istočnim, zapadnim i djelimično sjevernim područjima Bosne s kišom ili susnježicom.

Vjetar u Bosni slab do umjeren, sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Jutarnje temperature od -1 do 5, na jugu od 5 do 10, a dnevne od 6 do 12, na jugu od 14 do 19 stupnjeva.

Real i Zidane pronašli su zamjenu za Luku Modrića

20. ožujka 2019.

Luka Modrić u Realu igra sjajno, no ima 34 godine pa je jasno da u Madridu razmišljaju o nasljedniku hrvatskog kapetana. Španjolski OK Diario navodi da bi Adrien Rabiot mogao biti tajno pojačanje Zinedinea Zidanea. – Realovci ga vide kao dugoročno pojačanje za Luku Modrića. Hrvatu su 34 godine, a Real želi igrača sličnih karakteristika – pišu Španjolci. Francuski veznjak ima 23 godine i do sada je odigrao 150 utakmica za francuskog prvaka PSG.

vecernji.ba

Širokobriježanin razbijao po zgradi Vlade ZHŽ-a!?

20. ožujka 2019.

Jedan je Širokobriježanin nedavno krenuo razbijati po zgradi Županije Zapadnohercegovačke te je zaradio kaznenu prijavu, piše portal Širokibrijeg.info.

Kako navodi ovaj portal, prošlog četvrtka (14.03.2019.g.), u jutarnjim satima, jedan je građanin doslovno banuo u zgradu Vlade ŽZH u Širokom Brijegu, te napravio pravi “dar-mar”!

“Tog jutra oko 8 sati ušao je u zgradu, popeo se do drugog kata na kojem se nalazi ured predsjednika Vlade ŽZH i nedugo nakon toga čula se galama, udaranje i razbijanje. Ubrzo se spustio niz stepenice u prizemlje i pri izlasku šakom udara staklene vrata koja razbija, i gdje zadobiva posjekotinu na ruci. Ubrzo dolazi policija i odvodi ga…” – Širokibrijeg.info prenosi izjavu službenika/ce iz zgrade Vlade ŽZH koja/i želi da ostane anoniman/na.

Zbog veganske prehrane narušila zdravlje, sada jede 2 kg mesa dnevno

20. ožujka 2019.

Iako je sve više ljudi koji se odlučuju na vegansku prehranu, 25-godišnjoj Almi-Jade Chanter ta prehrana uništila je zdravlje. Alma je s 13 godina, nakon što je pogledala reklamu koja je propagirala veganstvo, prestala jesti meso i tijekom šest godina iz prehrane izbacila sve osim sirovog voća i povrća.

To je, kako tvrdi, narušilo njezino zdravlje i umalo je ubilo. Nakon što je smršvjela 10 kilograma, počela gubiti zube i kosu, Alma je odlučila poslušati liječnika i u svoju prehranu ubaciti meso, piše Index.hr.

Danas, šest godina kasnije, jede samo meso, i to do dva kilograma dnevno.

Tvrdi da je zbog veganske prehrane bila izgubila mjesečnicu i dobila rijetku autoimunu Gravesovu bolest. Na veganstvo se odlučila, kaže, zbog propagande i sada žali što je uništila zdravlje.

“Već nekoliko tjedana nakon što sam uvela meso u svoj jelovnik počela sam se osjećati bolje”, kaže Alma koja tvrdi da iz poštovanja prema životinji treba pojesti sve njezine dijelove, a danas joj je omiljeni specijalitet janjeći mozak.

Danas nam počinje proljeće: Bit će natprosječno toplo

20. ožujka 2019.

Na sjevernoj Zemljinoj hemisferi danas u 22:58 sati počinje proljeće, koje će trajati do 21. lipnja, dok za stanovnike južne polulopte počinje jesen.

Danas je i proljetna ravnodnevnica kada su noć i dan približno iste dužine.

Ove godine dan početka proljeća podudara se sa fazom punog Mjeseca ili Supermjeseca, koji će biti oko 14 posto sjajniji nego što je inače.

Ovo je treći i posljednji Supermjesec ove godine, a sljedeći je 2020. godine.

Prema prvim procjenama meteorologa, proljeće će biti natprosječno toplo, a što se padalina tiče, biće u granicama prosjeka.

Krajem ožujka počinje i ljetno računanje vremena.

Iako je 84 posto od 4,6 milijuna u anketi Europske komisije izjavilo da želi ukidanje prelaska sa zimskog na ljetno računanje vremena, takav prijedlog još nije usvojen.

Članice EU će vjerojatno odobriti ukidanje, ali tek od ožujka ili listopada 2021. godine.

Svaka zemlja pojedinačno će odlučiti da li će trajno ostati ljetno računanje vremena ili zimsko.

Što su Babine huke i zbog čega u ožujku treba tri puta pasti snijeg

19. ožujka 2019.

Proljeće je na samim vratima, a dolaskom proljeća imat ćemo vremenske prilike koje i priliče ovom godišnjem dobu.

Ipak do kraja ožujka, a to smo se mogli uvjeriti i danas, bit će promjenljivo vrijeme jer se i prema narodnoj meteorologiji nekada ožujak zvao Babine huke ili Baba Marta – zbog jakih vjetrova i promjenljivosti.

Baš zbog ovih Babinih huka ili babe Marte u planinskim krajevima Bosne i Hercegovine se može očekivati snijeg. Uostalom, on je već jutros i pao na planinama, a jutros je malo zabijelilo i u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda promjenljive vremenske prilike, uz padaline u Bosni i Hercegovini, prognoziraju se do sredine tjedna.

Padaline u vidu kiše očekuju se u većem dijelu zemlje, a snijeg samo na planinama srednje i zapadne Bosne. Od četvrtka, 21. ožujka, do kraja prognoziranog perioda 2. travnja očekuje se stabilno vrijeme uz duže sunčane intervale.

Jutarnje temperature u periodu od 18. do 22. ožujka u Bosni se očekuju od 0 do 5, u Hercegovini od 5 do 10 stupnjeva, dok će dnevne u Bosni imati vrijednosti od 8 do 13, u Hercegovini od 14 do 19 stupnjeva.

Blagi porast temperature izgledan je od 23. ožujka od kada se jutarnje u Bosni prognoziraju od 4 do 9, u Hercegovini od 9 do 14 stupnjeva. U istom periodu očekivane dnevne temperature zraka u Bosni su od 10 do 15, u Hercegovini od 17 do 23 stupnjeva.

Inače, narodna meteorologija kaže da se u ožujku mora tri puta “posoliti”, odnosno da mora tri puta pasti snijeg.

Meteorolozi kažu da ako ne padne snijeg tri puta u ožujku, onda će treći put biti u travnju.

Inače, već smo imali dva snježna pokrivača, a treći je upravo došao, što bi trebala biti naznaka da ga u travnju ne bi trebalo biti.

Podsjetimo, proljeće kalendarski dolazi 20. ožujka u 22.58 sata, s tim da je proljeće za meteorologe stiglo još 1. ožujka, jer su ožujak, travanj i svibanj proljetni mjeseci.
HBŽ

Luka Modrić sedmi put izabran za nogometaša godine

19. ožujka 2019.

Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić po sedmi put je izabran za najboljeg nogometaša Hrvatske u izboru Večernjeg lista.

Izložbom slika Vlaha Bukovca otvoreno Mostarsko proljeće

19. ožujka 2019.

Ovogodišnje izdanje Mostarskog proljeća – 21. dani Matice hrvatske otvoreni su izložbom velikog hrvatskog slikara Vlaha Bukovca u Galeriji “Aluminij”. Postav pod nazivom “Portreti obitelji”, koji kao dar Mostaru stiže iz Umjetničke galerije Dubrovnik, čini trinaest remek-djela hrvatskog slikara, dva autoportreta njegovih kćeri i nekoliko obiteljskih fotografija.

Izložbu i Mostarsko proljeće otvorio je predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović, koji je kazao kako sve ove godine Matica hrvatska Mostar radi izvrstan posao. – Hvala vam što ste nas učinili posebnim. Imam posebnu čast i privilegiju kazati nešto ovako: što bi bio Mostar bez proljeća, a što bi bilo proljeće bez Matice? Sa zadovoljstvom otvaram ovu izložbu i Dane Matice hrvatske i zahvaljujem prijateljima iz Dubrovnika što su nam omogućili da možemo uživati u ovoj večeri – kazao je Čović.

Direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija i voditelj Galerije “Aluminij” Darko Juka istaknuo je kako je jako puno truda uloženo da se Bukovčeva platna donesu u Mostar. – Izvesti Vlahu Bukovca iz dubrovačkih zidina moguće je samo ako gospari imaju povjerenja u vas, a povjerenje se ne rađa preko noći. Ono se gradi godinama, kroz suradnju, kroz zajedništvo, kroz sinergiju. Dovesti ovu izložbu u Mostaru bilo je jako teško i ponos je time veći što su ta djela danas ovdje i što vas možemo darovati s trinaest umjetnina koje potpisuje Vlaho Bukovac – poručio je Juka.

Predsjednica Matice hrvatske Mostar Ljerka Ostojić u svom je obraćanju kazala kako je i ove godine vrijedni tim Matice hrvatske Mostar pomno birao i pripremao program Mostarskog proljeća. – Osim umjetnosti, Matica hrvatska posebno naglašava i slavi kulturu rada. Stoga na kraju želim citirati naše gospara Luku Paljetka: “Proljeće je reklo: ‘Dosta je zime, i zato evo me’, i u to ime izdalo je nalog šaren svakom cvijetu – ‘spavanja je dosta, ostavi sjetu, kakav je to način, na što to liči, iz kreveta skači smjesta, i niči!’. Mostarsko je proljeće niklo 21. prvi put – kazala je Ostojić.

Počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar i voditelj projekta Josip Muselimović ocijenio je kako će Mostar za vrijeme trajanja manifestacije biti istinska prijestolnica kulture ne samo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, nego i u cijeloj BiH i šire.

– Organizirati jednu ovakvu kulturnu manifestaciju zaista nije jednostavno, a mi sve to radimo zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji i izgrađenim partnerstvima s kulturnim centrima u Sarajevu, Splitu, Dubrovniku, Banjaluci, Zagrebu i drugim gradovima – istaknuo je Muselimović. U okviru 21. dana Matice hrvatske, koji ove godine traju do 11. lipnja, bit će upriličeno trideset i pet kulturnih programa.

Pored izložbe Vlaha Bukovca u likovnom dijelu programa planirana je i likovna kolonija Krešimira Kreše Ledića te izložba djela iz fundusa Umjetničke galerije BiH. Ljubitelji književne umjetnosti imat će priliku vidjeti i sresti najveće živuće dramske pisce i pjesnike kao što su Miro Gavran i Luko Paljetak, a bit će predstavljena i knjiga Zlatka Dalića “Rusija naših snova” o kojoj će govoriti Miroslav Ćiro Blažević, Blaž Slišković i Anton Samovojska. Iznimno bogat bit će kazališni program.

Tako će u Mostaru gostovati Teatar Gavran s predstavom “Sve o ženama”, zatim Kamerni teatar 55 s predstavom “Mirna Bosna”, Gradsko kazalište mladih Vitez izvest će “Carevo novo ruho”, zagrebački Gala teatra gostuje s predstavom “Samo jedna žena”, HNK Zadar izvest će predstavu “Lice”, a HNK Split predstavu “Paralelni svjetovi”.

Ansambl Narodnoga pozorišta Mostar u okviru Mostarskog proljeća izvest će predstavu “Anđeli Babilona”, a Hrvatsko narodno kazalište Mostar premijerno će izvesti predstavu “Kraljevo”. Visoki pokrovitelj 21. dana Matice hrvatske je Hrvatski narodni sabor, a generalni sponzor Javno poduzeće Elektroprivreda HZ HB.

FENA

Sombor: Porazbijano katoličko groblje

19. ožujka 2019.

SRAMOTAN VANDALSKI ČIN U SOMBORU Porazbijano katoličko groblje.
Veliko katoličko groblje u Somboru porazbijano je, a nadgrobni spomenici srušeni.

Kako je objavilo Javno komunalno poduzeće Prostor koje brine o groblju, u noći sa subote na nedjelju porušeno je 15 nadgrobnih spomenika. Počinitelji su snimljeni zahvaljujući video nadzoru, a snimke predane policiji.

Riječ je o kaznenom djelu za koje je propisana zatvorska kazna od jedne do osam godina zatvora.

U Mostaru udvostručen broj zahtjeva za cjepivom 2017.

19. ožujka 2019.

Zahtjevi za cijepljenjem djece u Domu zdravlja Mostar u samo četiri dana su udvostručeni, potvrđeno je za Večernji list BiH iz Cijepnog centra ove zdravstvene ustanove.

Cjepivo jedina zaštita

Uglavnom je riječ o zahtjevima roditelja čija djeca kasne s cijepljenjem.

Razlog tome je pojava ospica, od kojih je sedmomjesečna djevojčica u Sarajevu prošlog tjedna preminula, te proglašenje epidemije na području Sarajevske županije.

Broj zahtjeva za cijepljenjem raste i u ostalim sredinama FBiH budući da se radi o virusnom oboljenju za koje ne postoji lijek. Jedina zaštita od ospica je cjepivo, ističe prim. dr. Nermin Avdić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HN županije.

On je naglasio kako na području HNŽ-a još nije zabilježen ni jedan slučaj zaraze ovim virusom, ali je činjenica kako se on može lako pojaviti budući da kolektivni imunitet stanovništva ne postoji.

Prema službenim podacima, procijepljenost u HN županiji u 2017. bila je 62 posto; za kolektivni imunitet potrebno je osigurati 95 posto cijepljenog stanovništva.

“Zbog pojave ospica i raznih drugih oboljenja koja su kod nas bila iskorijenjena te prevelikog pada broja cijepljene djece, naš Zavod se, zajedno s Klinikom za zarazne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, prošle godine intenzivno bavio ovim problemom. Održali smo niz predavanja za roditelje, posebice djece vrtićkog uzrasta i to je dalo rezultate. Odnosno, u proteklih godinu dana ta procijepljenost povećala se za desetak posto”, kaže dr. Avdić ističući kako to i dalje nije dovoljno.

Najlošija situacija bila je u Čitluku gdje je procijepljenost jako niska, a upravo tu su prošle godine i zabilježena oboljenja od ospica. Ništa bolja situacija nije ni u ZHŽ-u gdje je postotak procijepljenosti stanovništva u 2017. bio ispod 50 posto, dok podaci za prošlu godinu još uvijek nisu objavljeni. Dr. Avdić naglašava kako nije problem samo virus ospica, tu su i druge zarazne bolesti koje zbog lošeg kolektivnog imuniteta prijete stanovništvu BiH.

Velik broj oboljelih

“U Europi su ponovno zabilježena oboljenja od difterije, bolesti koja je u BiH odavno iskorijenjena. Imamo i problem s migrantima, koji nam također mogu donijeti razne zarazne bolesti, od kojih nam zaštitu pruža samo adekvatno cjepivo”, poručuje Avdić.

Prof. dr. sc. Jurica Arapović, specijalist infektologije Klinike za infektivne bolesti SKB-a Mostar, još je jednom pozvao sve roditelje koji nisu cijepili djecu da to što prije učine jer cjepivo odmah po primitku počinje stvarati imunitet. Šef Odjela za zarazne bolesti u Županijskoj bolnici Zenica Ednan Drljević u izjavi za TV1 rekao je kako nadležne federalne institucije trebaju proglasiti epidemiju ospica. Oboljelih od ove zarazne bolesti, kako kaže, ima u svim županijama Federacije BiH.

“Mi smo imali dva slučaja ospica, potvrđena, ali radimo s dvjema županijama, odnosno i za Srednjobosansku županiju gdje imamo više od deset pacijenata. Tako da je epidemija skroz oko ZDŽ-a i proširit će se”, zaključio je Drljević.

Najteža situacija trenutačno je u Sarajevskoj županiji gdje je zabilježen najveći broj oboljelih, među kojima i jednomjesečna beba.

HKUD sv. Ante Cim Mostar predstavljao BiH na folklornom festivalu pjesme, igre i tradicije u Pragu

19. ožujka 2019.

Folklorni ansambl hrvatskog kulturno umjetničkog društva sv. Ante – Cim Mostar, te ženska vokalna skupina sv. Ante ’39 su pod pokroviteljstvom Misije Framost – Poveznice baštine ljudi i prostora, od 14. do 17. ožujka boravili u Pragu.

Na poziv su otišli predstavljati Bosnu i Hercegovinu na 28. folklornom festivalu pjesme, igre i tradicije. Zajedno s njima na festivalu su nastupila folklorna društva iz Grčke, Bugarske, Mađarske, Njemačke, Hrvatske, Srbije i Izraela. Naši predstavnici su se predstavili sa završnim kolom opere „Ero s onog svijeta“ te pjesmom „Hercegovina u srcu“.

Nakon njihove izvedbe cijela se dvorana ispunila ovacijama i gromoglasnim pljeskom. Osim što su nastupali na folklornom festivalu, upoznali su i obišli grad Prag. Karlov most, Václavské náměsti, Praški dvorac s katedralom svetog Vida, Astronomski sat, samo su neke od znamenitosti Praga koje su posjetili.

Vratili su se s brojnim uspomenama na grad i festival, ali i međusobno druženje i dobru zabavu.

Večernji list BiH

Natječaj za nabavku vatrogasne obuće mostarskih vatrogasaca pao zbog žalbe

19. ožujka 2019.

Javni natječaj za nabavku vatrogasne obuće mostarskih vatrogasaca pao je zbog žalbe na detalj obuće koja se tražila. Naime, Grad Mostar je 26. prosinca donio odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za nabavku vatrogasne obuće kada je na natječaju ”pobijedila” mostarska tvrtka ”Finac” d.o.o., ali je ista odluka poništena zbog žalbe tvrtke ”Pastor M”.

Pastor je tako 14. siječnja uložio žalbu koju je Grad djelomično usvojio, a odnosilo se na tehničku specifikaciju proizvoda gdje je po javnoj nabavci tražena obuća sa 4-slojnom ”gore tex” membranom, a nabavljena je obuća koja ima 3-slojnu membranu.

”Tijekom samog postupka, netko od ponuđača tražio je precizan odgovor po pitanju tražene membrane, jer ona bitno utječe na kvalitetu ponuđenog artikla i na cijenu jer je 4-slojna membrana puno skuplja. Prilikom pregleda uzorka ponuđene opreme, uvidjelo se kako ponuđeni model nema integrirani unutarnji obrub oko zgloba (tehničku tkaninu) što je traženo tenderskom dokumentacijom”, stoji u žalbi.

Taj, prvi žalbeni navod, Grad je usvojio ali je odbacio drugi navod, gdje tvrtka Pastor navodi da ”ponuđač i direktor (tvrtke Financ, op.a.) Mate Bevanda, kao odgovorna osoba, kažnjeni i proglašeni krivim za ozbiljan profesionalni prekršaj povredom Zakona o unutarnjoj trgovini BiH, te su isti pravosnažno kažnjeni dana 21.11.2017. godine od strane Federalnog tržišnog inspektora”.

Drugi navod ‘Pastora’ Grad je odbio jer se navedeno ”ne smatra se težim profesionalnim prekršajem”. ”…Od strane Federalnog tržišnog inspektora (Financ, op.a.) kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM po osnovu Zakona o unutarnjoj trgovini BiH član 63. stav 1. točka d), dok je Mate Bevanda kao odgovorna osoba u ‘Financ’ d.o.o. Mostar kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 400,00 KM (stranice 14 i 15 Ponude).

Ovaj žalbeni navod ne smatra se osnovanim iz razloga što prekršaj za koji je ponuđač ‘Financ’ d.o.o. Mostar kažnjen novčanom kaznom po članu 63. stav 1) točka d) Zakona o unutrašnjoj trgovini u BiH ne smatra se težim profesionalnim prekršaje, odnosno ne može se smatrati težim profesionalnim propustom koji se odnosi na posebno značajne nedostatke koji se ponavljaju u izvršenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog privremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica zbog namjere ili nemara ponuđača (član 45. Stav (5) Zakona)”, stoji u pojašnjenju Odluke.

Grad je, zbog žalbe, javnu nabavku vrijednu oko 17.000 KM dodijelio žalitelju, tvrtki ‘Pastor’.

Fotografija: Ilustracija

NK Široki Brijeg protiv TOŠK-a u polufinalu Kupa BiH

19. ožujka 2019.

Nogometaši Širokog Brijega će u polufinalu Kupa BiH igrat protiv TOŠK-a iz Tešnja. Drugi polufinalni par čine FK Sarajevo i Slogom iz Gornjeg Crnjelova, odlučeno je ždrijebom održanim u utorak u Nogometnom savezu BiH.

Prvi susreta na rasporedu su 3. travnja dok se uzvrati igraju 10. travnja. Široki Brijeg i Sloga su domaćini prvih susreta.

Jurica Gudelj u ‘Dobar, loš, zao’ Naše TV

19. ožujka 2019.

Iza nas je još jedan skup u Neumu koji je tematizirao uređenje Bosne i Hercegovine te hrvatski položaj. O refleksijama ovakvih događaja, trenutačnim političkim i obavještajnim događajima te novinarskoj sceni u državi, posebno među Hrvatima, u emisiji “Dobar, loš, zao” Naše TV govori urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj. Emisija je na rasporedu u četvrtak u 20 sati.

Hrvatima izvan RH ne treba arogantna i paternalistička Domovina

19. ožujka 2019.

Zakon u Hrvatskoj koji omogućuje proglašenje “Dana Hrvata izvan RH” nikako ne prepoznaje vrijednost Hrvata izvan RH za Hrvatsku već on jasno i glasno ukazuje na aroganciju Hrvatske prema Hrvatima izvan RH. Ne priznaje niti prepoznaje činjenicu da Hrvati koji žive izvan Hrvatske jednako osjećaju prema Hrvatskoj kao i oni koji žive u Hrvatskoj – tako je uvijek bilo i tako je sada, a sama povijest angažiranosti u stvaranju neovisne hrvatske države je dokaz tome. Članak 9. Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH kaže:

“Republika Hrvatska povezuje sve Hrvate, kako one u Republici Hrvatskoj, tako i one izvan Republike Hrvatske…,” i tako sam čin povezivanja nije prema ovom zakonu zajednički čin između RH i Hrvata izvan RH. Centar moći i odlučivanja po tom pitanju je kod Hrvata koji žive u RH, a time stvarni pluralizam i napredovanje po pitanju integracije svih Hrvata (domovinskih, BiH i iseljenih) u Hrvatskoj padaju u vodu bez obzira što postoji vladino savjedodavno tijelo pri vladinom uredu za odnose s Hrvatima izvan RH koji je tijekon Milanovićeve vlade stavljen u pogon na temelju tog Zakona!

Članak 10 tog Zakona glasi: «Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske”. A u tom su saboru samo tri zastupnička mjesta za Hrvate izvan RH, i to samo jedno trenutačno nezavisno!

Ovakva vrsta «pažnje» prema Hrvatima izvan RH nije ništa drugo nego udostojavanje ili paternalističko «tapštanje po ramenu» onog dijela hrvatskog naroda koji je inače po svemu, po sličnostima i različitostima, jednak onom u Domovini samo što živi izvan nje. To što unutar tzv savjetništva vlade preko Vladinog Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH ima upliva pedesak ljudi iz dijaspore ne znači da je dijalog oko prijedloga za Dan Hrvata zvan RH obostrani do zadovoljavajuće mjere. To nije nikako, jer u stvari većina Hrvata izvan RH nije imala riječ u tome niti se većinu pitalo, niti su postojale konzultacije o tome u većini Hrvatskih zajednica diljem svijeta. Hrvatska je Vlada jednostavno pogurala taj Zakon još 2011 bez da išta o tome pita hrvatske zajednice izvan RH!

Osobno vjerujem, a mislim da će se samnom složiti ovdje i mnogi, da odnosi RH-Hrvati izvan RH moraju biti dvosmjerna ulica u što potpunijem smislu te riječi, i mnoge u dijaspori brine što većina njih upoće nije predstavljena niti istinski uključena u donošenju ovakvih odluka i razmatranjima, a to zasigurno umanjuje utjecaj na koji bi dijaspora stvarno imala pravo kada se tiče pitanja koji se direktno odnose na nju.

Vrijeme nije da Hrvatska slavi Dan Hrvata izvan RH, vrijeme je da Hrvatska izbaci iz tog Zakona članak koji se odnosi na Dan Hrvata izvan RH! Vrijeme je da se ozbiljno pozabavimo svi stvarnom integracijom RH sa Hrvatima zvan nje, a to nikako ne znači imati zaseban dan u kojem će se slaviti postojanje i zasluge Hrvata izvan Hrvatske. To je kontraproduktvno integraciji.

Ne samo što bi “Dan Hrvata izvan RH”, ako kojom nesrećom ipak dođe do saborskog dnevnog reda na glasanje i prođe, umanjio vrijednost Hrvatske dijaspore već će ju još više otuđiti nego što su u zadnjih dvadesetak godina to uspjeli učiniti takozvani “antifašistički” vojnici.

Bilo je to u listopadu 2011. godine kada je HDZ-ova tada alarmantno istrošena i skandalozna vlada na čelu sa Jadrankom Kosor progurala kroz Hrvatski sabor Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH i u njega ubacila članak kako «Hrvatski sabor može izglasati….Dan Hrvata izvan RH». Par mjeseci nakon toga na vlast su stigli Zoran Milanović i SDP i nije prošlo dugo vremena da se taj Zakon počeo stavljati u praksu time što se stvorio vladin Ured za suradnju s Hrvatima izvan RH koji je u sebi sadržao formulu da se oko tog ureda skupi pedesetak ljudi iz dijaspore koji bi imali funkciju savjetovanja Vlade po pitanjima dijaspore i predstavljali Hrv izvan RH u Hrvatskoj. No, odmah se na početku toga savjedoavnog tijela vidilo da se radi o pseudo-savjetništvu odnosno više o prilikama za vladu da se radi imidža fotografira s predatavnicima iz dijaspore par puta godišnje nego o stvarnom predstavljanju cjelovite dijaspore. Jer, jedini koji su se mogli nominirati na mjesto savjetnika su oni koji su bili članovi klubova, udruga itd. (mnoge od kojih su ili broje relativno mali broj članova), a udruga i klubova je premalo u odnosu na cijelu populaciju Hrvata izvan Hrvatske da bi stvarno bili reprezentativni kada krenu u «savjetovanje» vlade.

To vrijeme i ono nakon 2000. godine, kada su vlast u ruke uzeli takozvani «antifašistički» (bivši komunisti) elementi društva, je bilo vrijeme osobite negacije Hrvata izvan RH i ta se negacija širila konkretnim i tome namjerenim postupcima kao što je bilo zapažno ignoriranje i izbjegavanje od strane diplomacije RH onih koji su uveliko doprinijeli stvaranju hrvatske dijaspore, širenje laži o i lažna inkriminacija Domovinskog rata i njegovih heroja i sve do praznih poziva na povratak u Domovinu iz dijaspore te donošenja ovakvog Zakona o odnosu RH s Hrvatima izvan RH. Sve to i mnogo više je u stvari maskiralo ustrajnu ljubav, emocionalnu povezanost i odanost Domivini koje u sebi nose i uvijek su nosili Hrvati izvan RH. Na tisuće Hrvatskih klubova, udruga, vjerskih zajednica uvijek dižu hrvatsku zastavu, bilo unutar bilo van svojih zgrada, šalju svoju djecu, unučad, praunučad i prijatelje u posjetu Hrvatskoj, sami ju posjećuju, šalju novčanu pomoć u Hrvatsku, investiraju u Hrvatsku, i sklapaju ruke u molitvi za Hrvatsku…Za uzvrat, Hrvatska im okrene «hladno rame» i smatra ih drugorazrednim Hrvatima! I sada, najedanput sve će biti u redu ako se proglasi Dan Hrvata izvan RH, jer eto na takav nas zaključak navodi struja koja se utiče za uspostavu Dana Hrvata izvan Hrvatske!

U ovome potezu prijedloga za Dan Hrvata izvan RH i očekivanje u Hrvatskoj da će taj prijedlog (Zakon) Hrvati izvan Hrvatske prihvatiti bez ikakve nijanse kritike je i zadnja manifesacija negacije dijaspore ili Hrvata izvan RH. Jer, eto, trebali bi imati Dan koji će obilježiti i slaviti Hrvate zvan RH kao zaslužan dio Hrvatskog bića! Uvjeti se postavljaju kako će Hrvati dokazati Hrvatskoj da su vrijedni hrvatskog imena, pa bi onda trebalo biti da je status istih u najbolju ruku uvjetan! Uvjetovan pokazivanjem i dokazivanjem svojih vrijednosti i zasluga!

U proteklih mjesec dana, od kada se u javnosi pojavio potez vladinog Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH da se stavi u pogon proglašenje Dana Hrvata iz RH, i to 22. kolovoza, odnosno na Dan Velike Gospe (Kraljice Hrvata) kako su navodno savjetovali njihovi savjetnici iz dijaspore, pojavila su se protivljenja tome Danu jer u biti mnogi ga kako iz dijaspore tako i u Hrvatskoj shvaćaju štetnim po zajedništvo svih Hrvata diljem svijeta te omalovažajućim prema svemu onome što se do sada iz dijaspore za Hrvatsku postiglo. Shvaća ga se kao kontraproduktivnom željenoj integraciji Hrvata Domovine, BiH i Iseljene Hrvatske. Smatra ga se paternalističkim prema Hrvatima izvan RH. Nakon toga, pojavila su se u javnosti od strane predstavnika tog savjetništva vladinog Ureda obješnjenja zašto Hrvatskoj i Hrvatima izvan nje treba baš Dan Hrvata izvan RH, pa smo tako doznali kako oni koji podržavaju uvođenje tog Dana kažu:

“…važno je da se konačno odredi što je istina, a što tek percepcija i prepozna vrijednost dijaspore” (https://m-mojahrvatska.vecernji.hr 4. ožujka 2019) (i to bi taj Dan po njihovom viđenju i učinio!).

Svima je jasno, ili se barem ja tako nadam, da se istina o (velikoj) vrijednosti “dijaspore” ne može odrediti Danom Hrvata izvan RH jer dijaspora svoju istinu i svoje vrijednosti već dugo živi, vidjelo se to u Hrvatskoj ili ne.

Hrvati izvan Hrvatske pokazali su cijelom svijetu svoju golemu hrvatsku

državotvornu vrijednost – kada su upregli svoju odanost demokraciji i slobodi Hrvatske prije, tijekom i nakon Domovinskog rata i angažirali se političkim lobiranjem, prosvjedovanjem diljem svijeta protiv srpske agresije nad Hrvatskom i BiH, došli u velikim brojevima u Hrvatsku i BiH kao dragovoljci Domovinskog rata…
skrbničku vrijednost – kada su dragovoljno i velikodušno poklanjali svoj teško zarađen novac za pomoć Hrvatskoj tijekom rata za prehranu i obranu domovine u najtežim joj danima … bez koje pomoći nije bilo moguće uspostaviti radne strukture za provođenje u djelo masovnog narodnog pokreta za neovisnost Hrvatske niti ju obraniti tako efikasno od srpske agresije… domoljubnu vrijednost kada već desetljećima i desetljećima održavaju vlastitim snagama i resursima hrvatski identitet putem svojih hrvatskih katoličkih centara, domova za umirovljenike, školama i studijima hrvatskog jezika, folklor, glazbu, književnosti, vlastite medije…

Ove i sve druge vrijednosti koje u sebi nose Hrvati izvan RH prepoznali su i prepoznavaju svi lideri Hrvatske pa od vremena samog Domovinskog rata na stotine i stotine Hrvta i Hrvatica bivaju, zajedno sa Hrvatima koji žive u Hrvatskoj, odlikovani odličjima RH za svoj doprinos Domovini. Ne treba nam Dan Hrvata izvan RH za priznanja jer priznanje već postoji i to ispravnim načinom kojeg je započeo predsjednik Franjo Tuđman, kao dio cjelovite Hrvatske.

Što se tiče spomenute percepcije o Hrvatima dijaspore možda se tu mislilo na onu nesretnu i potpuno krivu i zlonamjerno “potpomognutu” percepciju na koju se nailazi kada hodaš nekim ulicama Hrvatske, a koja govori kako je Hrvatska dijaspora nacionalistička i ustaška? E, ako je tako, i ako se Danom Hrvata izvan RH želi možda i razbijati takva percepcija – zaboravi! Do toga neće doći sve dok se ne osude javno, službeno, komunistički zločini iz bivše Jugoslavije i zabrane simboli komunističkog totalitarnog režima.

“Neki predlažu ‘Dan Hrvata’ kao nacija – da slavimo zajedništvo – svakako, zašto ne. Ali to nije (i mislim da ne smije biti) smisao Dana Hrvata izvan RH. Želimo da se adresiraju ptanja Hrvata u BiH, Hrvata u Vojvodini i Hrvata diljem svijeta… ”, kažu u hrvatskoj javnosti pobornici Dana Hrvata izvan RH. Dakle, ako zajedništvo nije ono što vladin ured za odnose sa Hrvatima izvan RH želi Danom Hrvata izvan RH slaviti, a njihova je najveća vrijednost ta što su se uvijek u zajedništvu borili za bolju Hrvatsku onda što nam ovo govori? Govori o tom da se i dalje želi dijeliti Hrvate što dalje od zajedništva za jednu jedinu Domovinu svih Hrvata!

Predlaže to vladino savjetništvo Ureda da se uvede Dan Hrvata izvan RH baš na dan Djevice Marije – Kraljice Hrvata, a istovremeno neki od njih guraju javnosti pod noge kako bi taj dan time i dobio dičan smisao kjeg nose proslave sv Patrika kod Iraca diljem svijeta! Jer, kažu, u dijaspori, u BiH hrvatski «velik broj naših roditelja s područja RH i BiH odrastao u dugovječnoj tradiciji štovanja Blažene Djevice Marije i da se u teškim vremenima i nevoljama narod njoj okretao za pomoć…» . Da, istina ali je također istina da se veliki veliki broj iseljenih Hrvata obraćao i obraća u danima nevolje i nade baš hrvtaskim nebeskim velikanima kao što su sv Nikola Tavelić, sv Leopold Mandić, Blaženi Alojzije Stepinac … Pa zašto, čitam po hrvatskim medijima i društvenim mrežama, ako se već kao primjeran slučaj unosi u ovu čudnu aferu Dana Hrvata izvan RH irski svetac sv Patrik nebi, ako već na štetu integracije mora biti, Dan Hrvata izvan RH bio baš na dan jednog od hrvatskih svetaca ili blaženika? Zašto kada se već želi isticati hrvatsvo tim danom nebi bilo i potpuno hrvatststvo u njemu? U hrvatskoj dijaspori dizale su se i dižu se hrvatske crkve u čast tim hrvatskim svecima (zadnji primjer u veljači 2019. nova kapela sv Leopolda Mandića u Gold Coastu, Australija) i centri u čast Blaženog Alojzija Stepinca.

Prepoznavanje međusobnog doprinosa i ovisnosti dijaspore i Hrvatske može pružiti čvrstu osnovu za diskurs u oblikovanju karaktera istinske integracije u 21. stoljeću i osiguranju opstanka hrvatskog identiteta diljem svijeta. Bitan uvjet za takav diskurs bio bi nastanak novog, zrelog stava u Hrvatskoj prema hrvatskom životu u dijaspori, u Bosni i Hercegovini. Zbog toga je bitno povećanje zastupničkih mjesta u Hrvatskome saboru za Hrvate izvan Hrvatske; jednako su bitni preispitivanje i revizija trenutno zaštitničkog i paternalističkog zakona o odnosima između Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njega.

Ina Vukić Sydney, Australia

Znaš li s kojim muškarcima žene najčešće završe u krevetu?

19. ožujka 2019.

Kolega, najbolji prijatelj ili pak dečko najbolje prijateljice – potražile smo odgovor na pitanje s kim žene najčešće završe u krevetu

Oko 6 posto žena i 5 posto muškaraca priznali su da su spavali sa šefom, odnosno šeficom

Ipak, izgleda da su i muškarci i žene posebno slabi na seks s bivšim/om

Bile smo znatiželjne pa smo potražile ankete koje otkrivaju s kim su žene već dijelile krevet. Prema anketama renomiranih svjetskih muških i ženskih časopisa, 44 posto žena i 39 posto muškaraca je najmanje jednom završilo s bivšim/om u krevetu.

Četvrtina je imala seks u krugu kolega

Ali i potpuno suprotno – naime, seks s nepoznatom osobom očito je omiljen kod oba spola. Trećina muškaraca i žena je barem jednom završilo među plahtama s nepoznatom osobom. Na trećem mjestu je seks među kolegama. Prema anketi je četvrtina žena i muškaraca očito jako dobro flertovala na poslu pa je završilo s kolegom ili kolegicom i nakon posla – u krevetu! A oko 6 posto žena i 5 posto muškaraca priznali su da su spavali sa šefom, odnosno šeficom.

Dnevni list

HFC Zrinjski domaćin prve finalne utakmice Kup-a BiH

19. ožujka 2019.

Prva utakmica finala Kup-a BiH za ovu sezonu između HFC Zrinjski i MNK Kaskada će se igrati u Mostaru, u Sportskoj dvorani “Bijeli Brijeg”.

Susret je na rasporedu 27. ožujka, a uzvrat bi trebao da bude odigran u Gračanici sedam dana kasnije.

Važno je planski razvijati turizam u Hercegovini

19. ožujka 2019.

U sklopu Konferencije Apriori Turizam 2019 „Razvoj destinacijskog turizma“ koja će se održati 11.04.2019. u Mostaru razgovarali smo sa Stjepanom Primorcem, predsjednik Turističkog klastera Hercegovine, predsjednikom Udruge za turizam pri Gospodarskoj komori Federacije BiH i direktorom hotela Bigeste iz Ljubuškog.

Nastupom klastera na sajmovima otvaramo nova turistička tržišta

Turistički klaster Hercegovine okuplja 32 članice i najvažnija je organizacija u razvitku Hercegovine kao turističke destinacije. Kroz organizaciju sastanaka, tura kroz prostore članica klastera, edukacije, te provođenje EU i međunarodnih projekata zauzeli smo primarnu ulogu pozicioniranja Hercegovine za važnu turističku destinaciju. Sudjelovanjem na sajmovima „otvaraju“ nam se nova tržišta, a što je važno za razvoj turizma, uspostavljanje partnerstava i predstavljanje naše zemlje turistima, dodao je Primorac. Klaster je u proteklom periodu organizirao i edukacije za konobare i kuhare koje su dale pozitivne rezultate. Obuke planiramo nastaviti jer se radi o kronično nedostajućem kadru na hercegovačkoj ugostiteljskoj sceni.

Planski turizam je put ka održivom razvoju turizma

„Hercegovina je tek na redu da se otkrije kao atraktivna turistička destinacija. Zemlja smo neiskorištenih potencijala u turizmu. Tek slijedi oblikovanje naše turističke ponude, jer se trenutno turizam razvija stihijski, a ne planski“, kazao je Primorac. Turizam se mora graditi planski i strateški, ako želimo dobre rezultate. Potrebno je utvrditi vlastiti identitet – nešto što je samo naše, autentično i vrijedno, te ispričati priču! Zatim napraviti planove i strategije koje će našu priču na pravilan način ispričati turistima.

Stručne konferencije su važne zbog primjera dobre prakse iz regije i uspostavljanja čvrstih kontakata s vodećim ljudima iz sektora turizma. Konferencija stvara preduvjet za umrežavanje svih relevantnih regionalnih stručnjaka u sektoru u turizma, a što je i jedan od ciljeva Turističkog klastera Hercegovine.

Organizatori konferencije su Apriori BH – Agencija za profesionalno usavršavanje i Turistički klaster Hercegovina, pod pokroviteljstvom dr. Nevenka Hercega, predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije/kantona.
Informacije o Konferenciji Apriori Turizam 2019 i načinima prijave pročitajte na web stranici www.turizam2019.apriori.ba

Mariana: Tata, ja ti odoh

19. ožujka 2019.

Moj otac je to jutro plakao u jednoj ćoši okrenut leđima glumeći jakost i čvrstinu, glumeći stijenu tako lomljiv – baš to jutro kada se udaje njegova kćer jedinica.

Prišla sam mu, u bijeloj vjenčanici stiskajući knedlu u grlu pazeći da ne razmažem šminku kojom me kuma natrackala “da budem najljepša.”

Jer, gušilo je skroz, baš tu u grlu, ono nešto..

“Tata, ja ti odoh..”
“Idi, kćeri. Ako misliš da je za te, idi.
Kada sam te dobio, znao sam da ćeš otići..”

Ma i šminka i kuma, ma sve, rasplakala sam se ko’ nikad.
Zagrlila sam ga jako, onako najjače.
Kao da ga više nikad neću vidjeti.
Kao da nam brane da se grlimo.
Kao da nas zauvijek otimaju jedno od drugog.

“Tata, znaš. Ja ću uvijek ostati tvoja, ne brini.”
“Kćeri, umij se, popravi se, sad će gosti. Vidi nas! Ko’ djeca!”

Navukao je masku tobožnje hladnoće i nestao među narodom šepureći se poput ponosnog pauna.

Tata. Otac. Ćaća.

Koliko samo znači u životu jedne žene taj muškarac.
On je sigurnost.
On je uzor.
Institucija.
Blagost i gordost.
Zaštita od svega lošeg.

Moj je meni bio dobar, kroz čitavu mladost, odrastanje, sazrijevanje.
On je taj koji mi je dao ime.
Koji mi je tepao “Seka”, “Sine”..
Koji se nije trijeznio danima kada sam se rodila.
On je taj koji je govorio da me rodio.
On je taj koji mi je pjevao pjesmu od Trubadura “Marijana” a ja se kofol ljutila..
On je taj koji mi je vazda obećavao haljine..
Koji je pružao pažnju čak i vise nego li mi je bila potrebna.
On je taj koji je razmazio svoju kćer jedinicu.
Do neba i nazad.

Moj ćaća.

I danas je bio kod mene.
Malo smo šetali i razgovarali.
Korak mu je sve sporiji, kosa potpuno bijela.
Hod ni blizu kao onda kada me pratio do oltara..
Pa mi teško, pa me boli.
Pa hoću da sam opet malena.
Da skačem po njemu
I da mi otpjeva Marijanu.
Da je vitalan, zdrav i mlad..

Ja sam mu i danas sjela u krilo i rekla da ga jako volim.
I sjedit ću dok god Gospod dozvoli.
Jer to je bolan Ćaća

Jedan i jedini.

A žene uvijek ostanu tatine djevojčice šta se god desi.

SRETAN DAN OČEVA!!!

Mariana/HERCEGOVINA.INFO

Miris djetinstva u Hercegovini: Godine čine svoje, ali sjećanja na djetinjstvo ostaju živa

19. ožujka 2019.

Godine čine svoje, ali sjećanja na djetinjstvo ostaju živa. Moram reći, za mene, kao razigrano i bezbrižno dijete, bila su to lijepa vremena, pogotovo oko Božića i Uskrsa kada bi se cijela obitelj okupila. Zimi bi pao snijeg, za nas djecu velika radost. Nije se tada išlo na skijanje. Ma, tko ti je tada imao skije ili sanjke? Rijetki. Ali bi se snalazili s onim što smo imali.

Napuni slamom veću najlonsku vreću i na vrhu zaveži špagom i onda sjedni na nju, rukama se drži za zavezani dio i spusti niz strminu. Pravili bi Snješka, grudvali se i još štošta. I tako bi to bilo za vrijeme zimskih školskih praznika, te ponekad za vikend, od marende do ručka i onda opet poslije ručka do navečer kada bi mater zabrinuto krenula zvati nas. A što reći, selo bilo puno djece, igre, vriske i veselja. Polovica djece u selu bili su ti rodice i rođaci. I kao da smo jedva čekali odrasti. Po tri generacije živjele su u istoj kući. Nije uzalud ona narodna: Nije kuća tijesna, ako nisu čeljad bijesna.

Kada se vrati u toplu kuću, smrznutih ruku i nožnih prstiju, a rumenih obraza i nosa, te mokre obuće i odjeće, brže bi se presvukli u toplu i suhu odjeću i priobuli u toplu obuću. Mater bi već skuhala pun lonac čaja od čepurika- domaći ili neki drugi, također domaći i onda bi ga samo razlila u čaše da se malo zgrijemo. Ne bi izostao materin ukor i očita briga kako ćemo se prehladiti.

U šporetu bi pucketala vatra, a miris materina kruva, ušćipaka i iz lonca miris domaće varenike, domaće juhe, kisela kupusa, raštike, graha, ili nečeg drugog na šporetu, ispunio bi prostor. Čini mi se da sada ni kruh ni ručak nemaju onako intenzivan miris kao tada. I onda, kad se toliko dugo igraj na snijegu ogladni kao vuk, pa što bi mater stavila na stol za jelo, sve bi nekako bilo ukusno i s apetitom bi se jelo.

Kad padne noć razgovaralo bi se o mnogim temama. Svaku večer se molilo Bogu, Pozdravljalo Gospu, i blagosivljalo minuli dan, a molilo za nadolazeće vrijeme. Obično bi stariji molili naprijed, a ponekad bi se neko od djece ohrabrio i preuzeo tu počasnu ulogu. O politici stariji su pred djecom rijetko i malo govorili. Vjerojatno iz opreza, jer za jednu riječ moglo se završiti u tamnici. Nisam ja to tada razumjela, ali kada sam odrasla sve mi je postalo jasnije. Uz razgovor, cjepanicom stuci koji orašak, naravno domaći, ponekad dikoji lješnjak i uživaj u slatkoći jezgre. Baka bi znala, nas djecu iznenaditi nečim iz svoje škrinje.

– Evo, sinko moj, nomadne mi donila ta i ta… kuma ili rodica kad je dolazila u goste, pa san ostavila vama.

Bile bi to kocke šećera, nekakve bombone ili keksi, ili suhi rogač, a ponekad i koja naranča- plodovi toplijega juga. U svakom slučaju za nas djecu ugodno iznenađenje. Niko nije govorio o gripi kao o nečemu strašnom, a kada bi je bilo, znalo se, trebalo je koji dan odležati u postelji, piti puno tekućine, srkniti koji pijat domaće juhe, a ponekad bi se otišlo liječniku, do kojega je nekoliko kilometara. Nisu ispred svake kuće bila dva automobila kao sada, nego bi autobus prolazio dva puta dnevno, pa se prilagođavaj, ili pješice.

Očevi koji su radili negdje dalje, obično u Njemačkoj, za Božić i Uskrs bi obvezno dolazili kući. Donesi onih njemačkih bombona, dvi-tri vrste i djeci po kemijsku olovku, onda još i komadić odjeće. Kemijsku olovku bi jedva čekali pokazati u školi jer je drugačija od onih kakve je imala većina učenika, kupljene u našoj lokalnoj trgovini.

Tko ti je tada znao za mobitele, računala i druga tehnička dostignuća ovoga vremena. Sjećam se kad mi je otac iz Njemačke donio kalkulator. Imala sam desetak godina. To je bio događaj, ne samo za mene i moju obitelj, nego i za susjedne obitelji. Isto je bilo i kada bi neko iz Njemačke donio novi radio u selo. O tomu se govorilo. Poslije su počeli dovoziti automobile koji su bili sporiji i drugačiji od ovih danas u kojima skoro sve funkcionira na pritisak dugmeta. A i putovi nisu bili asfaltirani kao danas.

Sada bi mnogi rekli, bio je to neki drugi vakat. I je. Je li bio bolji ili gori od ovoga danas, neka svatko prosudi za sebe, ali jedno je sigurno, da mirisi djetinjstva nikada ne blijede, nego, što si stariji sve češće u srcu procvjetaju kao najljepši i najmirisniji cvjetovi. Neke uspomene me još uvijek uspiju nasmijati. U meni još nije isčezla ona djetinja razigranost i znatiželja.

Ali, rodice i rođaci danas su se razasuli po bijelomu svijetu više nego ikada. Grobovi predaka u šutnji vremena o prošlosti zbore. Sigurna sam kako osjećaju tugu napuštenoga rodnoga praga i nadaju se povratku svojih prije nego ga osvoje korov i drača ili tuđa ruka.

Miljenka Koštro

Članica HŽRK Zrinjski vratarka Lucija Marojević kadetska reprezentativka BiH

19. ožujka 2019.

Lijepa vijest stigla je danas na adresu HŽRK Zrinjski. Naime mlada kadetkinja Lucija Marojevic dobila je poziv ženske kadetske reprezentacije BiH. (U14)

Lijepo je istaknuti da je Lucija prije dvije godine nastupala za starije tada kadetkinje, i bila najbolja vratarka na državnom turniru za 2002 godišta.

Također svoj prvi nastup za seniorsku ekipu je imala u prošloj polusezoni protiv ekipe iz Živinica. Lucija skupa sa svojom kadetskom ekipom postiže sjajne rezultate.

Ovo je sjajan rezultat za Luciju, njenu ekipu skupa s trenericom Ivanom Mlakić. Ovakve vijesti nam govore o odličnom radu u klubu s mladim curama. Čestitamo Luciji i želimo joj puno sreće u daljnjoj karijeri, stoji na fb stranici kluba iz Mostara.

Na Dalićevom stolu trogodišnji ugovor s plaćom nešto manjom od Zidanove u Realu

19. ožujka 2019.

Ponuda je istinita, Kinezi su bili i u Hrvatskoj i podebljali su ponudu, no moj fokus je i dalje na reprezentaciji i utakmicama s Engleskom i Jordanom.

Nije u šoldima sve, rekao je izbornik Hrvatske Zlatko Dalić u listopadu prošle godine nakon što je procurila vijest da je postao poželjna roba nakon što je s hrvatskom reprezentacijom osvojio srebro na Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

“Jutarnji list” objavio je da je Dalić dobio novu nemoralnu ponudu. Navode da je Dalian Jifang, klub koji je nedavno odbio Mario Mandžukić, ponudio hrvatskom izborniku ugovor na tri godine uz plaću od deset milijuna eura, što je nešto samo za dva manje od one koju Zinedine Zidane ima u Real Madridu.

Međutim, Dalić i dalje želi biti za kormilom reprezentacije Hrvatske, ali pitanje je da li bi nakon velikog uspjeha s “Vatrenim” otišao u Kinu, s obzirom na to da bi mu se sigurno otvorila prilika da vodi neki od klubova iz pet najjačih nogometnih liga.

Usput, Dalića uz Hrvatski nogometni savez veže ugovor koji je neslužbeno težak milijun eura bruto godišnje.

Ljubav u Hercegovini: Sram te bilo samo na to misliš

19. ožujka 2019.

Mjesto radnje gradić u Hercegovini.

Sjede momak i djevojka na klupi u parku i razgovaraju.

-Ljubavi na što misliš sada?, upita djevojka.

Draga na isto što i ti.

-Sram te bilo samo na to misliš!!!!

Josip Sesar: Pozivam navijače da nam pomognu osvojiti duplu krunu

19. ožujka 2019.

Nakon sjajno odigrane utakmice protiv FC SG Mostar slegli su se dojmovi. Josip Sesar momak koji iz utakmice u utakmice pokazuje sve bolje rezultate otkrio nam je svoje planove, osvrte na prethodne utakmice, te još mnogo toga…

Povratnik ste u ekipu! Kako se osjećate?

Mali nogomet je moja prva ljubav,odrastao sam na igralištu iza 5. osnovne škole u Mostaru i uz sve obaveze za profesionalnog nogometaša uvijek bi našao vremena s prijateljima igrati mali nogomet , osjećaj je zaista lijep pogotovo kada imate dobre rezultate.

Sve ste bolji na terenu. Jeste li se navikli na suigrače?

Imao sam nesreću da sam se krajem prošle sezone u Njemačkoj povrijedio i evo skoro 9-10 mjeseci vučem tu ozljedu aduktora ,ali ide na bolje tako da sada mogu igrati i pomoći suigračima i klubu da ostvarimo zajednički cilj. Što se igrača tiče to su sve moji prijatelji s kojima sam igrao mnogo turnira tako da se bilo nije bilo teško priviknuti.

Posljednja utakmica protiv FC SG Mostar, HFC Zrinjski briljirao! Vaš komentar?

Kako se bliži doigravanje tako uz našu Upravu i navijače i mi igrači napredujemo što se vidi na našoj igri i rezultatu u zadnjih par utakmica. Protiv SG odigrali smo fantastičnu utakmicu i užitak je igrati u onakvoj atmosferi .Očekujem da će ista biti i u doigravanju, te da ćemo donijeti titulu prvaka u HFC Zrinjski.

Što HFC Zrinjski može u finalu Kupa?

Mislim da smo favoriti sto se Kupa tiče,Kaskada je doma veoma neugodan protivnik. Izbacilo su FC SG Mostar u polufinalu, moramo biti veoma oprezni ali mislim da smo puno kvalitetnija ekipa i da ćemo osvojiti Kup.

Možete li nam usporediti mali nogomet u Njemčkoj i BiH?

Sjeckanjem je tek prije 2-3 godine počela ulagati u mali nogomet i svake godine je sve bolje tu su već sada i Brazilci i Ukrajinci,Česi ,ja sam otišao zbog privatnih razloga, ali ne sumnjam da će za par godina Njemačka liga biti među boljima u Europi.

Žalite li što niste ostali igrati za HŠK Zrinjski?

Pa svima nama mostarcima je to san,ja sam kao mlad i neiskusan igrao u HŠK Zrinjskom tako da bilo je i mojih grešaka,ali i neki drugi stvari na koje osobno nisam mogao utjecati u klubu. Stoga sam morao otići u Olimpik Sarajevo, zbog svih tih razloga i ne žalim puno.

Poruka svim navijačima?

Zahvalio bi se svim navijačima koji su uz nas čitavu sezonu i pozivam ih da budu u onako velikom broju kao na zadnjim utakmicama, te nam pomognu da osvojimo Kup i prvenstvo.

Mostar: Lopov se ozlijedio bježeći od policije

19. ožujka 2019.

Lopov se ozlijedio u ponedjeljak navečer u Mostaru nakon što je bježeći od policije prilikom neuspješne provale u jedan objekt pao s ograde.

PU Mostar u ponedjeljak navečer obaviještena je da dvije nepoznate osobe pokušavaju provaliti u objekt u kojem su smještene trgovine ‘Dallas’ i ‘Best’ u Ulici maršala Tita, ali da nisu uspjele, nakon čega su preskočile ogradu i otišle iza objekata. Na mjesto događaja izašli su djelatnici policije koji su sustigli jednu osobu, a radi se o T.S. iz Mostara. On je prilikom preskakanja ograde zadobio ozlijede te mu je ukazana liječnička pomoć, priopćio je MUP Hercegovačko-neretvanske županije na svojim internetskim stranicama.

Prilikom bježanja T.S. je odbacio plinski pištolj, a kod njega su pronađene rukavice, nož i potkapa s prorezima za oči.

Spomenuta osoba lišena je slobode i zadržana radi krim. obrade, a o svemu je upoznat tužitelj, navodi se u policijskom izvješću.

UrbanObserver

UrbanObserver