Ista meta, isto odstojanje. Čelnik Republike Srpske Milorad Dodik, za kojega je državno pravosuđe zatražilo pritvaranje kako bi ga ispitalo po optužbama za rušenje ustavno-pravnog poretka, ponudio je političkim akterima u Bosni i Hercegovini drukčiji put rješenja krize.

Politički, a ne pravosudni. No, ubrzo je stigla odbijenica probošnjačkih stranaka koje su i prije izricanja prvostupanjske presude protiv njega te kasnijih poteza entitetskih vlasti odlučile raskinuti koaliciju na državnoj razini, piše Večernji list BiH.

Dodikov “deal” odnosio se na povlačenje prijepornih zakona, a zauzvrat traži da Schmidt poništi nametnute zakone. Dodik je na svome X nalogu prilično iznenađujuće ponovio stav o nužnosti vraćanja na temeljna načela Ustava, citirajući poznate riječi Benjamina Franklina:

“Često je vraćanje na temeljna načela Ustava apsolutno nužno za očuvanje blagoslova slobode.” Dodik je istaknuo kako je “vraćanje na Ustav BiH jedini jamac njezina opstanka i funkcioniranja” te naglasio da je ustavni poredak, koji je postavljen Aneksom 4 Daytonskog sporazuma, danas ugrožen zbog intervencija visokih predstavnika, posebno Christiana Schmidta, kojeg je optužio za rušenje temeljnih načela tog poretka.

Žestok odgovor

“Republika Srpska i ja kao njezin predsjednik uvijek smo branili Ustav”, poručio je Dodik, naglašavajući kako je naivno vjerovati da će se nepravda ispraviti samo ako se na nju ukaže. “Jedino rješenje je u poništavanju voluntarizma Christiana Schmidta i svih rješenja koja je nametnuo”, izjavio je Dodik, najavljujući da bi Republika Srpska bila spremna zamrznuti zakone koje je nedavno donijela Narodna skupština u zamjenu za “dijalog i dogovor triju naroda”.

Dodik je naglasio kako je njegova pozicija čvrsta i temelji se na demokratskoj volji građana Republike Srpske.

“Na dogovor i sada pozivam. Kako se dogovorimo, tako će nama biti. Ne nekima drugima”, zaključio je Dodik, želeći naglasiti da dijalog ne smije biti pod uvjetima međunarodnih predstavnika ni političkih aktera iz drugih entiteta.

Ovaj poziv na dijalog naišao je na različite reakcije, ali je najjaču osudu izazvao među političkim akterima bošnjačkog političkog spektra. Probošnjačke stranke koje čine tzv. trojku (SDP, NiP i NS) odmah su odbile Dodikov prijedlog, a zastupnici su poručili da “s organizatorima i izvršiteljima napada na ustavni poredak i bjeguncima od pravde nema razgovora”.

U zajedničkom priopćenju stranke su jasno dale do znanja da nemaju namjeru pregovarati s Dodikom, kojeg smatraju političkim bjeguncem od pravde. “Jedini razgovor koji Dodik može imati je s predstavnicima pravosuđa o temi svoje bezuvjetne predaje”, istaknuli su iz “trojke”, naglašavajući da su reakcije međunarodne zajednice jasno pokazale da se pravni obruč oko Dodika steže.

“Reakcije svih relevantnih čimbenika međunarodne zajednice, koja počiva na vladavini zakona, pokazuju da se pravni obruč oko Dodika steže i da je kraj njegove političke karijere na vidiku”, poručili su iz “trojke”.

Oni su također podsjetili kako je Dodik, donedavno, tvrdio da Christian Schmidt ima pravo donositi bilo koju odluku na temelju prava koje mu daje Daytonski sporazum, što je sada, prema njihovim riječima, “neprihvatljivo”.

“Završava se politička karijera čovjeka koji se danas, osim s Ustavom i zakonima, sukobljava s onom istom međunarodnom zajednicom koja ga je dovela na vlast”, zaključili su iz “trojke”, dodajući da podržavaju sankcije koje su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Njemačka i Austrija uvele Miloradu Dodiku.

Sličan stav prema Dodiku zauzeo je i Draško Stanivuković, čelnik oporbene Partije demokratskog progresa (PDP). Stanivuković je komentirao Dodikov prijedlog o zamrzavanju zakona nazvavši ga “političkim poniženjem”. On je istaknuo da Dodikovo ponašanje nije samo političko već i moralno pitanje za čitavu Republiku Srpsku.

Politička ovisnost

“Do sada smo gledali kako se trguje gospodarstvom, zemljištem, resursima, ugašenim kompanijama, javnim nabavama i foteljama. Sada se trguje ugledom Narodne skupštine, dostojanstvom institucija i Republike Srpske”, naglasio je Stanivuković. S druge strane, Željka Cvijanović, potpredsjednica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), reagirala je na stavove “trojke” nazvavši ih “potkapacitiranim” i “irelevantnim”.

Cvijanović je uvjerena da bi politička scena BiH trebala biti vođena načelima unutarnje stabilnosti, uz poštivanje ustavnih normi i načela federalizma, a ne kroz stranačke interese i pritiske međunarodnih čimbenika. “Važno je da SNSD poziva na razgovore i dijalog, kao što je važno i da zagovara državu koja će biti istinski ustavna i djelovati na načelima istinske vladavine prava”, naglasila je Cvijanović.

Za nju poziv “trojke” na dijalog bio je potpuno neproduktivno i besmisleno ponašanje. “Njima je potreban strani kormilar, pa makar nasukao brod na stijene, jer sami nisu sposobni bilo čime upravljati”, rekla je Cvijanović, dodajući da SNSD vjeruje u građansku odgovornost i važnost suvereniteta Republike Srpske.

U konačnici, političke struje u BiH i dalje su duboko podijeljene u pogledu budućnosti zemlje. S jedne strane Dodikova inicijativa za dijalog i ukidanje “voluntarizma” visokog predstavnika nailazi na oštro protivljenje probošnjačkih stranaka i međunarodne zajednice.

S treće pak strane, Dodik i njegov politički blok zagovaraju “autonomiju” RS-a i inzistiraju na tome da se poštuje ustavni poredak iz Daytonskog sporazuma, što postavlja pitanja o budućim političkim pregovorima. U ovoj političkoj borbi, u kojoj se spajaju unutarnje i vanjske snage, odgovor na pitanje kako će se rasplesti kriza u BiH, ali i u RS-u, je neizvjestan.