Danas, 15. srpnja 2025. godine navršava se točno 20 godina od upisa Starog mosta na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine. Tu za Mostar i BiH povijesnu odluku na sjednici Odbora UNESCO-a održanoj od 11. do 17. 7. 2005. godine u Durbanu u Južnoafričko Republici donijeli su UNESCO-ovi eksperti, čime je naša zemlja dobila prvi spomenik na tom prestižnom popisu.
U ovom tekstu ćemo se prisjetiti početak cijele priče. Svečana i simbolična ceremonija upriličena je u lipnju sad već poprilično davne 1999. godine, na mjestu pored ostataka Starog mosta.
Uz tadašnjeg gradonačelnika i dogradonačelnika Mostara Ivana Prskala i Safeta Oručevića, te ministra vanjskih poslova BiH dr. Jadranka Prlića, potpis na Ugovor stavio je i direktor UNESCO-a Federico Mayor. Gospodin Mayer je tom prigodom naglasio kako je početak obnove Starog mosta velik pothvat za koji je izdvojeno 15 500 000 milijuna američkih dolara.
”Znam da je prošlost teško zaboraviti, ali sjećanje je razlog da se zaboravi. Svi moramo gledati naprijed jer ne možemo pisati prošlost, ali možemo pisati budućnost, i to mogu učiniti svi narodi u BiH”, poručio je tada prvi čovjek UNESCO-a Federico Mayor.
Ono po čemu je ovaj projekt bio specifičan je i taj što je Svjetska banka (WB) po prvi put u svojoj povijesti odobrila jedan kredit za kulturnu baštinu, stoga je ovo za njih bio pilot-projekt.
Svjetska banka odobrila kredit od 4 000 000 milijuna američkih dolara, s odgodom plaćanja od 10 godina, povratom od 35 godina, uz kamatu od samo 1,5 posto.
Talijanska Vlada još je dala 2 000 000 milijuna dolara, te turska i nizozemska Vlada po milijun USA dolara, dok je u čitavom projektu Grad Mostar sudjelovao s 2 000 000 milijuna dolara.
600 000 tisuća dolara za obnovu Starog mosta, među prvim donatorima, dala je i Vlada Republike Hrvatske. Tadašnji premijer Vlade RH Ivica Račan zajedno s brojnim ministrima i suprugom Dijanom Pleština posjetio je 2023. Mostar i obišao staru gradsku jezgru.
U hotelu „Ero“ priređen je svečani prijem na kojem su bili brojni gosti i uzvanici iz Mostara i Hercegovine.
Republika Hrvatska imala je značajnu ulogu u rekonstrukciji Starog mosta kroz financijsku, stručnu i tehničku potporu. Fotogrametrijski snimak iz 1982. bio je važan za obnovu jer on je bio podloga UNESCO-u za projekt obnove zbog činjenice da je sadržavao potrebne dimenzije za faksimilnu rekonstrukciju.
Treba podsjetiti kako sva sredstva koja su odobrena za projekt obnove Starog mosta nisu utrošena samo na njegovu obnovu Staroga, nego su se pored njega obnovljene i kule s obje strane mosta, Tara i Helebija, te popratni objekti.
Uz to, kao dodatni poticaj obnovi suživota u Mostaru, tim sredstvima obnovljena su i tri objekta tri naroda, i to Napretkov konvikt „Petar Svačić“, Vakufski dvor i Vladičanski dvor. Bila je to i simbolična poruka jer tri objekta pripadaju trima narodima, Hrvatima, Bošnjacima i Srbima.
Posao obnove Starog mosta na međunarodnom natječaju dobila je turska tvrtka ER-BU. Nadzor radova radila je hrvatska kompanija OMEGA Engineering” d. o. o. Dubrovnik, na čelu s dr.Željkom Pekovićem.
Projekt obnove mosta uradila talijanska firma “General Engineering” iz Firenze. Studiju o kvaliteti radila je njemačka firma “lga civil & Environmental engineering Nuremberg”.
I pripreme za početak obnove Starog mosta izazivale su veliku pozornost medija i politike. Brojni novinari iz zemlje i inozemstva pristizali su u Mostar kako bi izvijestili o početku obnove luka Starog mosta.
Tijekom svoje službene posjete BiH prvo je u Mostar došao i generalni direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura, a predsjednik Republike Italije Carlo Azeglio Ciampi simboličnim udarcem dlijetom u kamen službeno je označio početak klesarskih radova na obnovi Staroga mosta.
”Frađani Bosne i Hercegovine, Vi ste dio Europe i čekamo Vas u Europi. Bez Vas Europa ne bi postojala”, znakovito je tom prigodom poručio predsjednik Ciampi.
Polaganjem prvoga kamenog bloka na luk mosta gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara Hamdija Jahić i Ljubo Bešlić na simboličan su način otpočeli gradnju luka Staroga mosta, a bilo je to 14. travnja 2003. U iduća četiri mjeseca radilo se i po kiši, vjetru i suncu, da bi 20. kolovoza u luk Starog mosta bio ugrađen i posljednjih kamen, čime je završena najzahtjevnija faza projekta.
Slijedili su radovi na zidanju vijenaca s obje strane luka mosta , zatim postavljanje metalne ograde. Za preostali posao zidanja vijenaca bilo je izvađeno 44 tone kamena koji će se ugraditi na kaldrmu mosta, a svaki kamen bio je obrađen skulptorski, pojedinačno, na osnovi foto-dokumentacije i bio je ”potrošen”, u onolikoj mjeri koja je bila prije njegovog rušenja. Radove na izgradnji vijenaca, kao i luka Staroga mosta, izvodila je tvrtka ER – BU.
S približavanjem završetka radovima na njegovoj obnovi, paralelno su tekle i pripreme Organizacijskog odbora za svečanost otvorenja koja je zakazana za 23. srpnja 2004. godine. Federalne vlasti tada su obećavale velika sredstva za Mostar i svečanost otvorenja, ali je ta potpora uglavnom izostala i praktično sve financijske troškove ceremonije snosio je Grad Mostar. Trenutak koji se dugo i s nestrpljenjem iščekivao bio je popuštanje skele ispod luka Starog mosta. Kada se potporna skela prestala dodirivati s lukom, luk se spustio za jedan milimetar.
Kako je Stari most stručno i kvalitetno obnovljen “potvrdio” je i jači potres koji se 22. travnja 2004. godine osjetio u zapadnoj Hercegovini i Mostaru. Naime, potres nije izazvao nikakva fizička oštećenja na luku Staroga mosta u Mostaru.
A čin koji se dugo čekao, svečanost otvorenja Starog mosta pratili su brojni uzvanici iz zemlje i izaslanstva, iz više od 50 zemalja svijeta. Televizijski prijenos priredbe na Starome mostu preuzeli su i neke inozemne tv kuće.
Voditelj Press centra za svečanost otvaranja Starog mosta Miroslav Landeka, iznio je podatak da je za praćenje svečanosti otvorenja bilo akreditirano oko 600 novinara, fotoreportera i snimatelja iz BiH, susjednih zemlja, Europe i svijeta, što samo po sebi govori koliki je bio interes za taj događaj i sam projekt obnove mosta, kao i kolika je to bila promidžba Mostara.
Uz BHTV još nekoliko inozemnih tv kuća imalo je izravan prijenos svečanosti. Bio je to zasigurno jedan od najvećih medijskih događaja u povijesti Bosne i Hercegovine.
Što je tada značio ovaj događaj za Mostar možda najbolje govore riječi bivšeg gradonačelnika Mostara Nevena Tomića koji je izjavio je da otvorenje Staroga mosta znači puno za Mostar i u povijesnom i u kulturnom, i u ekonomskom smislu.
”Naravno, on je bitan i u kontekstu obnove povjerenja. Međutim, njegovim otvorenjem definitivno će ta povijesna građevina prestati biti sredstvom onih koji su ga u proteklom razdoblju koristili kao sredstvo u političkoj borbi ili u svrhu zastrašivanja vlastitih redova. S otvorenjem njima se Stari most kao političko sredstvo izbija iz ruke i vraća onima čiji on i jest, a to su građani Mostara, BiH odnosno svi građani svijeta”, kazao je Tomić, te poručio onima koji su most koristili u političke svrhe da će sredstva svoje političke borbe ubuduće morati pronaći u nekim drugim pitanjima, kao što su ekonomija, zapošljavanje i osiguravanje boljeg prosperiteta za sve građane.
Godinu dana kasnije, točnije 15. srpnja 2005. godine u 18:25 Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika na sjednici u Durbanu u Južnoj Africi.
Treba istaknuti kako uz ostale zasluga za upis na UNESCO-ov pripada tadašnjem gradonačelniku Mostara Ljubi Bešliću, tadašnjoj veleposlanici BiH u Parizu i stalnoj predstavnici pri UNESCO-u Željani Zovko, direktoru Ureda UNESCO-a u BiH Siniši Šešumu, kao i čelnicima Jedince za projekt obnove Starog mosta – PCU-a, direktoru Rusmiru Ćišiću i zamjeniku direktora Tihomiru Roziću te ekspertu Ferhatu Mulabegoviću i predsjedniku Gradskog vijeća Grada Mostara Muratu Ćoriću.
Kako je tada izjavio gradonačelnik Mostara i vođa državnog izaslanstva u Durbanu Ljubo Bešlić, taj dan ostat će u povijesti Bosne i Hercegovine upisan zlatnim slovima u spomen Mostara i BiH.
“Ne mogu skriti svoje oduševljenje da smo uspjeli u svojim nastojanjima da se upišemo u svjetsko kulturno nasljeđe. Ovo je prvi upis iz BiH. Put do upisa je bio mukotrpan dugačak i veoma zahtjevan. U ovom trenutku oduševljenja koristim priliku da pozdravim sve koji su sudjelovali u ovom projektu, kao i zahvalio zemljama prijateljima koji su pomogli obnovu mosta Italiji, Nizozemskoj, Turskoj i Hrvatskoj te Svjetskoj i Razvojnoj banci vijeća Europe. Zbog građana moram naglasiti da je ovo prvenstveno projekt grada koji treba donijeti boljitak gradu i državi. Ovaj projekt po prvi put u BIH pokazuje da možemo sami izgrađivati bolju budućnost kada to hoćemo i želimo zajednički da postignemo. Za ovaj projekt nismo imali naredbodavce. Mi smo to bili, i evo pokazali da se u BIH pokreću neki novi vjetrovi, koji mogu izgraditi bolju budućnost za sve. Sve ovo zahvaljujući vlastitim sposobnostima”, istaknuo je tada gradonačelnik Bešlić.
“Isto tako pomoći će nam stalnu zaštitu i očuvanje povijesnog urbanog okružja grada Mostara. Mi sada moramo intenzivno početi raditi na UNESCO-ovim propisanim propozicijama. Moramo formirati fond na državnoj razini za stalnu zaštitu, usvojiti zakone i unificirati procedure izvršenja”, poručio je tom prigodom Bešlić.
Posvjedočila je to tada i veleposlanica Željana Zovko, izjavivši kako je borba za upis bila je velika, a konkurencija jaka, jer je veliki ekonomski, kulturni i povijesni dobitak za svaku zemlju, a posebno Grad, primanje znaka Odbora za svjetsku kulturnu baštinu. A koliko je snažna bila borba za upis na baštinu UNESCO-a, najbolje pokazuje činjenica da je Italija, koja ima velik broj spomenika pod zaštitom UNESCO-a, te godine nominirala čak 45 spomenika, a samo dva od njih mogla su dobiti UNESCO-ovu oznaku.
Uoči odlaska u Durban, koncem lipnja i početkom srpnja, Gradska uprava Mostara i PCU organizirali su vrlo uspješnu izložbu o gradnji Starog mosta i obnovi stare gradske jezgre u Parizu u sjedištu UNESCO-a. Tada su brojni ugledni gosti i uzvanici iz Pariza, Francuske i UNESCO-a kao i sam Mounir Bouchenaki, zamjenik direktora UNESCO-a biranim riječima govorili o tom projektu te o nominiranju na UNESCO-ovu listu zaštićenih spomenika uz opasku kako je Stari most u Mostaru jedan od najljepših povijesnih mostova u Europi.
Rekonstrukcija Starog mosta, svečanost otvorenja i upis na UNESCO-ov popis, bio je zahtjevan građevinski, politički i medijski projekt. O tome svakako svjedoči i knjiga „Stari most s mjesta događaja“, autora Miroslava Landeke.
Ono što je sigurno, kako vrijeme više prolazi, jest činjenica da će datum 15. 7. 2025. u povijesti Mostara i BiH ostati trajno upisan. Jer bio je to i prvi upis nekog spomenika iz BiH na UNESCO-ov popis, a put od početka obnove i provedbe projekta rekonstrukcije Starog mosta i stare gradske jezgre, kao i tri objekta tri naroda, bio je više nego složen i zahtjevan, u tada kompliciranim političkim odnosima, ali nažalost puno boljim i zdravijim nego danas nakon dva desetljeća od tog velikog događaja.
