Više puta pisali smo o našem Plemiću iz Čitluka Vjeki Brkiću. On je na svakoj utakmici Plemića, a usprkos zdravstvenim problemima i bolovima išao je i na gostovanja svog voljenog kluba. Zbog tih problema je završio u bolnici, a ovih dana je naš Vjeko uspješno operiran i oporavlja se nakon zahvata.
Vjeko želimo ti brz oporavak i naravno što brži povratak na utakmice HŠK Zrinjski.
Dom koji brine o djeci sa poteškoćama u razvoju ‘Marija – Naša Nada’ u Širokom Brijegu u 21. godini rada promijenio je život velikog broja ljudi u Hercegovini. Podatak kako su se u ovom vremenu brinuli za više od 1700 djece, te pružili više od 100 000 tretmana djeci s poteškoćama u razvoju samo govori koliki je bio utjecaj ove institucije na širu okolinu. Dom trenutno pruža usluge dnevnog i poludnevnog boravka za 42 djece i mladih odraslih s teškoćama u razvoju s područja Županije Zapadnohercegovačke, uslugu ambulantnog tretmana za 45 djece s kombiniranim poteškoćama od 3 do 18g starosti i uslugu neurorazvojnog tretmana za 172 bebe do 3 godine od čega ih je 64 u aktivnom tretmanu, a ostatak u opservaciji kako bi se pratio tijek njihova razvoja.
Ravnatelj Doma ‘Marija – Naša Nada’ Mario Karačić kaže kako svi uposlenici ove institucije rade jedan veliki posao, te kako svi osjećaju poziv da pruže odgovarajuću skrb svima kojima je ona potrebna.
-Dom je trenutno jedina ustanova u Županiji koja nudi uslugu poludnevnog boravka u trajanju od 4 sata za djecu s autizmom ili sumnjom na autizam, a tijekom boravka osiguran je i intenzivan individualni rad. Korisnicima iz Posušja i Gruda svakodnevno je osiguran prijevoz specijaliziranim kombijem. U Domu je zaposleno 28 djelatnika, od čega 22 izravno radi s korisnicima (terapeuti i odgojitelji). Uz usluge za djecu i mlade s poteškoćama Dom također osigurava individualnu i grupnu podršku roditeljima djece s poteškoćama, a trenutno su aktivne dvije suportivne skupine – ističe Karačić u izjavi za medije.
Dom ‘Marija – Naša Nada’ financira se uz pomoć stranih donatora, lokalnih i županijskih vlasti, te mnogih poslovnih subjekata u Županiji Zapadnohercegovačkoj svoje humanitarne aktivnosti usmjeravaju upravo prema ovoj instituciji. Karačić i njegovi suradnici odlučili su ove godine krenuti korak dalje, tako da uz potporu lokalne vlasti u Širokom Brijegu organiziraju veliki humanitarni koncert od kojeg će sredstva biti usmjerena prema Domu ‘Marija – Naša Nada’.
-Već dugo razmišljamo o organizaciji jednoga ovakvog događaja, a sada kada smo dobili potporu Grada Širokog Brijega, nije bilo prepreka da krenemo u projekt organizacije humanitarnog koncerta. Uz podršku grada, raduje nas i odaziv velikog broja sponzora. Koncert će se održati 18. srpnja u Parku širokobrijeških branitelja, a nastupit će fra Marin Karačić, Vanessa Mioč, Albina Grčić, Đuro Ravenšćak i Band Adeo. Neće biti prodaje ulaznica, a svi koji žele mogu dobiti dobrovoljni prilog za pomoć u radu Doma ‘Marija – Naša Nada’ – pojašnjava Karačić. Prije samog koncerta bit će organizirane i različite aktivnosti za one najmlađe: radionice, natjecanja, napuhanci i maskote. Dječji program počet će od 18.30 sati.
Dodaje kako cijeli projekt nije zamišljen samo kao humanitarni koncert nego kao i događaj koji će još jednom usmjeriti pozornost javnosti prema djeci s poteškoćama u razvoju i njihovoj rehabilitaciji.
-Naša stalna misija je upozoravati na potrebe najranjivije kategorije društva o kojima brinemo i hvala svima koji su prepoznali naše napore i pomažu rad Doma. Vjerujem da će tako biti i 18. srpnja i da će se pozivu na koncert odazvati brojni Širokobriježani, ali i svi oni u Hercegovini koji žele uživati u jednom velikom koncertu duhovne glazbe koji ima i humanitarnu dimenziju. Svi ste pozvani, pokažimo još jednom kako djeca i mladi s teškoćama nisu sami, te kako zajednica u kojoj žive ima veliku empatiju prema njima. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati da naši štićenici ostvare svoj puni potencijal i siguran sam kako će se i ovaj put mnogi odazvati ovom pozivu na humanost – zaključio je Karačić u izjavi za medije.
Burey je u siječnju kratkoročno prešao u Igman Konjic, klub iz Bosne i Hercegovine. Pokazao se kao odličan nogometaš, te ga je ovdašnji osvajač naslova prvaka države, Zrinjski iz Mostar angažirao i vezao dvogodišnjim ugovorom. U utorak gostuju kod Virtusa iz San Marina u prvoj utakmici prvog pretkola Lige prvaka, što će Bureyu omogućiti da ostvari svoj životni san, piše portal theguardian.com.
Dok Svjetsko klupsko prvenstvo dijeli bogatstvo, potreban je plan za one koji zaostaju.
Nije prvi put da Burey traži novo poglavlje izvan onoga što najbolje zna. Krilni igrač rođen u Londonu pet je mjeseci proveo u Odenseu u Danskoj, gdje je svoje slobodno vrijeme koristio za učenje kuhanja jamajčanske hrane. 24-godišnjak je u svom osmom klubu, nakon što je započeo u omladinskom pogonu AFC Wimbledona, gdje su mu njegove izvedbe priskrbile prelazak u Millwall u Championshipu.
„Napustio sam Millwall 2023. i ako ću biti potpuno iskren, bilo je više mračnih, nego svijetlih vremena“, kaže Burey.
„Nisam imao nesmetan nogomet. Otišao sam ovdje, nisam radio; otišao sam tamo, nisam radio; otišao sam ovdje, nisam radio; i stalno je bilo dolje, dolje, dolje i bilo je trenutaka kada sam htio odustati. Kad god bih prolazio kroz probleme ili bilo što drugo, jednostavno bih se vratio i samo nastavio, nastavio i sada je kao da sam ugledao svjetlo iz svih padova kroz koje sam prošao. Mogu si reći da sam ponosan na sebe jer nikada nisam odustao.“
Nakon što je rano napustio Odense, Burey je prešao u Carlisle na kratkoročni ugovor s nadom da će dobiti minutažu. Njegov boravak na Brunton Parku u Drugoj ligi bio je iritantan, igrajući na poziciji desnog beka kada je zapravo ljevonog. Nije bilo velike želje za produženjem ugovora i Burey je osjetio potrebu da svoju potragu baciti dalje od engleske piramide.
Bivši veznjak Prestona Jeffrey Monakana, djelujući kao agent, ponudio je rješenje u Konjicu, u gradu s oko 25 000 stanovnika.
„Nekoliko mi je igrača reklo: ‘Bravo, o moj Bože, ludo je što si napravio’“, kaže Burey.
„A ja sam samo rekao: ‘Gledaj brate, upravo sam riskirao i vjerovao sam Bogu i to se dogodilo.’“
Slikoviti Mostar stvara idiličan život za Bureya, čiji je glavni problem u zemlji koju naziva domom izbjegavanje lokalne delicije bureka, pite punjene mesom ili sirom.
Grad ima 113.000 stanovnika, a Bureya je lako prepoznati kada izađe na svoju omiljenu poslasticu, rado pozirajući za selfije i dajući autograme svojim novim obožavateljima.
Burey je uživao u kratkom odmoru u Engleskoj tijekom ljeta, ali kada se pojavila mogućnost povratka u Bosnu i Hercegovinu, spakirao je svoja dva kofera, jedan odjeće, a drugi nogometne opreme, stavio PlayStation u ruksak i odletio u Sarajevo.
Burey se intenzivno trudi naučiti jezik kako bi olakšao interakcije na terenu i izvan njega dok se nastoji integrirati u bosanskohercegovački život.
„Najbolji igrači uvijek igraju u najvišoj ligi i na kraju krajeva igraju u Europi“, kaže Burey.
„Ako želim biti u toj skupini, moram si dopustiti da idem na mjesta koja bi mi mogla biti neugodna i da dobijem tu priliku koju možda ne bih dobio, na primjer, igranje u Engleskoj ako bih bio u League One ili Championshipu.
Nisam se osjećao poštovano ili tako nešto i rekao sam si: ‘Moram se postaviti na mjesta gdje će me prepoznati po dobrim igrama.’ Mislim da mnogi engleski igrači ne shvaćaju… Radije bi ostali u Championshipu cijeli život kad bi mogli, dok ja ne razmišljam tako.“
Zrinjski će gotovo sigurno pobijediti Virtus, a zatim će se suočiti sa Slovanom Bratislavom, koji je prošle sezone igrao u Ligi prvaka.
Zrinjski je posljednjih godina redovito nastupao u ranim fazama UEFA natjecanja, a protiv Aston Ville igrao je u grupnoj fazi Europske konferencijske lige 2023. godine, remiziravši kod kuće i izgubivši 1-0 u gostima u ponosnom trenutku za klub.
Prošle sezone, bh. predstavnik Lige prvaka, Borac iz Banja Luke, završio je u ligaškoj fazi Konferencijske lige, plasiravši se u osminu finala.
Šanse Zrinjskog za prolazak kroz kvalifikacije za Ligu prvaka su male, ali imaju šanse za dulje razdoblje kontinentalnog nogometa jer poraženi klubovi idu u Konferencijsku ligu ili, nakon prvog pretkola, u Europsku ligu. Bilo u San Marinu ili na San Mamésu, kada svira himna, igrač zna što je postigao.
„Svaki put kad sam gledao Ligu prvaka, uvijek sam si govorio: ‘Stići ću tamo na ovaj ili onaj način’,“ kaže Burey, „i uvijek sam bio veliki ljubitelj europskih natjecanja jer način na koji ja gledam na nogomet u usporedbi s prosječnim Englezom, mislim da je malo drugačiji. Svaki engleski igrač sanja o igranju u Premier ligi, ali ne vidite puno engleskih igrača koji sanjaju o igranju u inozemstvu. To je kao da živite drugi san koji nikada niste imali.“
Radovi će se izvoditi u razdoblju od 05:00 do 19:00 sati, a dionica će biti potpuno zatvorena za sav promet.
Smjer Mostar – Čitluk:
Mostar – Žovnica – Međine – Polog (kružno raskrižje) – Miljkovići (kružno raskrižje) – Čitluk
Mostar – Rodoč – Varda – Čitluk
Smjer Čitluk – Mostar:
Čitluk – Miljkovići (kružno raskrižje) – Polog (kružno raskrižje) – Međine – Žovnica – Mostar
Čitluk – Varda – Rodoč – Mostar
Iz nadležnih službi pozivaju sve sudionike u prometu na strpljenje i poštivanje privremene regulacije prometa, te zahvaljuju na razumijevanju tijekom izvođenja radova.
Govoreći na plenarnoj sjednici, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, doc. dr. sc. Tomislav Sokol, upozorio je na to da bošnjački unitarizam predstavlja najveću prijetnju opstojnosti BiH kao države tri ravnopravna naroda te je izrazio zabrinutost zbog porasta antisemitizma u bošnjački većinskim sredinama, zbog kojeg je otkazana i Konferencija europskih rabina u Sarajevu.
-Izvješće o Bosni i Hercegovini kritizira sve izraženije separatističke ideje, kao i koncept ‘Srpskog Sveta’, koji je suprotan svakom obliku europske integracije, a koji je na terenu, nažalost, postao realnost. Ipak, golemi problem je i bošnjački unitarizam, koji danas predstavlja najveću prijetnju opstojnosti BiH kao države tri ravnopravna naroda. Priča o građanskoj državi samo je maska za hegemoniju najbrojnijeg naroda i odražava se u daljnjem onemogućavanju hrvatskog naroda da bira svog legitimnog predstavnika u predsjedništvu države. Stoga je bitno da se u izvješću izrijekom potvrđuje načelo konstitutivnosti naroda koje je temeljni preduvjet dugoročne stabilnosti i funkcionalnosti BiH. Osim toga, treba istaknuti da posebno zabrinjava porast antisemitizma, osobito u bošnjački većinskim sredinama, zbog kojeg je otkazana i Konferencija europskih rabina u Sarajevu.
Radikalizacija dijela Bošnjaka sve je veći problem koji ne smijemo ignorirati. U tom kontekstu želim jasno istaknuti da su Hrvati danas jedini konstitutivan narod u BiH koji iskreno, bez fige u džepu, gleda prema Zapadu i Europskoj uniji. Zato mu napokon moramo omogućiti punu ravnopravnost – rekao je Sokol.
Bogata je antioksidansom likopenom, koji štiti od kroničnih bolesti, te vitaminima A i C koji jačaju imunitet i čuvaju kožu.
Uz to, lubenica podržava zdravlje srca – ne sadrži masti ni holesterol, a nizak glikemijski indeks čini je pogodnom za kontrolu šećera u krvi.
Ipak, dijabetičari trebaju paziti na količinu, a osobe alergične na pelud ili određeno voće mogu osjetiti blaže reakcije, pa se savjetuje oprez.
Po zaprimanju dojave, informacija je bez odlaganja proslijeđena nadležnim timovima Federalne uprave civilne zaštite – mostarskom timu “A” i menadžment timu u Sarajevu.
Tim za uklanjanje eksplozivnih sredstava (TUP) odmah je upućen na teren radi identifikacije i eventualnog uklanjanja ili neutralizacije pronađenih sredstava, uz poštivanje svih sigurnosnih procedura.
Građanima se još jednom skreće pozornost da ne diraju sumnjive predmete i da svaku sumnju odmah prijave nadležnim službama.
Ovakvi slučajevi podsjećaju na prisutnost zaostalog ratnog materijala koji i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti lokalnog stanovništva, osobito u ruralnim i planinskim područjima.
Pod naslovom “Bosnia and Herzegovina: Ending a Nation-Building Failure” (Bosna i Hercegovina: Kraj neuspjeha izgradnje nacije), Primorac predlaže mjere ukidanja Ureda visokog predstavnika (OHR), eliminaciju stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, preustroj države u tri etničke jedinice i potpunu marginalizaciju ideje o građanskoj BiH.
U samom uvodu Primorac navodi da je “projekt izgradnje države” u BiH propao, unatoč milijardama dolara američke i europske pomoći od potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Glavni krivac, prema njemu, jeste OHR, koji opisuje kao “imperijalnog namesnika” s “gotovo totalitarnim ovlastima”. On poziva američku administraciju da u Sarajevu sazove sastanak Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) i jednostrano povuče podršku tzv. bonskim ovlastima, čime bi OHR izgubio legalni osnov za daljnje djelovanje.
Primorac negira koncept građanske države, tvrdeći da “fikcionalni bosanski identitet” služi za favoriziranje Bošnjaka nad Hrvatima i Srbima. Smatra da pokušaji da se BiH pretvori u centraliziranu državu “na osnovu građanskog principa ‘jedan čovjek, jedan glas'” predstavljaju prijetnju suverenim pravima Hrvata i Srba, te poziva SAD da prestanu financirati organizacije koje promoviraju takve reforme.
Posebnu pažnju posvećuje Ustavnom sudu BiH, u kojem, kako navodi, “tri strana suca koje bira Europski sud za ljudska prava odlučuju ključne političke sporove”.
Suci sistematski podržavaju centralističku, probošnjačku agendu i poziva da im se što prije ukine financiranje kako bi se otvorio put za njihovo uklanjanje iz pravnog sistema.
Primorac predlaže potpunu ustavnu reorganizaciju BiH – uspostavljanje tri federalne jedinice, po uzoru na Švicarsku ili Belgiju – za Bošnjake, Hrvate i Srbe. Time bi se, kako tvrdi, osigurala politička stabilnost, smanjila birokratija i otvorila vrata ekonomskom razvoju. On ovu reformu vidi kao način da se, navodno, marginalizuju radikalni elementi u sve tri zajednice i osigura dugoročni mir.
Jedan od ključnih zahtjeva koje Primorac ističe jeste “obnova glasačkih prava Hrvata”, koje smatra ugroženim zbog “bošnjačkog preglasavanja”.
Primorac ističe da je broj Hrvata u BiH opao za 62 posto od 1991. godine, te da SAD trebaju izvršiti diplomatski pritisak na bošnjačke lidere kako bi se izmijenio Izborni zakon u skladu s presudama domaćih i europskih sudova.
U izvješću se oštro kritikuje i djelovanje američke og veleposlanstva u Sarajevu, posebno veleposlanika koji je, “nametnuo zakon o plinu bez suglasnosti Hrvata”, centralizujući energetsku infrastrukturu u korist BH-Gasa, čime su, kako kaže, onemogućeni projekti u hrvatski većinski naseljenim krajevima.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović također se spominje kao kritičar američke politike, optužujući Washington da “sistematski razgrađuje BiH kao državu”.
Jedan od centralnih narativa Primorčeve analize jeste strah od radikalizacije Bošnjaka i njihovih veza s Iranom, Muslimanskom braćom i bivšim mudžahedinima.
“Rat u Bosni i Hercegovini tijekom 1990-ih vidio je dolazak islamskih džihadista koji su, svježe stigli s rata u Afganistanu protiv Sovjeta, pomagali muslimanske snage – uključujući i one povezane s planiranjem napada 11. rujna, poput Khalida Sheikha Mohammeda. Mnogi strani mudžahedini ostali su u zemlji. Iranska Revolucionarna garda (IRGC) uspostavila je dugoročne veze s bošnjačkim liderima, posebno onima u obavještajnim službama. Trideset godina kasnije, te veze i dalje postoje, budući da su muslimanski lideri u BiH obnovili ratne veze s Iranom i Muslimanskom braćom, dok je istovremeno došlo do radikalizacije kroz godine stranog financiranja radikalnih imama”, navodi Primorac.
Spominje i nedavnu posjetu iranskog vojnog atašea ministru obrane u Sarajevu, te otkazivanje Konferencije europskih rabina, kao navodne dokaze o radikalnim skretanjima bošnjačkog političkog vrha.
“Posjeta visokog iranskog obrambenog dužnosnika BiH u Svibnju 2025. godine, tijekom koje se sastao s bošnjačkim ministrom obrane, izazvala je oštru osudu Trumpove administracije. Radikalizacija bošnjačkih vlasti u BiH dostigla je vrhunac prošlog mjeseca kada su otkazali redovni dvogodišnji sastanak Konferencije europskih rabina u Sarajevu, nazivajući njihovo okupljanje ‘moralno uvredljivim’, jer će „biti poslana podrška okupatoru [Izraelu]… koji čini genocid nad nevinim stanovništvom Gaze”, ističe Primorac.
U tom kontekstu, BiH se opisuje kao prostor gdje “islamistički utjecaji i autoritarni režimi poput Kine i Rusije jačaju zbog slabosti zapadnog angažmana”. Zato, zaključuje Primorac, SAD imaju strateški interes da usmjere BiH ka “konfederalnoj” strukturi u kojoj će se moći širiti američki energetski utjecaj i osigurati stabilnost u regiji.
Primorac apelira na Trumpovu administraciju i novi saziv Kongresa da odmah prekinu financiranje OHR-a i politike izgradnje države u BiH. Poziva na postavljanje političkog veleposlanika u Sarajevo umjesto karijernih diplomata, potpunu reviziju kadrova u veleposlanstvu, te prestanak podrške nevladinim organizacijama koje promiču građanski model BiH.
U suštini, Primorac predlaže politički reset koji odgovara interesima Zagreba i Banje Luke, dok Bošnjake prikazuje kao prepreku stabilnosti i integraciji u zapadne tokove.
“Iran nije samo na Bliskom istoku, oni je u Europi, na Balkanu. Iran je u Federaciji BiH, gdje su izgradili bazu operacija po uzoru na Hezbolah u Libanu”, napisao je na početku svog teksta Blagojević.
Dalje u tekstu Blagojević tvrdi da je Iran “pomagao Bošnjacima u ratu da izgrade europsku kopiju Hezbolaha.”
Pored toga, Blagojević u ovom tekstu predstavlja rat u BiH, odnosno ulogu Irana u ovom sukobu, kao “naoružavanje džihadista u borbi protiv katoličkih Hrvata i pravoslavnih Srba”, te da je Iran “naoružavao terorističke grupe” u BiH.
“Nakon nedavnog poraza Hezbollaha u Libanu, Hamasa u Gazi i Assadovog režima u Siriji, Iran bi sada mogao gledati na Bosnu i Hercegovinu kao novu lokaciju za uspostavljanje svoje glavne baze za izvoz terorizma, zamjenjujući Liban”, napisao je.
Kao “dokaz” za ove tvrdnje, Blagojević daje sastanak između ministra obrane BiH Zukana Heleza i nerezidentnog vojnog izaslanika Islamske Republike Iran brigadira Mahmouda Mohaghagha Poura.
“Vjerojatnoća da se to dogodi je toliko stvarna da su prošlog mjeseca američki državni tajnik Marco Rubio i tajnik obrane Pete Hegseth poslali pismo ministru obrane Bosne i Hercegovine u kojem prijete sankcijama i suspenzijom svih programa vojne suradnje ukoliko SAD otkriju da BiH sprovodi vojnu suradnju s Iranom”, napisao je Blagojević.
“Više od 30 godina nakon rata u Bosni 1990-ih, iranski utjecaj u BiH ostaje ukorijenjen. Maskira se kroz aktivnosti nevladinih organizacija, USAID-a i suptilne političke saveze. I dok se ljevičarski graditelji nacija sa Zapada hvale podrškom multietničkom upravljanju u BiH, stvarnost je daleko zabrinjavajuća. Bošnjački politički lideri surađuju s iranskim vojnim dužnosnicima i javno izražavaju podršku Hamasu. Bošnjaci u BiH često organiziraju skupove podrške Hamasu, a ovaj tjedan su organizirali prosvjede osuđujući preventivni napad Izraela i SAD na iranska nuklearna postrojenja”, tvrdi Blagojević.
Na kraju, Blagojević tvrdi, pozivajući se na svoje “konstrukcije” iz teksta, da “Americi trebaju novi saveznici na Balkanu.”
“Nacionalni interes Amerike biće mnogo bolje zaštićen kada se napusti neuspješna politika popuštanja Iranu, koju su vodili Biden, Obama i Clinton, i zamijeni novim strateškim partnerstvom sa srpskim narodom na Balkanu. Partnerstvom koje bi bilo ukorijenjeno u zajedničkim judeo-kršćanskim vrijednostima i zajedničkim interesima koji čine temelj neraskidivog savezništva Amerike s Izraelom”, piše on.
Motivacija je ključ – 5 savjeta kako ostati dosljedni treningu ljeti
Ljeto obično znači više sunca, duže dane i promjene u svakodnevnom rasporedu (čitaj – svakodnevni odlasci na more), što može stati na put održavanju fitness rutine.
Ipak, uz nekoliko pametnih strategija i promišljenih odluka, moguće je održati motivaciju i ostati dosljedni vježbanju čak i tijekom najtoplijih mjeseci.
Prilagodite vrijeme i intenzitet treninga
Vježbajte u vama najugodnijim dijelovima dana – rano ujutro ili kasno navečer, kada su temperature niže i rizik od toga da ćete se preznojiti čim stanete na prostirku manji.
Izbjegavajte treninge na otvorenom između 10 i 16 sati te, ako je potrebno, smanjite intenzitet ili trajanje aktivnosti kako biste izbjegli iscrpljenost i ozljede.
Hidratacija je ključna
Pijte dovoljno vode prije, tijekom i nakon treninga.
Ljeti gubimo više tekućine znojenjem, pa je važno redovito nadoknađivati izgubljenu vodu.
Kod duljih ili intenzivnih treninga razmislite i o napicima s elektrolitima.
Birajte aktivnosti koje volite
Ljeto je idealno vrijeme za isprobavanje novih aktivnosti na otvorenom, poput plivanja, vožnje bicikla, planinarenja ili joge.
Ako uživate u treningu, veća je vjerojatnost da ćete ostati dosljedni svojoj rutini.
Postavite realne i mjerljive ciljeve
Definirajte jasne i realno ostvarive ciljeve koji su prilagođeni ljetnim uvjetima.
Na taj način nećete izgubiti motivaciju, čak i kada se temperature popnu.
Budite fleksibilni
Vodite dnevnik treninga ili koristite aplikacije za praćenje aktivnosti.
Tako ćete lakše vidjeti svoj napredak i ostati motivirani.
Budite spremni prilagoditi se, jer ipak, ljeto je vrijeme za uživanje i opuštanje, pa ne budite prestrogi prema sebi ako preskočite koji trening ili zamijenite rutinu nečim drugim što vas veseli, ali održava aktivnima.
Proljetna focaccia i još nekoliko jednostavnih recepata za ovaj tjedan
FOCACCIA
TEŽINA: jednostavno
VRIJEME: 30 min priprema, 45 min pečenje + vrijeme dizanja
SASTOJCI:
● 300 g glatkog brašna
● 200 g brašna manitoba
● 10 g svježeg kvasca
● 300 g vode
● 20 g soli
● 25 g maslinovog ulja
● suhi mažuran, timijan, origano
● 300 g šparoga (može i onih iz uzgoja)
● 1 ljubičasti luk
● 250 g mladog kravljeg sira
PRIPREMA:
U posudi pomiješati obje vrste brašna, smrvljeni kvasac i svu vodu. Zamijesite glatko tijesto. Zatim dodati sol te u tri navrata maslinovo ulje. Posljednje umijesiti začinsko bilje, odnosno origano, mažuran i majčinu dušicu.
Mijesiti još pet minuta. Tijesto pokriti prianjajućom folijom i pustiti da se diže dva sata. Kada se tijesto diglo, prebaciti ga u nauljenu posudu za pečenje dimenzija 25×18 cm i lagano raširiti rukama.
Pokriti prianjajućom folijom i pustiti da se diže još pola sata. Za to vrijeme blanširati očišćene šparoge, a ljubičasti luk narezati na tanke ploške. Kada se tijesto diglo, pritisnite ga pristima, pokapajte s maslinovim uljem i pospite krupnom soli.
Focacciu stavite u pećnicu zagrijanu na 190 stupnjeva na 20 minuta. Po isteku vremena na focacciu rasporediti meki kravlji sir i šparoge. Peći još 25 minuta. Po želji pečenu focacciu možete posuti svježim začinskim biljem. Poslužiti toplu ili hladnu.
ŠPAGETI S POVRĆEM I KREMOM OD ČIČOKE
TEŽINA: jednostavno
VRIJEME: 45 min
SASTOJCI ZA 4 OSOBE:
● 320 g špageta ili neke druge slične tjestenine
● 200 g plosnatih mahuna
● 100 g graška
● 2 mlada luka
● 1 svježa ljuta papričica
● maslinovo ulje, sol
Za kremu od čičoka:
● 300 g čičoka
● 1 dl vode
● maslinovo ulje, sol, papar
PRIPREMA:
U posoljenoj vodi skuhati čičoke u kori. Trebat će im nekih 30 minuta. U duboku tavu staviti maslinovo ulje, svježu papričicu prerezanu na pola i narezani mladi luk (koristiti sve osim korijena i najtamnijeg zelenog dijela).
Mahune oprati i narezati na komade. Kada mladi luk malo povene dodati mahune, prstohvat soli i pirjati pet minuta. Za ovo jelo koristi se svježi grašak, no ako ga nemate, možete kratko prokuhati smrznuti pa ga dodati jelu. Iz mahuna ukloniti ljutu papričicu te dodati grašak te pirjati još par minuta. Skuhanim čičokama oguliti kore, staviti ih u posudu, dodati sol, papar, malo maslinovog ulja i 1 dl vode te štapnim mikserom izraditi kremu.
Skuhati tjesteninu u posoljenoj vodi. Kad je tjestenina skuhana, ubaciti je u povrće, podliti s malo vode u kojoj se kuhala i dodati malo maslinovog ulja. Promiješati i poslužiti na kremi od čičoka. Po želji možete dekorirati s tanko narezanim ploškicama sirove čičoke, listićima mente ili bosiljka.
KUGLICE OD ŠPINATA I RICOTTE
TEŽINA: jednostavno
VRIJEME: 30 min priprema
SASTOJCI ZA 24 POPEČKA:
● 250 g mladog špinata
● 250 g sira ricotta
● 50 g ribanog parmezana
● 40 g krušnih mrvica
● 2 žlice maslinovog ulja
● 1 režanj češnjaka
● sol, papar
● 1 jaje
● krušne mrvice za paniranje
PRIPREMA:
Na maslinovom ulju kratko popržiti neoguljeni režanj češnjaka. Kada češnjak pusti miris, ubaciti špinat i pirjati ga od 5 do 6 minuta dok ne povene. Ukloniti češnjak, a špinat staviti u cjedilo i lagano gnječiti da uklonite višak vode.
Ocijeđeni špinat nasjeckati, pomiješati s ricottom, krušnim mrvicama i ribanim parmezanom. Začiniti solju i paprom i zamijesiti tijesto. Oblikovati kuglice, svaku umočiti u razmućeno jaje, uvaljati u krušne mrvice i složiti na pleh obložen papirom za pečenje.
Peći u pećnici zagrijanoj na 200 stupnjeva 20 minuta. Poslužiti tople uz umak po želji. Ako želite, popečke možete pržiti u dubokom ulju.
PALENTA SA ZELENIM POKROVOM
TEŽINA: Jednostavno
VRIJEME: 20 min pripreme, 20 min kuhanja
SASTOJCI ZA 4 OSOBE:
● 200 g instant palente
● 1 litra vode
● 350 g mladog kravljeg sira
● sol
● 500 g šparoga iz uzgoja
● 500 g svježeg neočišćenog
● graška
● 250 mladog luka
● maslinovo ulje
● sol, papar, majčina dušica
PRIPREMA:
Šparogama oguliti dno, odrezati vrhove i ostaviti ih po strani, a ostatak stabljike narezati na komadiće. Očistiti grašak. Mladi luk očistiti i narezati na ploškice. U dubokoj tavi na malo ulja popržiti mladi luk, dodati mu očišćeni grašak, a nakon nekoliko minuta i narezane stabljike šparoga.
Dodati malo vode te kuhati od 8 do 10 minuta. Vrhove šparoga skuhati u blago posoljenoj vodi 1-2 minute. Skuhati palentu prema uputama u blago posoljenoj vodi. Kada je kuhana, ugasiti vatru te u nju ubaciti sir.
Dobro promiješati dok ne postane kremasta.
Svakome poslužiti na tanjur kutljaču palente, malo povrća i povrh vrhove šparoga te pokapati s malo maslinovog ulja. Za ovo jelo možete koristiti i divlje šparoge, ali u manjoj količini.
Načelnik Govedarica istaknuo je da će Općina Gacko pružiti punu podršku ovom procesu, navodeći da je gatački kajmak, kao nacionalno jelo već zaštićeno na državnom nivou i spremni su ka zaštiti na nivou Europske unije, piše portal TrebinjeDanas.com.
„Formiraćemo radnu grupu koja će pripremiti aplikaciju i sprovesti potrebne aktivnosti kako bi naš proizvod dobio veću vidljivost, što će pozitivno uticati i na tržište i na cijenu. Ovo je prilika da se, osim proizvoda, dodatno promovira i općina Gacko, a aktivnosti na ovom projektu odvijaće se u naredne dvije godine“, istaknuo je Govedarica.
On je naglasio da će Agencija za sigurnost hrane BiH imati nadzornu ulogu u ovom procesu, te da su ispunjeni uvjeti koji vode ka ostvarenju cilja, europskoj zaštiti proizvoda.
„U zemljama Zapadnog Balkana trenutno je samo jedan proizvod službeno zaštićen na nivou Europske unije, dok je drugi u procesu zaštite. Učinićemo sve što je u našoj moći da i naš gatački kajmak bude među njima“, dodao je načelnik Govedarica.
Predstavnik Agencije, Dragan Brenjo, zahvalio je načelniku na bezrezervnoj podršci i pohvalio rad Udruženja proizvođača gatačkog kajmaka.
„Gatački kajmak je registriran sa najvišim stupnjem zaštite, oznakom porijekla. Cjelokupan proces proizvodnje, od ishrane životinja do finalnog proizvoda, odvija se isključivo na području općine Gacko. Ovo je proizvod koji u svom nazivu nosi ime gatački, reklamira i samu općinu i regiju, i zaslužuje veću pažnju“, istaknuo je Brenjo.
Prema njegovim riječima, u narednim tjednima biće pripremljena sva potrebna dokumentacija i već u rujnu poslata u Bruxselles, kako bi se gatački kajmak našao na službenoj listi Europske komisije kao proizvod u procesu zaštite.
Predsjednica Udruženja proizvođača gatačkog kajmaka, Dragana Milović, naglasila je da je ovo veliki korak za Udruženje i priznanje za dosadašnji rad i trud, posebno članica koje stoje iza kvalitetnog finalnog proizvoda.
„Oznaka porijekla donosi logotip koji promovira ne samo proizvod i proizvođače, već i samu općinu Gacko“, zaključila je Milović.
Utakmica je bila prva na klupi trenera Gorana Sablića i za većinu novih igrača koji su pristigli u proteklom periodu. Sablić je na teren poslao Karića, Nukića, Šerbečića, Hrkaća, Sturma, Rafidinea, Vehabovića, Karjaševića, Đurića, Zikljića te Šarića.
Velež je imao prednost od 2-0, golovima Ivana Šarića i Almedina Ziljkića, dok je Posušje prvo preko Ćurde stiglo do gola za 2-1, dok je konačan rezultat postavio Fran Čuljak. Nakon prvog poluvremena u svlačionici je Sablić ostavio Šerbečića, Rafidinea, Vehabovića, Karjaševića, Đurića i Šarića, dok su priliku dobili Lauš, Raca, Haskić, Antonić, Mešić i Halilović.
Poslije sat vremena igre na terenu su bili i ostali igrači, na koje je Sablić računao Šetić, Čondrić, Šikalo, Milak i Ribić. Narednu kontrolnu utakmicu Velež bi trebao igrati protiv hrvatskog niželigaša, ekipe Hrvace.
Muškarac star 27 godina zadržan je pod sumnjom da je pokušao da financira planirani islamistički teroristički napad putem prevarantskih komercijalnih aktivnosti, dok je policija u srijedu izvršila pretrese šest objekata u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija – priopćili su dužnosnici.
Naveli su da se racije u gradovima Esen, Dortmund, Diseldorf i Zost sprovode kao dio “sveobuhvatne istrage o sumnji na organiziranu komercijalnu prevaru”.
Prema zajedničkom priopćenju Javnog tužiteljstva u Diseldorfu i policije u Esenu, istraga je otkrila dokaze da je novac stečen komercijalnom prevarom trebalo da bude upotrebljen za financiranje islamističkog terorističkog napada.
– Cilj racija u srijedu bio je da se osujeti dalja priprema i izvršenje osumnjičenog napada, kao i da se razjasne okolnosti u vezi sa slučajem – navodi se u priopćenju.
– Uhićeni je 27-godišnji muškarac sa državljanstvom Bosne i Hercegovine, koji je trebalo da se pojavi pred istražnim sucem tijekom srijede – priopćili su dužnosnici.
Sjeverna Rajna-Vestfalija je najmnogoljudnija njemačka savezna pokrajina, sa oko 18 milijuna stanovnika.
Broj učenika u osnovnim školama je jedan od boljih pokazatelja natalitetnih kretanja u jednom društvu. Socioekonomski pokazatelji Federacije Bosne i Hercegovine iz 2024. godine iznijeli su neke podatke o zanimljivim trendovima. Prosječan broj učenika na 1.000 stanovnika u Federaciji BiH iznosi 76. Broj škola je 1.005, a broj učenika 163.675. Na ovaj broj učenika u Federaciji BiH ima 16.106 nastavnika. Procijenjeni broj stanovnika Federacije BiH polovinom 2024. godine je iznosio 2.144.748,
Najmanji broj učenika u osnovnom obrazovanju u školskoj 2024/2025. godini zabilježen je u općini Dobretići (4,6 na 1.000 stanovnika), dok je najveći broj zabilježen u općini Centar Sarajevo (105,6 učenika na 1.000 stanovnika).
U grupi općina/gradova sa najmanjim brojem učenika na 1.000 stanovnika su po dvije iz Unsko-sanske županije, Posavske županije i Hercegbosanske županije, piše Klix.ba.
Ispodprosječan broj učenika na 1.000 stanovnika imaju Tuzlanska, Unskosanska i Hercegbosanska županije. Od ukupnog broja općina i gradova, 27 pripada grupi s prosječnim brojem učenika.
Na razini prosjeka su po pet općina i gradova iz Hercegovačko-neretvanske i Zeničko-dobojske, dok je općina i gradova iz Srednjobosanske županije.
Iznad prosjeka učenika ima 17 općina i gradova, izdvajaju se Tuzlanska i Zeničko-dobojska županija sa po četiri i Županija Sarajevo s pet.
Po jedna općina/grad iz Županije Sarajevo i Zeničko-dobojske županije, pripadaju grupi od preko 100 učenika (grupa s najvećim brojem učenika) na 1.000 stanovnika.
Broj učenika u osnovnim školama u Unsko-sanskoj županiji na 1.000 stanovnika je 57. Najveći broj učenika na 1.000 stanovnika je u Velikoj Kladuši i to 79, a slijedi Bužim sa 77. Najmanje učenika je u Sanskom Mostu s 29 učenika na 1.000 stanovnika. U Ključu je svega 30 učenika na 1.000 stanovnika.
U apsolutnim brojevima najveći broj učenika je u Cazinu i to 3.582, a zatim u Bihać sa 3.368 učenika. Najmanje učenika je u Bosanskom Petrovcu i to 312.
U Posavskoj županiji je broj učenika na 1.000 stanovnika 37, a u apsolutnim brojevima imaju 1.442 učenika u osnovnim školama. U Orašju 41 učenik ide u osnovnu školu na 1.000 stanovnika.
U Tuzlanskoj županiji u osnovne škole ide 33.436 učenika ili u prosjeku 78 učenika na 1.000 stanovnika. Iznad prosjeka FBiH su Banovići (85), Doboj Istok (88), Gračanica (88), Gradačac (85), Srebrenik (87), Živinice (82), Kalesija (78). Najmanji broj učenika u odnosu na 1.000 stanovnika je u Teočaku 46 i Sapni 50.
Kada je u pitanju Zeničko-dobojska županija ukupan broj učenika je 29.625, a prosjek na 1.000 stanovnika je 85. U ovoj županiji veliki broj općina je iznad prosjeka u entitetu FBiH.
Breza (91), Doboj-Jug (83), Kakanj (91), Tešanj (101), Visoko (93), Zenica (87), Zavidovići (79). Najlošije stanje je u Usori gdje je na 1.000 stanovnika svega 31 učenik i Vareš gdje je na 1.000 stanovnika 52 učenika. U Žepču je 73 učenika na 1.000 stanovnika.
U Bosansko-podrinjskoj županiji ukupno u osnovne škole u 2024. godini je išlo 1.973 učenika, to je 92 na 1.000 stanovnika. U Foči (Ustikolina) je broj učenika na 1.000 stanovnika 60, Goraždu 96, a Pale 54.
Broj učenika u Srednjobosanskoj županiji je 17.452 učenika, a broj učenika na 1.000 stanovnika je 72. Iznad federalnog prosjeka je samo Kiseljak s 88 učenika na 1.000 stanovnika, a najgore je stanje u Dobretićima gdje je svega 7 učenika bilo u osnovnoj školi. Loše stoji i općina Kreševo gdje se na 1.000 stanovnika u školama nalazi 49 učenika. U Gornjem Vakufu je 56 učenika na 1.000 stanovnika, a u Jajcu 57 na 1.000 stanovnika.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji na 1.000 stanovnika nalazi se 75 učenika, ili 15.917 u apsolutnom broju. Najveći broj je u Čitluku 92 na 1.000 stanovnika i Mostaru 84 na 1.000 stanovnika. Najmanji je u Ravnom 5 na 1.000, Prozoru 53 i Stocu 54 na 1.000 stanovnika.
Broj učenika u Zapadnohercegovačkoj županiji u osnovne škole ide 7.183 učenika, a prosjek na 1.000 stanovnika je 78 učenika. U Širokom Brijegu je 89 učenika na 1.000 stanovnika, a u Posušju 79 učenika na 1.000 stanovnika.
U osnovne škole u Županiji Sarajevo u 2024. godini je išlo 38.478 učenika ili 91 na 1.000 stanovnika. Iznad prosjeka u Federaciji su Centar Sarajevo (106) što je i najviše u entitetu, zatim Ilidža (93), Ilijaš (91), Novi Grad (93), Novo Sarajevo (91), Vogošća (99), a najmanje je u Trnovu 26 na 1.000 stanovnika.
Hercegbosanska županija ima 43 učenika na 1.000 stanovnika, ili u brojevima 3.311 učenika. U Glamoču je 60 učenika na 1.000 stanovnika, Drvaru 55, a najmanje je u Bosanskom Grahovu 32 i Kupresu 36 učenika na 1.000 stanovnika.
Proračunskim korisnicima Županije Zapadnohercegovačke danas je na račune uplaćeno po 779 konvertibilnih maraka naknade troškova za vrijeme korištenja godišnjeg odmora – regres.
Isplati je prethodila Odluka o utvrđivanju visine i načinu isplate naknade za korištenje godišnjeg odmora (regres) za 2025. godinu koju je na prijedlog Ministarstva financija na svojoj posljednjoj sjednici usvojila Vlada Županije Zapadnohercegovačke.
Prema riječima dopredsjednice Vlade ŽZH i ministrice financija Blagice Leko, sukladno navedenoj Odluci regres za ovu godinu je, kao i ranije, obračunat u iznosu od 50 posto prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca prije isplate, za što se iz ovogodišnjeg proračuna ŽZH ukupno izdvaja 1.945.462,69 KM.
Iz Ministarstva financija ŽZH navode kako se isplata naknade troškova za vrijeme korištenja godišnjeg odmora obavlja temeljem rješenja o korištenju godišnjeg odmora za 2025. godinu, koje proračunski korisnici za svoje uposlenike dostavljaju Ministarstvu financija Županije Zapadnohercegovačke uz propisani obrazac.
Pravni temelj za donošenje Odluke o utvrđivanju visine i načinu isplate naknade za korištenje godišnjeg odmora (regres) za 2025. godinu sadržan je u Zakonu o izvršenju proračuna, gdje je propisano da osnovicu za obračun plaće, visinu naknade za topli obrok i visinu naknade za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje Vlada ŽZH-a na prijedlog Ministarstva financija i članka 10. Odluke o naknadama iz osnove materijalnih prava zaposlenih kod korisnika proračuna u ŽZH-u. Tu je navedeno da zaposleniku pripada naknada na ime korištenja godišnjeg odmora – regres te da će Vlada, ovisno o priljevu sredstava u proračun, za svaku proračunsku godinu posebnim aktom utvrditi visinu i način isplate naknade na ime korištenja godišnjeg odmora.
Prošle godine visina regresa proračunskim korisnicima u ovoj županiji iznosila je 669 KM, a godinu ranije 615,50 KM.
FENA
Snimka Neuma iz zraka prikazuje brojne turiste koji su ove ljetne sezone stigli u jedini bosanskohercegovački grad na moru kako bi uživali u odmoru od svakodnevnih obveza.
Kako je moguće vidjeti na snimku, plaža je puna turista, a neki su se odlučili zabaviti vodenim sportovima. Grad krasi nekoliko plaža, među kojima su Neum, Mimoza, Jazina, Zenit te Feral Beach, koja je postala osobito popularna u posljednjih nekoliko godina.
Predstavnici Turističke zajednice Neum već su ranije u nekoliko navrata govorili o tome kako očekuju dosta dobre rezultate od ljetne sezone, a navedeno je i kako su smještajni kapaciteti uveliko popunjeni, prenosi Klix.ba.
Direktor Turističke zajednice Neum Nikola Prkačin ranije je za FTV rekao da je u ovogodišnjoj predsezoni zabilježeno povećanje broja turista koji su posjetili Neum za oko 20 posto u odnosu na prethodne sezone.
Istaknuo je i kako ovaj jedini bh. grad na moru posjećuju turisti iz svih dijelova svijeta. U svibnju su ovdje, između ostalog, boravili i putnici iz Francuske, zemalja Beneluksa, Južne Koreje, Poljske i Slovenije.
Zovko je pozdravila predstavljeno izvješće, ističući da upravo u ovim ključnim vremenima, prepoznaje Daytonsko-Pariški mirovni sporazum kao jamac ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, a načelo konstitutivnosti kao temelj institucionalnog uređenja Bosne i Hercegovine. O tekstu izvješća, Europski će parlament glasovati sutra.
Zovko je u tekst izvješća integrirala ključne amandmane koji se odnose na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, a kojima se poziva na osiguranje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda te na nediskriminaciju svih građana, uključujući konstitutivne narode, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, priopćeno je iz njezinog ureda.
Upozorila je kako se, trideset godina nakon potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen krvavi rat u zemlji, njegov duh sustavno narušava, dok je hrvatski narod, kao jedan od konstitutivnih naroda, već četiri puta lišen prava na legitimno političko predstavljanje.
– Ovo izvješće prepoznaje potrebu postizanja političkog dogovora, implementacije presuda Ustavnog suda BiH i presuda koje vraćaju mirovni sporazum u njegove okvire – naglasila je.
Pitanje ustavne i izborne reforme Zovko je istaknula u svojim amandmanima, u kojima je pozvala na nužne izmjene Izbornog zakona kako bi se isti uskladio s Europskom konvencijom o ljudskim pravima te implementirale relevantne presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava s ciljem uklanjanja svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu.
Također je u svojim amandmanima pozvala institucije Bosne i Hercegovine da u potpunosti provode preporuke Pravobranitelja za ljudska prava BiH te da u komunikaciji s javnošću osiguraju ravnopravnu upotrebu sva tri službena jezika i oba pisma. Izostanak korištenja svih službenih jezika, istaknula je, predstavlja kršenje međunarodnih pravnih standarda i temeljnih ljudskih prava.
Istovremeno, Zovko je pozdravila pozitivne pomake koje je Bosna i Hercegovina ostvarila na putu europskih reformi, osobito usvajanje nacrta reformske agende od strane Vijeća ministara, naglasivši kako je riječ o važnom koraku prema pristupu više od milijardu eura europskih sredstava.
– Pozivam na usuglašavanje o reformskoj agendi svih nadležnih tijela kako bi narodima u BiH bio dodijeljen novac koji smo ovdje u Europskom parlamentu izglasali za tu namjenu. Ne dopustite da BiH ostane siroče vaše nebrige – zaključila je Zovko.
Temperature zraka u 08 sati: Bjelašnica 2 stupnja, Ivan Sedlo i Sokolac 9, Bugojno 11, Drvar, Jajce, Livno, Sarajevo, Srebrenica, Tuzla i Zenica 12, Bijeljina 13, Banja Luka, Bihać, Doboj, Prijedor, Sanski Most i Zvornik 14, Mostar i Trebinje 19 stepeni.
Danas se u našoj zemlji očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Postupni prestanak padalina i smanjenje oblačnosti u Hercegovini prije podne, a u Bosni tijekom poslijepodneva.
U Hercegovini i na jugozapadu Bosne umjerena do pojačana bura, a u ostatku zemlje slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni vjetar. Najiša dnevna od 15 do 21, na jugu do 24 stupnja.
Sutra (četvrtak) će biti pretežno oblačno vrijeme, uz djelimično razvedravanje tijekom dana. U većem dijelu Hercegovine pretežno sunčano. U Bosni su povremeno mogući slabi lokalni pljuskovi. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 8 do 14, na jugu do 17, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 28 stupnjeva.
Za petak meteorolozi prognoziraju umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne u Bosni su mogući povremeni i slabi lokalni pljuskovi. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 20 do 26, na jugu zemlje do 30 stupnjeva.
Snimak je izazvao brojne reakcije njenih pratitelja, koji su u komentarima nizali pohvale poput: “Kraljica”, “Boginja”, “Goriš”, “Izgledaš odlično”, “Ne mogu vjerovati da imaš više od 50 godina”, i “Divna si”.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Glumica, koja ima 52 godine, poznata je po tome da često objavljuje fotografije u oskudnim izdanjima – bilo da je riječ o toplesu, kupaćem kostimu ili potpunoj golotinji.
Nedavno je tako podijelila i stariju fotografiju iz kade, nastalu za Vanity Fair u suradnji s modnom kućom Dolce & Gabbana.
Prije toga objavila je i fotografiju u toplesu dok se sunčala pored bazena, uz opis: “Llego el verano!”, što u prijevodu znači: “Ljeto je stiglo.”
Objava je prikupila tisuće lajkova i komentara, a među onima koji su reagovali bila je i njena kolegica iz žirija emisije America’s Got Talent, Heidi Klum.
– Dođi… radim isto. Sunčam se – napisala je Klum, što je dodatno oduševilo njihove fanove.
Prema navodima austrijskih medija, riječ je o osobama starim 28, 36 i 52 godine koje se sumnjiče da su pripadnici sjevernoafričko-srpske kriminalne mreže uključene u trgovinu narkoticima.
Osumnjičeni su se kamionom s poluprikolicom dovezli do veleprodajnog centra hrane i cvijeća, gdje su pokušali prebaciti više kutija s drogom u kombi. Prilikom akcije intervenirala je specijalna jedinica EKO Cobra, koja je uhitila sve trojicu.
U vozilu je pronađeno 11 kartonskih kutija s kanabisom, dok je u poluprikolici otkriveno još 25 kutija. U ukupnoj zapljeni pronađeno je 317 kilograma biljke kanabisa, 10,2 kilograma smole kanabisa te 21.940 eura u gotovini.
Po nalogu Javnog tužiteljstva u Beču, uhićenii su prebačeni u pritvorsku jedinicu. Istraga u ovom slučaju i dalje je u tijeku.
“U filmu ‘Diva’ produkcijske kuće SP Film iz Tomislavgrada jednu vrlo zahtjevnu i tešku ulogu odigrala je mlada Diva Marija Perković, kći Marka Perkovića Thompsona. Informaciju o njezinu nastupu nismo objavili prije nego što je njezin otac Marko Perković Thompson održao velebni koncert na zagrebačkom Hipodromu”, kazali su supružnici Perić
Glumica Ornela Vištica na svome je Facebook profilu objavila fotografiju s Divom Marijom Perković, kćeri popularnog hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, ispred spomenika hrvatskoj heroini Divi Grabovčevoj na Kedžari snimljenu, kako je napisala, prije nekoliko dana. Popularna glumica, u povodu Divina dana obilježenog protekle nedjelje, na Facebooku je napisala: “U društvu vrlo pristojne djevojke prodorno plavih očiju, koja je ime dobila baš po Divi Grabovčevoj. Diva Marija Perković u odličnoj je koncentraciji odigrala iznimno zahtjevnu scenu i pokazala poseban talent za glumu. Draga Diva, nek’ te dugo prati glumački instinkt i ljubav prema umjetnosti. Vjerujem kako ćeš ostati vrijedna i hrabra i kako će tvoj talent i rad biti prepoznati.”
Tajnost informacije
Thompsonova supruga Sandra Perković, majka Dive Marije, u svome je komentaru zahvalila Orneli na lijepim riječima. Scenu koju spominje Ornela Vištica Diva Marija Perković odigrala je u dugometražnom igranom filmu “Diva” Branka Perića, koji je prikazan u programu ovogodišnjeg filmskog festivala u Cannesu, a premijera u BiH bit će upriličena u rujnu u Mostaru. Redatelj Branko Perić i njegova supruga Mara Perić, scenaristica filma “Diva”, rekli su nam:
– U filmu “Diva” produkcijske kuće SP Film iz Tomislavgrada, jednu veoma zahtjevnu i tešku ulogu odigrala je mlada Diva Marija Perković, kći najpoznatijeg hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona. Informaciju o nastupu Dive Marije Perković u filmu “Diva” nismo objavili prije nego što je njezin otac Marko Perković Thompson održao velebni koncert na zagrebačkom Hipodromu.
Bračni par Perić ističe kako je Diva Marija iznimno talentirana. – Mlada Diva došla je na set maksimalno spremna, jako je talentirana i definitivno ima glumački potencijal. Uza sve to, veliki je radnik i odgovorna osoba. Uz pomoć glavne glumice ovog filma Ornele Vištice, koja glumi Divu Grabovčevu, Diva Marija na setu je briljirala – kazali su. Inače, Thompson je o Divi Grabovčevoj snimio i istoimenu pjesmu.
Redatelj Branko Perić kaže da je posebno zahvalan prijatelju i filmskom partneru Steveu Ravicu.
– Ideja je nastala u njegovoj glavi. Scenaristica je pripremila potrebni tekst za mladu glumicu i sve što mogu reći je to da smo prezadovoljni odrađenim poslom – navode.
Perići napominju da će film svoje prvo prikazivanje u BiH imati 18. rujna u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Podsjetimo da je u okviru službenog programa Marché du Film u Palais na prestižnom filmskom festivalu u Cannesu na štandu Stevea Ravica, vlasnika filmske produkcije Majestic Film iz Australije, održana projekcija cjelovečernjeg igranog filma “Diva”. Prošle godine je na filmskom festivalu u Cannesu na štandu Majestic Filma australskog vlasnika Stevea Ravica (Stipe Ravića), redatelja, filmskog producenta i novinara podrijetlom iz Širokog Brijega, promoviran reklamni materijal igranog filma Branka Perića o hercegovačkoj heroini Divi Grabovčevoj koju glumi poznata hrvatska glumica, rođena Mostarka Ornela Vištica. Tada je Steve Ravic izjavio da će film “Diva” biti prikazan na festivalu u Cannesu 2025. U međuvremenu u studiju Majestic Filma u Australiji obavljena je montaža i postprodukcija ovog filma. Tada je Branko Perić kazao: – Projekcija ovog filma u Cannesu bila je puno više od pukog kinematografskog događaja i trenutka. Prostor u kojem je održana projekcija bio je ispunjen emocijama nazočnih, iskrenim reakcijama, pozitivnim komentarima i podrškom. Nazočne filmadžije postavljali su nam niz zanimljivih pitanja i govorili o svojim emocijama koje su doživjeli gledajući film “Diva”.
Povijest i priča koja znači
Steve Ravic istaknuo je kako podupire redatelja Branka Perića u stvaranju filmova s temama iz hrvatske povijesti.
– Kada sam prvi put čuo za inspirativnu priču Branka Perića, čovjeka pune odlučnosti i ustrajnosti da dovrši dugometražni film o tragičnom životu Dive Grabovčeve – i to bez značajnih državnih ili privatnih financijskih sredstava – osjetio sam snažnu potrebu da mu pružim svoju podršku. Perić i Ravić razgovarali su s prodajnim agentima i distributerima o međunarodnom plasmanu filma, a planiraju sudjelovati na festivalima diljem svijeta. Računaju da mnogi u svijetu žele vidjeti film koji donosi potresnu priču o Divi, lijepoj hrvatskoj djevojci predodređenoj za udaju za osmanskog upravitelja. Njezina nepokolebljiva vjera i odlučnost da ostane vjerna svojim uvjerenjima vode je kroz put hrabrosti i, na kraju, tragične sudbine. Ornela Vištica nam je nedavno rekla: – Drago mi je što sam kao protagonistica dala svoj doprinos u filmskom uprizorenju sudbine heroine Dive, koja je inače nadahnula fra Blagu Karačića za antologijsku dramu “Diva Grabovčeva” i predivan libreto fra Ante Marića za istoimenu operu skladatelja don Dragana Filipovića.
Čuli ste sigurno za lance sreće koji su nekada kružili putem pošte, a danas se šire društvenim mrežama. U Hercegovini je pak običaj da kruže kese. Za one koji ne znaju kesa se nosi povodom svih prigoda, bilo onih sretnih ili žalosnih kada se ide u nečiju kuću. Sastav kese je obično kava, sok, keks i sok. Kada se u Hercegovini dobije kesa ona se ne otvara nego se čuva pa se proslijedi nekome drugome. To vam je lanac u Hercegovini. Drama koju ćemo opisati pratit će jednu poštenu obitelj u Hercegovini, a pamtit će je i akteri priče koji su dobili takav degenek da im više nikada neće padati na pamet nešto slično uraditi.
U posjetu obitelji došla jedna imućnija žena i naravno donijela kesu. Žena se zadržala na kavi, popričala s domaćinima, a djeca su znatiželjno gledali u veliku šarenu kesu koja su dobili. Nakon što gošća ode mater i ćaća zavire u kesu. Pored pola kila kave i šećera u kocki, tu se našla i bombonjera. Ćaća je uze i prodrma da se uvjeri da je puna. Mater u njega gleda i šuti, a on reče: Super poklon, ovo ćemo odnijeti kumu Jozi ćer mu se udaje kćerke za par mjeseci. Djeca su pomislila da bi se mogla iznenada zasladiti i već su im pošle sline na usta, ali ćaćina se pika. Mater se obično nije miješala u ono što ćaća kaže. Njegova je bila zadnja.
Prođe tako mjesec dana a kesa s bombonjerom zauzimala je posebno mjesto u kredenci. Ćaća je znao reći materi da ne loži previše da se bombonjera ne otopi. Zapamtit će kum naš poklon, ovo se nosi samo doktorima i direktorima, znao je ćaća reći navečer kada ljuljane nekolike loze. Jedne nedjelje ćaća i mater su otišli u goste kod prijatelja u susjedno selo, a djeca sama ostaka kod kuće. Djeca ko djeca igrala se po kući i kada im je postalo dosadno htjeli su igrati čovječe ne ljuti se. Igrica je bila u kredencu i kada su je izvukli iz kredenca ispade kesa. Prva skliznu bombonjera i djeci se oci zacakliše ko klikeri. Mlađi sin reče starijem da je otvore i pojedu, a da umjesto bombonjera zamotaju a što drugo nego klikere. Stariji sin se malo nećkao, i na kraju pristade i reče bratu: “Did mi je jednom pričao da njegova kesa koju je odnio rođi prije 15 godina još kruži po selu, pa će i ova naša vjerojatno kružiti godinama”.
Otvoriše oni bombonjeru i oči im se iskolačiše kada ugledaše fino zamotane čokoladice. Brižno su ih raspakirali i jeli, a onda su u iste papiriće zamotavali klikere. Na kraju su uspjeli sve zamotati, ali ih obojicu zaboli stomak od čokoladica kojima je tko zna kada istekao rok. Navečer došli mater i ćaća i našli djecu bolesnu. Pita ćaća da nisu pojeli što pokvareno, a djeca kažu da nisu. Do ujutru je sve bilo u redu i brzo se i zaboravilo na kesu. Sve do dana D kada su mater i ćaća pošli u kumova da odnesu poklon.
Mater je kasnije pričala da se osramotila kao nikada u životu i proklinjala je ćaću što se hvalio poklonom. Uglavnom stigli su oni kod kumova predali poklon, i sjeli da zameze i popiju koju. Ćaća je poslije nekoliko tura bilog vina počeo pričati o poklonu koji samo doktori dobijaju. Mater ga gurkala da ušuti, a on što je bio pijaniji sve više je trabunjao o poklonu. Kum je bio nagao kad popije i u jednom trenutku je uzeo tu kesu izvadio kutiju i raspakirao je. Stavio pred ćaću da jede, a on je stjeran u kut uzeo jednu i počeo jesti. Ćaća je odmah vrisnuo, a svi se skočili oko njega da vide šta je bilo. Ćaća onako pjan zagrizao kliker i slomio zub. Mater se zacrvenila od stida, a kum se navalio smijat ko lud.
E vala kume hvala na doktorskom poklonu, sada ćeš ti baš morati doktoru. Ćaća se u trenu otrijeznio i samo rekao: Znat će im ćaća i otišao preko vrata. Djeca su već bila legla kada je ćaća uletio u sobu s kajišom. Djeca su se tu večer provela ko volovi u kupusu. I to nije bilo sve. Kuma je bila poznata u tome što u njoj ništa nije moglo ostati pa je po selu prepričavala kako su im kumovi donijeli bombonjeru s klikerima. Mater pun mjesec nije izašla iz kuće, djeca nisu mogla pošteno sjesti na guzicu od ćaćina kajiša. Ćaća je dugo nakon toga bio bijesan, i svaki je put otvarao sve iz kesa koje su nam donosili.
HERCEGOVINA.in
Ne stišavaju se još komentari oko koncerta Marka Perkovića Thompsona pred pola milijuna ljudi na Hipodrpmu u Zagrebu. Ovaj puta smo naišli na video koji se dijeli na društvenim mrežama. Pola milijuna ljudi pjeva Jel se Gospa hercegovska suza naplakala, to pitaj milo moje putem do Mostara.
Mario Ivanković dao je izjavu za klupski kanal nakon pobjede na gostovanju kod Virtus AC 1964. Ivanković je istakao da je pobjeda Zrinjskog zaslužena, zahvalio je i navijačima na velikoj potpori, a cijelu izjavu pogledajte u video prilogu.
Pripadnici MUP-a Županije Sarajevo uhitili su večeras muškarca u sarajevskom naselju Dobrinja.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova Županije Sarajevo su naveli da se dogodilo “narušavanje javnog reda i mira”, te da su se dva muškarca potukla u blizini kladionice u kojoj su obojica boravili.
Na terenu se nalazilo više policajaca s dugim cijevima i nekoliko policijskih vozila. Jedan od muškaraca je uhićen, dok je drugi pobjegao.
Sve se dogodilo u blizini ćevabdžinice Mrkva, prenosi Avaz.
Danas u Mostaru očekujemo promjenjivo vrijeme. Ujutro će biti oblačno s mogućnošću pljuskova, posebno između 06:00 i 08:00 sati, s padavinama do 0,8 mm/h. Tijekom dana vrijeme će se popraviti, s vedrim nebom i temperaturama do 25°C. Vjetar će biti umjeren, s udarima do 12 m/s. Preporučujem obući laganu jaknu ujutro zbog kiše, a kasnije preći na prozračnu odjeću zbog toplog vremena.
Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje promjenjivo vrijeme s učestalim padavinama u većem dijelu zemlje. U sjevernim i središnjim dijelovima, posebno u Sarajevu, Tuzli i Zenici, prisutne su obilne kiše s mogućim pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini vrijeme je stabilno, s manje oblačnosti i rijetkim padavinama. Vjetar je umjeren, uglavnom istočnog i sjeveroistočnog smjera, s pojačanjima u planinskim predjelima. Temperatura će se u jutarnjim satima kretati od 10 do 17°C, dok će dnevne doseći 16 do 26°C, najviše u južnim dijelovima. **Upozorenje:** Za regije Sarajevo i Tuzla vrijedi upozorenje za obilne padavine (20-40 l/m²) do 14:00 sati. U regijama Trebinje, Foča i Višegrad očekuju se udari vjetra od 40 do 60 km/h.
“Bako…
Oni su prodali sve,
Kuće više nema,
Nema je.
Prvo su prodali djedove njive,
Što od znoja ih je stvarao,
I posjekli su ono stablo šljive,
Pod kojim je umoran odmarao.
Džeki je ostavljen negdje na selu,
Da ulicom luta i repom maše,
Pitam se hrani li ga ko,
I govore li da je to štene naše?
Ništa od nas tamo nije ostalo,
Osim njega.
Od svih novaca kupili su mali stan,
Tata je bio sretan,
A mama ponosna,
Mi idemo za grad.
Više nismo seljaci,
Rekao bi otac za ručkom,
U sobi koja nas je gušila,
Majka je konstantno motala i pušila,
A soba imala 8 kvadrata,
Zvali su je dnevna.
Kažu ovdje će nam biti bolje,
Uradili su to zbog brata i mene,
I nisam shvatio kako zbog dobrog,
Moje srce polako vene,
A gdje je tu radost?
Gledao sam ljude kako šetaju obučene pse,
Ošišane, rasne, kao da se takmiče,
I bilo mi žao Džekija,
Ta moja protuha,
Tako mi nedostaje.
Kupićemo Bišona,
Rekla je majka u jedan glas,
A ja sam pitao gdje će spavati – nemamo dvorište,
Ništa ne brini reče mi,
Spavaće kraj nas.
Zašto nismo onda poveli Džekija?
On nije za grad – rekli su.
A mi jesmo?
Bako…
Ovde ljudi stalno žure,
I ne govore dobar dan,
Važno je samo kako si obučen,
Koji auto voziš,
A ne kako si odgajan.
Da li si me pogrešnom učila?
Sivilo me tako guši,
Dok prolazim kroz ulice od smoga,
Kako se život preko noći sruši,
Kad čovjek bježi od ognjišta svoga.
Osjećam se kao grana,
Koju je jak vjetar otpuhao,
Jer je stari iznemogli hrast,
Pod udarom vjetra nije sačuvao.
Pričaju o perspektivi,
Budućnosti,
O tome šta je najbolje za nas,
Kao da ne pamte više,
Da nam SELO bješe spas.
Bježimo od sebe,
I gadim se toga,
Ako ima Boga nek’ urazumi svijet,
Ne grade orlovi gnijezdo gdje im kažu,
već tamo gde su napravili svoj prvi let.
Bako, ja ću se vratiti!”
Preuzeto sa FB,nepoznat autor
Kako doznaje Index.hr, Rebić je spreman prilagoditi primanja splitskom velikanu i prihvatit će ponudu od maksimalno pola milijuna eura.
Ta je cifra mnogo manja nego što je zarađivao kroz karijeru. Lecce mu je za prošlu sezonu isplatio dva milijuna eura, a višemilijunske ugovore imao je u Bešiktašu, Milanu, Eintrachtu.
Ipak, 31-godišnjaku je očigledno dosta inozemstva. Spreman je doći u Hajduk i postati ‘glavna faca’ HNL-a.
Rebić nije briljirao u Seriji A prošle sezone. Zabio je samo jedan gol za Lecce u 27 nastupa i ovaj klub mu nije ponudio nastavak suradnje.
Definitivno bi nekadašnji hrvatski reprezentativac bio ogromno pojačanje za Hajduk i ovo je definitivno dokaz da nova ekipa unutar tima ide po titulu prvaka.
Splićane su već pojačali Fran Karačić i Adrion Pajaziti, uskoro dolazi i golman reprezentacije Hrvatske Ivica Ivušić, ali definitivno bi Rebić bio najveća bomba prijelaznog roka.
Ante Rebić je rođeni Splićanin, ali nikada nije igrao za Hajduk. Karijeru je počeo u RNK Split.
Iz ovog malog tima koji je nekad bio član HNL-a otišao je u Fiorentinu u transferu vrijednom četiri i po milijuna eura.
Nije se naigrao u Firenci, pa je išao na posudbe u RB Leipzig i Veronu. Karijeru mu je podigao Eintracht iz Frankfurta gdje je došao 2016. godine.
Tri fenomenalne godine je imao u njemačkom klubu. To mu je donijelo transfer u AC Milan, gdje je na početku imao jako dobre partije, ali potom je nestao sa scene.
Ubrzo je otpisan među Rossonerima, karijeru je pokušao spasiti u Bešiktašu, ali u Turskoj je ponižavan kao rijetko tko. Posljednje tri godine su veoma teške za njega i Hajduk bi mu mogao oživjeti karijeru.
Rebić je nastupio u 42 utakmice za Hrvatsku, ali od 2021. godine nakon sukoba sa Zlatkom Dalićem više nije pozivan. Zabio je tri gola za Vatrene.
U prvoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka HŠK Zrinjski slavio je kod prvaka San Marina, Virtusa, sa sigurnih 2:0.
AC VIRTUS – HŠK ZRINJSKI 0:2 (0-1)
Stijelac: Nemanja Bilbija 44′(11.m) i 79′
AC VIRTUS: Passaniti, Battistini M., Rinaldi, De Lucia, Sabato, Buonocunto, Montanari, Amati, Lombardi, Benincasa, Zuli.
HŠK ZRINJSKI: Karačić, Barišić, Sušić, Memija, Mamić, Savić, Ivančić, Burey, Pranjić, Kiš, Bilbija.
Mostarski Zrinjski nakon prve utakmice kvalifikacija za Ligu prvaka bliži je drugom kolu, te novih osiguranih najmanje šest europskih utakmica. Prvak Bosne i Heregovine opravdao je ulogu velikog favorita kod Virtusa, no do pobjede (2:0) nije došao lako.
Unatoč totalnoj dominaciji i velikom posjedu lopte, Mostarci su tek pred kraj poluvremena došli do prvog pogotka. Tyrel Burey izborio je jedanaesterac za goste kojeg je realizirao Nemanja Bilbija.
I u drugom dijelu gledali smo sličnu priču. Zrinjski je stalno kružio oko gola domaćih ali nikako nisu uspijevali probiti “bunker” Virtusa. Ipak, u 79. minuti Bilbija je donio olakšanje za Plemiće.
Šef struke Plemića Mario Ivanković od prve minute utakmice računa na: Karačića, Memiju, Sušića, Barišića, Mamića, Savića, Ivančića, Bureya, Kiša, Pranjića, Bilbiju. Na klupi su: Šutković, Ljubić, Mašić, Dujmović, Sušak, Surdanović, Ćavar, Karačić, Filipović, Ševa, Abramović, Mikić i Majić.
Po posljednjim informacijama u San Marino je stiglo više od 600 navijača iz Mostara koji će sigurno biti velika podrška Mostarcima.
Po informacijama od glasnogovornice MUP-a HNŽ Ilijane Miloš, u nesreći su ozlijeđene dvije osobe koje su vozilom hitne pomoći prevezene u Kantonalnu bolnicu ”Dr. Safet Mujić”. Stupanj ozljeda zasad nije poznat.
Na terenu su odmah intervenirale hitne službe i vatrogasci, a promet u ovom dijelu grada bio je potpuno obustavljen. Očevid je u tijeku, a uskoro se očekuje normalizacija prometa.
