Volodimir Žuravljov, kojeg njemačko pravosuđe sumnjiči da je sudjelovao u postavljanju eksploziva na plinovode Sjeverni tok, uhićen je u Hrvatskoj gotovo četiri godine nakon eksplozija na Baltiku.
Gotovo četiri godine nakon eksplozija koje su teško oštetile plinovode Sjeverni tok na dnu Baltičkog mora, jedan od ključnih osumnjičenika ponovno je uhićen – ovaj put u Hrvatskoj.
Volodimira Žuravljova, ronioca kojeg njemačko pravosuđe sumnjiči za sudjelovanje u sabotaži, hrvatska policija pronašla je jučer u Puli. Za njim je još 3. lipnja 2024. izdan europski uhidbeni nalog, a sada slijedi postupak njegove predaje Njemačkoj.
Žuravljov je već dvaput uspio izbjeći njemačkom pravosuđu.
Prema rekonstrukciji novinara Wall Street Journala Bojana Pančevskog, koji godinama prati slučaj i o njemu je objavio knjigu Sjeverni tok, Žuravljov je još prije nekoliko mjeseci govorio kako mu je u Poljskoj dobro i sigurno, gdje ima vlastitu tvrtku i ne namjerava odlaziti.
Ipak, napustio je Poljsku i otišao u Hrvatsku.
Prvi put njemačkim istražiteljima izmaknuo je kada je iz Poljske automobilom otišao u Ukrajinu, a prema navodima iz rekonstrukcije vozio ga je vojni ataše. Drugi put uhićen je u Poljskoj, no tamošnji sud odbio ga je izručiti Njemačkoj i pustio na slobodu.
Od razgovora uz piće do eksplozija na Baltiku
Priča o sabotaži Sjevernog toka, prema Pančevskoj rekonstrukciji, počela je u svibnju 2022., nepuna tri mjeseca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Skupina ukrajinskih časnika i poslovnih ljudi tada je razgovarala o mogućoj meti, a među prijedlozima se pojavio upravo Sjeverni tok. Ideja je ubrzo prerasla u konkretan plan.
Umjesto velikih ratnih brodova, podmornica ili opsežne vojne operacije, zamišljena je mala skupina ljudi, civilno plovilo i iskusni ronioci.
Prema istrazi koju opisuje Pančevski, Volodimir Zelenski u početku je dao zeleno svjetlo za operaciju, koja je trebala biti financirana privatnim novcem i stajati nekoliko stotina tisuća dolara. Dogovori su se uglavnom prenosili usmeno kako bi se izbjegao papirnati trag.
Za plan je, međutim, doznala nizozemska vojna obavještajna služba MIVD te je o tome upozorila CIA-u. Amerikanci su intervenirali, a Zelenski je tadašnjem zapovjedniku ukrajinske vojske Valeriju Zalužnom naredio da se operacija zaustavi.
To se, prema rekonstrukciji, nije dogodilo.
Ljudi uključeni u pripreme nastavili su s planom i prekinuli komunikaciju prema vrhu. Jedan ukrajinski časnik to je kasnije opisao kao „ispaljeni torpedo“ – jednom kada je lansiran, više ga nije moguće vratiti.
Jedrilica Andromeda i ronioci na dubini od 80 metara
Za operaciju je unajmljena oko 15 metara duga jedrilica Andromeda, s pet kabina. Posadu su činili kapetan, četiri iskusna dubinska ronioca i žena obučena za ronjenje.
Izvana su mogli izgledati kao skupina koja je krenula na jedrenje Baltikom.
Među roniocima koje će Nijemci poslije identificirati bio je i Žuravljov.
Početkom rujna 2022. Andromeda je isplovila iz Rostocka s eksplozivom i ronilačkom opremom. Put, međutim, nije prošao bez tragova. Loše vrijeme prisiljavalo ih je na sklanjanje, pristajali su u lukama, a u poljskom Kołobrzegu bili su dovoljno sumnjivi lučkom službeniku da je pozvana policija.
Graničari su pregledali njihove dokumente i pustili ih dalje.
Nastavili su prema danskom otoku Bornholmu, gdje su na dubini od oko 80 metara ležale cijevi Sjevernog toka.
Ronioci su se s male jedrilice spuštali u hladno i tamno more te na cijevi postavljali eksplozivne naprave. Bio je to tehnički iznimno zahtjevan posao zbog dubine, ograničenog vremena za rad i potrebe za dekompresijom pri povratku.
Dana 26. rujna 2022. seizmološke postaje oko Baltika registrirale su podvodne eksplozije.
Na površini su se pojavili golemi krugovi plina koji je izlazio iz razorenih cijevi. Tri od četiri cijevi Sjevernog toka 1 i 2 bile su teško oštećene.
Trag koji je vodio do Andromede
U prvim danima nakon eksplozija pojavile su se brojne teorije o tome tko stoji iza sabotaže. Spominjale su se tajne operacije velikih država, podmornice i specijalizirani vojni brodovi.
Njemački istražitelji krenuli su drugim putem – prema Andromedi.
Na jedrilici su pronađeni tragovi eksploziva, a istražitelji su potom rekonstruirali tko ju je unajmio, kojim dokumentima, gdje je pristajala te analizirali telefonske podatke i granične evidencije.
Anonimna posada postupno je dobivala imena.
Jedno od njih bilo je Volodimir Žuravljov.
Živio je s obitelji nedaleko od Varšave. Do ljeta 2024. njemački istražitelji smatrali su da imaju dovoljno dokaza pa je Savezni sud 3. lipnja izdao europski uhidbeni nalog za njim.
Njemačka je od Poljske zatražila njegovo uhićenje, no do toga tada nije došlo.
Poljska ga uhitila pa pustila
U srpnju 2024. slučaj je stigao i do političkog vrha. Njemački kancelar Olaf Scholz i ministri 2. srpnja bili su u Varšavi na međuvladinim konzultacijama, a njemačka strana ponovno je tražila Žuravljovljevo uhićenje.
Prema Pančevskom, jedan visoki poljski dužnosnik njemačkom je kolegi privatno rekao kako bi ljudima koji su uništili Sjeverni tok trebalo dati medalje, a ne staviti im lisice.
Četiri dana poslije Žuravljov je automobilom prešao poljsko-ukrajinsku granicu i nestao.
No priča tu nije završila.
U rujnu 2025. ponovno je uhićen u Poljskoj i činilo se da će napokon biti predan Njemačkoj. Međutim, poljski sud odbio je izručenje i pustio ga na slobodu.
Obrana je tvrdila da se, ako je sabotaža bila dio ukrajinske vojne operacije protiv infrastrukture povezane s agresorskom državom, njezine sudionike ne može tretirati kao obične kriminalce.
Žuravljov je tako i drugi put ostao izvan njemačkog pritvora.
Sada je u Hrvatskoj
Njemački europski uhidbeni nalog ipak je ostao na snazi, a poljska odluka nije značila zaštitu od uhićenja u drugim članicama Europske unije.
Žuravljov je otišao u Hrvatsku.
Jučer ujutro, gotovo četiri godine nakon eksplozija na Baltiku, hrvatska policija pronašla ga je i uhitila u Puli.
Sada slijedi postupak njegove predaje Njemačkoj po europskom uhidbenom nalogu izdanom 3. lipnja 2024.
Njemačko savezno tužiteljstvo već je najavilo da će nakon izručenja Žuravljov biti izveden pred istražnog suca Saveznog suda.
