Naslovnica Zanimljivosti Poplava neobičnih prehlada početkom veljače: Je li to bila korona?

Poplava neobičnih prehlada početkom veljače: Je li to bila korona?

Foto: Ilustracija

Francuski stručnjaci otkrili su prije tjedan dana da je covid-19 u njihovu zemlju najvjerojatnije stigao još u prosincu 2019.

Budući da su se kod nas u siječnju i veljači bilježili neki slučajevi atipičnih viroza i bolesti dišnih putova, proširila su se nagađanja da je SARS-CoV-2 i kod nas možda prisutan duže nego što je to službeno potvrđeno 25. veljače.

Naime, u siječnju i veljači moglo se relativno lako dogoditi da se simptomi covida-19 zamijene za simptome gripe koja je tada bila u punom zamahu.

U Hrvatskoj je sezona gripe bila blaža od ranijih

Redakciji Indexa sredinom veljače javilo se više građana koji su zabilježili povećani broj bolovanja i odsutnosti djece iz škola i vrtića.

Danas smo zamolili epidemiologe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da nam izdvoje podatke koji bi mogli egzaktnije ukazivati na pojavu nepoznatog uzročnika respiratornih bolesti, no dobili smo odgovor da ne mogu udovoljiti na takvu zamolbu budući da ona uključuje podrobnije istraživanje brojki.

Ipak, prema podacima HZJZ-a koje smo dobili i objavili, 6. veljače u Hrvatskoj je bilo zabilježeno 10.940 oboljelih od gripe te 19 smrtnih slučajeva. Tada su nam naši epidemiolozi rekli da sezona 2019./2020. ni po čemu nije bila izuzetna.

Naprotiv, u Hrvatskoj je prošle godine u isto doba službeno bilo registrirano ukupno 48.080 oboljelih od gripe, dakle višestruko više. Sezona 2018./2019. bila je značajno intenzivnija po broju oboljelih u usporedbi s prethodnih pet sezona, ali i po broju hospitaliziranih i po broju dojava o smrtnim ishodima zbog gripe i njezinih komplikacija. U njoj je u isto doba bilo dojavljeno 75 smrtnih ishoda, dok ih je u sezoni 2017./2018. bilo prijavljeno ukupno 29.

U veljači ove godine zabilježene su neuobičajene prehlade

No slabija sezona gripe u Hrvatskoj ne znači nužno da nije bilo atipičnih oboljenja dišnih putova niti da covid-19 nije mogao već tada neprimijećen cirkulirati u populaciji.

Čelnica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) dr. Vikica Krolo iz Splita za Index je rekla da je nešto više neuobičajenih prehlada zabilježila u veljači.

“Siječanj je u našoj ambulanti prošao uobičajeno s više prehlada, kao i svake godine kada se očekuje epidemiju gripe”, rekla je Krolo.

“Ove godine u našoj smo ordinaciji cijepili puno ljudi protiv gripe – oko 150 pacijenata, najviše kroničnih bolesnika i starijih od 65 godina – pa nismo uočili porast oboljelih u vrijeme siječnja. Više neuobičajenih prehlada sa suhim kašljem i glavoboljama primijetili smo tek sredinom veljače. Tada smo pomislili da je u pitanju zakašnjela gripa, no moguće je da je to bio i nepoznati virus, odnosno koronavirus”, objasnila je čelnica KoHOM-a.

Kako je otkriven francuski slučaj?

Sa sličnom idejom na umu francuski stručnjaci nedavno su odlučili ponovno testirati 14 uzoraka ljudi koji su od 2. prosinca 2019. do 16. siječnja 2020. imali bolesti respiratornog sustava slične gripi. Naime, da bi se otkrila ranija cirkulacija virusa koji u vrijeme epidemije nije bio poznat pa se nije mogao niti identificirati, moraju se pronaći uzorci iz vremena kada je netko njime bio zaražen.

Jedan uzorak, uzet od 42-godišnjeg Parižanina podrijetlom iz Alžira koji je bio hospitaliziran na intenzivnom odjelu 27. prosinca, pokazao se pozitivnim.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu International Journal of Antimicrobial Agents, kod bolesnika je zabilježena hemoptiza, odnosno iskašljavanje krvi iz dišnog sustava, a da uzrok nije bio dijagnosticiran.

“Pacijent je pokazivao kliničke znakove i radiološke obrasce koji su često viđeni u kineskim i talijanskim kohortama”, navodi se u studiji.

Njegovi uzorci uzeti iz dišnih putova bili su zamrznuti na temperaturi od -80°C. To je uobičajena procedura u kojoj se uzorci pohranjuju na četiri godine kako bi se kasnije po potrebi provela dodatna istraživanja. Za studiju su odabrani uzorci osoba koje su imale temperaturu veću od 38°C, izraženi kašalj, rinitis, grlobolju i karakterističnu sjenu na snimkama pluća. Na njima je obavljeno testiranje RT-PCR testom kojim se identificiraju virusna RNA polimeraza, protein ovojnice, protein nukleokapside te dodatno stanični gen P kako bi se potvrdila kvaliteta respiratornog uzorka.

Autori su, među ostalim, utvrdili da je pacijent imao astmu i dijabetes tipa dva te da je njegovo dijete prije njega oboljelo od bolesti nalik na gripu. Kod njega su CT tomografijom snimljene sjene u donjim dijelovima oba plućna krila.

Budući da nije bio u kontaktu s Kinom niti je putovao po Europi, zaključili su da je virus morao neko vrijeme prije kraja prosinca biti prisutan u francuskoj populaciji. Autori istraživanja ističu da su svoje nalaze potvrdili dvjema različitim tehnikama kako bi isključili moguće lažno pozitivne rezultate testa.

Hrvatski stručnjaci planiraju slično istraživanje

Budući da se u Hrvatskoj, kao i drugdje u svijetu, pohranjuju uzorci pacijenata kod kojih nije jasno dijagnosticiran uzrok bolesti, zanimalo nas je hoće li se i kod nas provesti slično istraživanje u nekoj od zaraznih bolnica.

Alemka Markotić, ravnateljica bolnice “Dr. Fran Mihaljević”, za Index je potvrdila da takve ideje doista postoje.

“Da bismo napravili testiranje, moramo napraviti dokumentaciju i plan rada za etičko povjerenstvo. Kada etičko povjerenstvo odobri studiju, pristupit ćemo testiranju i informirati javnost preko medija o nalazima”, poručila je Markotić.

Dolazak covida-19 u Europu

Jedno genetsko istraživanje pokazalo je da je SARS-CoV-2 u Španjolsku stigao negdje oko 14. veljače. Ono se temeljilo na činjenici da se svijetom uglavnom šire tri soja virusa označena kao G, V i S. Autori su zaključili da je SARS-CoV-2 u više navrata unošen u Španjolsku te da su najmanje dva unosa rezultirala lokalnim širenjem. Jedan od njih kasnije je raširen u najmanje šest drugih zemalja.

“Ova studija pokazala je da SARS-CoV-2 ima izuzetan potencijal za brzo geografsko širenje”, zaključuju autori.

“Virus u veljači tiho cirkulirao Francuskom”

Jedna novija studija pariškog instituta Pasteur pokazala je da skupine sojeva koji cirkuliraju u Francuskoj ne odgovaraju onima koji su prisutni u Kini i Italiji. Ona je također utvrdila da je “virus u veljači tiho cirkulirao Francuskom, što se podudara sa scenarijem prema kojem veliki udio zaraženih nije imao simptome ili je imao blage simptome”.

U Francuskoj je covid-19 prvi put potvrđen 24. siječnja kod jednog Francuza kineskog podrijetla te kod dvoje kineskih turista koji su putovali u Wuhan.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno je pozdravila takva retrogradna istraživanja budući da ona mogu otkriti razna važna, a dosad nepoznata svojstva covida-19.