Poražavajući statistički podaci: U Hrvatskoj u riziku od siromaštva gotovo svaki peti stanovnik, a najugroženiji su umirovljenici i samci.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva upozoreno je na alarmantan položaj starije populacije u kojoj je udio ugroženih dosegnuo gotovo 40 posto, dok mirovine i dalje ne prate rast troškova života.
Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu, u Republici Hrvatskoj u riziku od siromaštva nalazi se gotovo svaki peti stanovnik. Na ovaj ozbiljan socijalni problem dodatno upozorava i obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji se obilježava 17. listopada.
Konkretne brojke pokazuju kako je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2025. godini iznosila 19,5 posto, dok je istovremeno u obuhvatnijem riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo ukupno 20,7 posto stanovništva.
S tim se rezultatima Hrvatska nalazi neznatno ispod prosjeka Europske unije, unutar koje je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježeno 20,9 posto građana, odnosno oko 92,7 milijuna ljudi.
Međutim, iznimno težak položaj i zabrinjavajući trendovi bilježe se u dobnoj skupini osoba starijih od 65 godina, gdje stopa rizika od siromaštva iznosi znatnih 39,4 posto. Analiza po spolnoj i kućanskoj strukturi pokazuje da je među ženama starijima od 65 godina u riziku od siromaštva njih 42,4 posto, dok je među muškarcima iste dobi taj udio na 35,3 posto.
Stanje je najkritičnije kod jednočlanih kućanstava osoba starijih od 65 godina, gdje stopa rizika skače na izrazito visokih 64,4 posto, dok opća stopa rizika među cjelokupnom populacijom umirovljenika iznosi 36,3 posto. Službeno definirani prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u promatranom je razdoblju iznosio 9034 eura na godišnjoj razini.
Kada je riječ o socijalnim zaštitnim mehanizmima, iznos osnovice za izračun zajamčened minimalne naknade od ove godine povišen je na 170 eura, što je za deset eura više u odnosu na lanjsku godinu. Prema službenim podacima navedenim na mrežnim stranicama Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, strateški je cilj da spomenuta osnovica do kraja mandata aktualne Vlade dosegne iznos od 200 eura.
Za kategorije starijih te radno nesposobnih osoba, zajamčena minimalna naknada trenutačno iznosi 221 euro. Tijekom prošle godine navedenu je naknadu koristila 43.171 osoba, dok je radi usporedbe prije deset godina taj broj obuhvaćao oko 97.500 korisnika.
Vladinim programom za razdoblje od 2024. do 2028. godine predviđeno je spuštanje opće stope rizika od siromaštva ispod 15 posto, dok postavljeni nacionalni cilj do 2030. godine planira smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za ukupno 298.000, od čega bi 40.000 činila djeca.
Na rastući pritisak i teške uvjete u kojima žive stariji građani upozorila je i Stranka umirovljenika, ističući kako mirovine nikako ne prate rast troškova života. Zbog toga je sve izraženija pojava da starije osobe svoju imovinu primorano mijenjaju za osiguranje osnovne skrbi.
Službeni podaci pokazuju da su javni bilježnici i sudovi tijekom prošle godine u registar upisali 6321 ugovor o doživotnom uzdržavanju te 1446 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, pri čemu se kod potonjeg imovina na uzdržavatelja prenosi odmah. U usporedbi s 2024. godinom, ukupan broj takvih ugovora porastao je za 22,5 posto.
Stranka umirovljenika dodatno upozorava na hitnu potrebu bolje organizacije palijativne skrbi te predlaže izradu i provedbu konkretnih akcijskih planova za aktivno starenje i socijalnu integraciju u svim županijama, gradovima i općinama. Uvođenje trajnog godišnjeg dodatka od sedam eura po godini ostvarenog radnog staža ocijenili su kao dobrodošlu, ali nedovoljnu i nedostatnu mjeru. Predsjednik stranke Lazar Grujić u službenom je priopćenju poručio kako se “snaga jednog društva ne mjeri snagom mladih i zdravih nego brigom o starijim, siromašnim i bolesnim osobama”.
