Poruka „iz budućnosti“ današnjoj Europi i islamskom svijetu

Što nosi novi dan, to samo dragi Bog može sa sigurnošću znati, a čovjek može samo pretpostavljati i na temelju iskustva i određenih pokazatelja u stvarnosti naslutiti. Što će biti 2040-ih na europskom kontinentu i islamskom svijetu, fra Luka Marković promišlja u svome romanu “Vremena tame”.

Piše: Josip Vajdner | Nedjelja.ba

Stanje u Europi 2045. je zabrinjavajuće i sve prijeti skončati u jednom velikom građanskom ratu, postavka je radnje romana Vremena tame

Knjiga mjesečnoga kolumnista Katoličkog tjednika i svestranoga intelektualca, bosanskog franjevca i svećenika dr. fra Luke Markovića, izišla je krajem 2020. u nakladi Despot infinitus d.o.o. Izvršni urednik je Danijel Tatić, a lekturu i korekturu uradila je Lucija Kobić.

Riječ je o jednoj vrsti distopijskoga romana ispisana na 285 stranica, koji, osim uvoda i 14 poglavlja, sadrži pogovor iz pera publicista i saborskog zastupnika u Hrvatskom saboru Nine Raspudića, te bilješke o autoru.

Politički islam i europski rasizam

Pisac čitatelja najprije kroz uvod naslovljen Kako je politika ugrozila mir u Europi upoznaje sa stanjem europskoga kontinenta u 2045. A ono govori kako je Europa pred društvenim kolapsom i sve izglednijim građanskim ratom. Rezultat je to sukoba između jakoga političkoga islama i probuđena europskoga rasizma – počevši od 2022. Nakon velikih poplava u Aziji milijuni ljudi krenuli su ka Europi te je Grčka preplavljena izbjeglicama, a zbog različita pogleda na krizu, raspala se i Europska unija. Teroristički čini islamista bili su sve češći, kao i sukobi između islamista i ekstremnih desničara. Klima se u svijetu mijenjala te je, uslijed zatopljenja, nastupilo vrijeme velikih oluja i poplava, a tehnologija je potiskivala ljudsku radnu snagu.

Godine 2030. nastupila je velika suša u Africi te su milijuni izbjeglica krenuli prema Španjolskoj i Portugalu. Uskoro je Europa bila sve sličnija svijetu islama.

Dvije godine poslije u arapskim je zemljama došlo do velikoga ustanka u kojemu su ljudi željni slobode u krvavom sukobu porazili islamiste što je označeno kao arapska „Francuska revolucija“. Slično se ubrzo dogodilo i u Iranu.

Istodobno, u Zapadnoj Europi nitko se nije usudio stati na put opasnim došljacima te umjesto da od islama napravi europski islam, ova je religija Europu počela pretvarati u islamski kontinent.

Kako pobijediti zlo političkoga islama?

Skupina europskih rodoljuba – kršćana, muslimana i ateista – kako autor kroz vrijeme vodi čitatelja, sastala se u tajnosti 2045. u Kairu kako bi zatražila pomoć od slobodnoga arapskoga svijeta, Irana i Izraela među kojima je vladala sloga te su oformili Odbor za spas Europe kojim je predsjedao libanonski predsjednik Aboud.

Uz njega se kao protagonist radnje pojavljuje i njegova mlada ministrica vanjskih poslova Dora koju su postavili na čelo tajne operativne skupine koja pomaže Europi pobijediti zlo političkoga islama. Istodobno, dok se odvija ova napeta priča, glavni likovi vode svoju ljubavnu priču koja je, unatoč velikoj razlici u godinama, iznimno snažna.

Zanimljivo, prostor Hrvatske na kojemu su se stacionirale velike američke i ruske snage te BiH, uspio je istjerati islamiste koji su pobjegli na teritorij Srbije – u Sandžak.

Stanje u Zapadnoj Europi je zabrinjavajuće i sve prijeti skončati u jednom velikom građanskom ratu, s obzirom da su lažni humanizam i liberalizam ubili dušu europskoga čovjeka. Židovi su to na vrijeme prepoznali te su masovno počeli bježati iz Europe u Ameriku i Izrael.

Stoga se od arapskih zemalja traži iskustvo obračuna s islamistima – jer ako uspiju oslabjeti snage političkoga islama, umanjit će i utjecaj europskih rasista na Europljane.

Napravljen plan u tri točke: najprije valja islamiste razgolititi pred muslimanskim vjernicima – pokazati da im nije stalo do islama, nego do vlasti, tako što će javnosti biti prezentirano sve ono što se zna o životu političara u islamskim diktaturama arapskoga svijeta i Irana; zatim nužan je znanstveni pristup Kur’anu i islamskoj tradiciji – jasno razlučiti život proroka Muhammeda u vremenu dok je boravio u Meki kada je zahvaljujući susretu s kršćanstvom, upoznao koncept monoteizma i bio naglašeno okrenut molitvi i meditaciji, od onoga kada je u Medini vodio ratove i bio državnik; te naposljetku da slobodni Arapi pomognu lociranju i razotkrivanju islamističkih ideologa.

Dramatični događaji u kojima se onda Europa našla te osobni životi dvoje ljudi obilježenih velikom razlikom u godinama, ali i snažnom bliskošću i ljubavlju, čitatelja će voditi kroz roman na način da razaznaje poruku koju današnja zapadna civilizacija i islamski svijet primaju „iz budućnosti“.

Prema uzbudljivoj radnji, moglo bi se kazati da je ovaj fra Lukin roman misaoni, ali uljudniji nastavak djela Pokoravanje kontroverznoga francuskog romanopisca Michela Houellebecqa. Ono što se iz njega iščitava jest da Europi slijedi kaos ukoliko se već sada ne bude odgovorno i znalački postavila pred izazovima koje nosi suvremena seoba naroda i otuđenje čovjeka uslijed procesa tehnokracije.

Najnovije:

spot_img