Nacrt Europske komisije predviđa postupno otvaranje zajedničkog tržišta i fondova zemljama kandidatima, no uz stroge uvjete i opasnost od gubitka pogodnosti u slučaju nazadovanja.
Europska unija priprema dosad najznačajniju reformu svoje politike proširenja. Prema prijedlogu koji je sastavio Alexandre Adam, glavni savjetnik predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, države kandidatkinje – uključujući Bosnu i Hercegovinu – mogle bi dobiti pristup europskim fondovima i zajedničkom tržištu i prije nego što ostvare formalno punopravno članstvo.
Novi model “postupne integracije”, o kojemu izvještava Politico, omogućio bi zemljama u procesu pristupanja trgovinu bez prepreka, sudjelovanje u istraživačkim projektima te čvršću industrijsku suradnju u ranijim etapama pregovora. Ipak, korištenje ovih pogodnosti uvjetovano je potpunim usklađivanjem sa vanjskom politikom Unije, očuvanjem demokratskih standarda te sprečavanjem dijeljenja osjetljivih tehnoloških podataka s državama poput Kine i Rusije.
U dokumentu se navodi kako Europska komisija planira ubrzane smjernice za Ukrajinu, Moldaviju, Albaniju i Crnu Goru. S druge strane, uočava se da višegodišnje zastajanje procesa u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Srbiji i Turskoj nosi rizik od zamora, funkcionalnih poremećaja te političkog zaokreta prema Pekingu ili Moskvi. Zbog toga se novim konceptom nastoje osigurati konkretne koristi za stanovništvo i gospodarstvo Zapadnog Balkana već tijekom samih pregovora.
Inicijativa obuhvaća blisku suradnju u sektorima visokih tehnologija, umjetne inteligencije, poluvodiča, biotehnologije, kvantne tehnologije i svemirske industrije. Posebno je naglašen princip povratnosti: ako država kandidatkinja naruši vladavinu prava, izbjegne primjenu sankcija ili podijeli povjerljive podatke s neprijateljskim režimima, dodijeljene gospodarske privilegije mogu joj se smjesta zamrznuti ili potpuno ukinuti.
Plan obuhvaća i unutarnje reforme Unije kako bi se izbjegle blokade prilikom odlučivanja, po uzoru na situacije u kojima je Mađarska koristila pravo veta. Bruxelles stoga razmatra uvođenje glasanja kvalificiranom većinom umjesto dosadašnjeg konsenzusa u ključnim područjima, kao što su uvođenje sankcija, reakcije na kršenje ljudskih prava i slanje civilnih misija.
Komentirajući prijedlog, kosovski premijer Albin Kurti istaknuo je za Politico da podržava postupno povezivanje, ali uz uvjet da ono vodi k stvarnom punopravnom članstvu, a ne postane njegova zamjena. Nova povjerenica za proširenje Marta Kos najavila je da ove inicijative otvaraju put za izniman napredak tijekom jeseni. Službeni paket bit će predstavljen 6. listopada, nakon turneje Ursule von der Leyen po Zapadnom Balkanu, dok će čelnici država članica o njemu raspravljati na summitu u Bruxellesu 15. listopada.
