Od prevencije bolesti do zaštite okoliša: evo zašto je održiva prehrana neophodna
Iako se pravilna prehrana ocrtava kroz prehrambene ciljeve definirane u smislu dostupnosti hranjivih tvari, unosa određenih skupina namirnica ili pridržavanja načina prehrane, prehrana je i način života koji oblikuje i oblikovan je vrstom, kakvoćom i količinom hrane te njenim načinom na koji se ona proizvodi, nabavlja, raspodjeljuje, prodaje, bira, priprema i konzumira.
Poznato je da način prehrane ima značajan utjecaj na zdravlje, no manje se promišlja ima li utjecaj na lokalne ekosustave i na planet u cjelini. Trenutne prehrambene navike Europljana su takve da pridonose pogoršanju klimatskih i ekoloških kriza, a također imaju značajan utjecaj na globalnu javnozdravstvenu krizu uzrokovanu pothranjenošću u svim njenim oblicima.
Pretpostavlja se da je pretvorba u proizvodnji, preradi i potrošnji hrane na globalnoj razini ishodila s približno 800 milijuna pothranjenih, 2 milijarde onih koje pate od nedostatka mikronutrijenata i 2 milijarde pojedinaca s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilosti.
Prekomjerna tjelesna masa i pretilost glavni su rizični čimbenik za široki raspon kroničnih nezaraznih bolesti, a njihova učestalost uključuje oko 60% odraslih i 30% djece u Europi, gdje Hrvatska prednjači. Načini prehrane koji se povezuju s kroničnim nezaraznim bolestima odgovorni su za 80% troškova zdravstva nastalih zbog obolijevanja od srčanožilnih bolesti, šećerne bolest i nekih oblika raka, od kroničnih bolesti dišnog sustava, mentalnih i neuroloških poremećaja u državama članicama EU-a.
Kronične nezarazne bolesti glavni su uzroci i prerane smrti među radnom populacijom koja se može izbjeći, uvelike promjenom prehrambenih navika. Za smanjenje ovog opterećenja potreban je sveobuhvatan pristup i rješavanje zdravstvenih nejednakosti na svim razinama. Što je najvažnije, promicanje zdravog načina života i prevencija bolesti, što su prioritetni ciljevi javnog zdravstva, može smanjiti navedeno opterećenje gotovo za dvije trećine. Pri tome, sigurnost hrane te smanjenje otpada i bacanja hrane ima temeljnu ulogu u promicanju dobrog zdravlja i osiguranja održivog razvoja.
Pokazatelj životnog standarda
Prehrana je jedan od ključnih pokazatelja društvenih nejednakosti, ali i njihov pokretač. Osobe s nižim prihodima uglavnom se lošije hrane zbog manje kupovne moći te se zbog toga ranije suočavaju s ozbiljnijim zdravstvenim problemima povezanima s prehranom. Raznovrsnija prehrana povećava raspon hranjivih tvari i okusa čime uvelike djeluje na zdravlje. Europa je poznata po svojim raznolikim i bogatim kulinarskim tradicijama.
EU je pomoću sustava zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta zaštitilo hranu od posebnog i lokalnog značaja, no njihova integracija ide sporo, najviše zbog prejake konkurencije velikih proizvođača i distributera na tržištu.
Proizvodnja i potrošnja hrane ima znatan učinak i na okoliš zbog korištenja resursa, primjerice utjecajem na povećanje stakleničkih plinova ili na bioraznolikost. Ako se promijeni način na koji se hrana uzgaja, prerađuje i konzumira, kao i promicanjem održivijih sustava poljoprivrede, prehrambeni sustavi mogu biti izvor obnove i povećane otpornosti. Time bi se potrošači potaknuli na zdravu, uravnoteženu i održivu prehranu.
Održiva prehrana je obrazac prehrane koji promiče sve oblike zdravlja i dobrobiti pojedinaca, koja ima malo opterećenje i utjecaj na okoliš, koja je dostupna, pristupačna, sigurna, pravedna i kulturološki prihvatljiva. Cilj održive prehrane je postići optimalan rast i razvoj svih, dati podršku normalnom funkcioniranju, tjelesnoj, mentalnoj i društvenoj dobrobiti u svim životnim razdobljima za sadašnje i buduće generacije.
Cilj je sprječavanje svih oblika pothranjenosti, nedostatka mikronutrijenata, prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, te smanjenje rizika od kroničnih nezaraznih bolesti povezanih s prehranom. Poticanje očuvanja bioraznolikosti i planetarnog zdravlja također je jedan od ciljeva održive prehrane, jer ona mora povezivati sve dimenzije održivosti kako bi se izbjegle neželjene posljedice utjecaja prehrambenih sustava na okoliš.
Suvremene strategije
Strategija Europske komisije »Od polja do stola« važan je korak prema prijeko potrebnom sveobuhvatnom okviru za upravljanje prehrambenim sustavima EU-a na sveobuhvatan način. Prema njoj, potrošači biraju hranu kroz racionalne i promišljene procese, dok dobro informirani, suvereni potrošač’ uvijek može izabrati što će kupiti i jesti.
Međutim, u stvarnosti, na način prehrane češće utječu navike i emocije, dok prehrambeno okruženje snažno oblikuje izbore, nastojanja i prioritete potrošača u pogledu odabira hrane. Iako su mnogi potrošači motivirani, neka okruženja imaju ograničene mogućnosti odabira održivih proizvoda. Također, kupci ne mogu procijeniti stvarni utjecaj proizvoda na okoliš, klimu i društvena pitanja osim ako im nisu dostupne pouzdane informacije.
Znanstveno mišljenje i preporuke neovisne stručne skupine Europskoj komisiji za informiranje o politikama i zakonodavstvu EU-a u pogledu unapređenja održive prehrane ističu da održiva prehrana treba uključivati više biljne hrane, povrća, voća, cjelovitih žitarica i mahunarki, a ograničavati crveno meso i mesne prerađevine, dodavanje soli i šećera, kao i konzumiranje procesirane hrane s većim udjelom dodanog šećera, soli i transmasti.
Poželjna je veća konzumacija ribe i plodova mora, osobito iz uvjeta kojima se održivo upravlja. Cijene hrane i pića prema njihovim utjecajima na okoliš i zdravlje kontrolom poreza te mogućnost novčanih i drugih poticaja mogu značajno potaknuti potrošače na prihvaćanje zdravije i održivije prehrane.
Potrošačima treba omogućiti veću dostupnost, vidljivost i pristup zdravoj i održivoj hrani te im ograničiti dostupnost prehrambenih proizvoda s mjesta gdje proizvodnja hrane uzrokuje štetan utjecaj na okoliš. Preporučuje se povećati svijest potrošača odgovarajućim i pouzdanim informacijama, poboljšati sustav obrazovanja o hrani i održivoj prehrani, te uključiti mjere održivosti u nacionalne prehrambene smjernice.
Hrvatska podržava kampanju »EU bira sigurnu hranu« kako bi potrošačima pomogla pri svakodnevnom odabiru hrane i približila znanost koja stoji iza sigurnosti hrane u EU-a. Navedene smjernice i aktivnosti javnog zdravstva mogle bi pomoći pri savladavanju prepreka koje sprječavaju potrošače da usvoje održivu i zdravu prehranu, iznimno važnu za očuvanje zdravlja i zdravo starenje.
U svrhu zaštite zdravlja svih populacijskih skupina, preporuke održive i sigurne prehrane promiče Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije svojim djelovanjem, lokalnim i nacionalnim programima i projektima, edukacijama i promicanjem znanstveno utemeljenih informacija.
