Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Badnji dan tradicionalnim donošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i obiteljskim okupljanjem oko posne trpeze uoči najvećeg kršćanskog praznika Božića – praznika kojim se slavi rođenje Isusa Krista.
Badnji dan počinje rano ujutro sječenjem badnjaka koji se sa prvim mrakom unosi u kuću, a osim toga, obilježava se liturgijama i okupljanjem obitelji za posnom trpezom.
Badnjak je obično mlado hrastovo ili cerovo drvo koje, prema predanju, predstavlja simbol drveta koje su pastiri donijeli Josifu i Mariji da nalože vatru i ugriju pećinu u kojoj se Hristos rodio. Vjernici badnjak unose i u kuću, što simbolizira sreću, zdravlje i napredak.
To je ujedno posljednji dan božićnog posta, kojim se vjernici pripremaju za proslavu Božića i slavlje rođenja Isusa Krista.
Paljenje badnjaka predstavlja i simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvaćanje nove svjetlosti, koja dolazi s vjerom u novorođenog Hrista.
Badnje večer je obiteljski praznik kad se ukućani okupljaju oko posne trpeze, jer je Badnji dan i posljednji dan posta. Božić je, uz Vaskrs, najznačajniji praznik za pravoslavne vjernike.
Pripreme za obilježavanje Božića počinju 40 dana ranije, božićnim postom koji simbolizira pročišćenje duha i tijela.
