Muhamed Švrakić objavio je na svom Facebook profilu opširan osvrt na odnose Bošnjaka i Hrvata, izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, budućnost Federacije BiH te potrebu za političkim kompromisom.
Objavu naslovljenu “Federaciju smo zajedno napravili, vrijeme je da prestanemo jedni drugima birati predstavnike” prvenstveno je, kako je naveo, uputio Bošnjacima.
Jer nije dovoljno stalno govoriti što su drugi pogriješili prema Bosni i Hercegovini. Moramo imati hrabrosti pitati: Što smo mi mogli uraditi drugačije?
Poziv Bošnjacima da preispitaju odnos prema izboru hrvatskog člana Predsjedništva
Švrakić je podsjetio na ratni sukob Bošnjaka i Hrvata te stvaranje Federacije Bosne i Hercegovine Washingtonskim sporazumom 1994. godine, nakon čega su dvije strane počele graditi zajedničke političke i institucionalne strukture.
Naveo je Parlament i Vladu Federacije, predsjednika i potpredsjednike, kantone, zajedničke zakone, policijske, porezne i pravosudne institucije te povezivanje prometnih, energetskih i gospodarskih sustava.
Istaknuo je i da su Armija Republike Bosne i Hercegovine i HVO, nakon međusobnog sukoba, krenuli putem zajedničkog sustava obrane, a potom zajedno s Vojskom Republike Srpske završili u jedinstvenim Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
Prema njegovu mišljenju, ako je takav dogovor bio moguć nakon rata, moguće je postići kompromis i oko izbornog sustava.
Posebno se osvrnuo na mogućnost da bošnjački birači zbog svoje brojnosti presudno utječu na izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Nas je više. To je demografska činjenica. Ali brojnost nije političko pravo da drugome određujemo tko će ga predstavljati.
Švrakić smatra da se ne može zanemariti činjenica da veliki broj Hrvata takvu situaciju doživljava kao preglasavanje. Kao primjer naveo je obrnutu situaciju u kojoj bi Bošnjaci činili 15 posto stanovništva Federacije, a brojniji narod odlučivao o tome tko će biti njihov član Predsjedništva.
Onda nemojmo drugome nuditi princip koji sami nikada ne bismo prihvatili.
“Prestanimo Hrvatima birati hrvatskog člana Predsjedništva”
Švrakić je poručio da bi osobno napravio prvi korak i Hrvatima u Bosni i Hercegovini rekao da sami biraju svog političkog predstavnika.
Nećemo koristiti brojčanu nadmoć da vam određujemo tko treba biti hrvatski član Predsjedništva. Ali onda očekujemo isto zauzvrat.
Kao ono što zauzvrat očekuje naveo je poštovanje Bosne i Hercegovine, Bošnjaka, povratnika i institucija te zajednički rad na europskoj budućnosti zemlje.
Takav pristup, prema Švrakiću, ne bi predstavljao bošnjački poraz, nego političko samopouzdanje i spremnost najbrojnijeg naroda na kompromis.
Prestanimo Hrvatima birati hrvatskog člana Predsjedništva. Ne zato što nam netko iz Zagreba kaže da moramo. Ne zato što nam to naređuje HDZ. I ne zato što se odričemo građanske Bosne i Hercegovine.
Dodao je da je cilj da Hrvati iz Mostara, Viteza, Orašja, Žepča ili Sarajeva osjećaju Bosnu i Hercegovinu svojom državom jednako kao i Bošnjaci.
U nastavku objave Švrakić se osvrnuo na posljedice dugotrajnih političkih sukoba, navodeći da kapital i investitori traže stabilnost i predvidljivost, dok političke blokade, prema njegovim riječima, usporavaju prometnu infrastrukturu, energetsku tranziciju, investicije, otvaranje kompanija i novih radnih mjesta.
Preglasavanje možda donese mandat na četiri godine. Ali nepovjerenje koje proizvede može trajati generacijama.
Švrakić smatra da Federacija BiH može postati motor razvoja zemlje, pri čemu Sarajevo i Mostar ne bi morali biti suprotstavljeni politički centri, nego dvije razvojne osovine iste zemlje.
Sarajevo je u tom kontekstu naveo kao administrativni, financijski, tehnološki i turistički centar, Hercegovinu kroz energetiku, turizam, poljoprivredu, industriju i izlaz prema Jadranu, Tuzlu kroz industriju i energetiku, Zenicu i Središnju Bosnu kroz proizvodnju i izvoz, a Krajinu kroz gospodarstvo, dijasporu, turizam i neiskorišteni potencijal.
Kao poveznice naveo je Koridor Vc, brze ceste, modernu željeznicu, energetske projekte, digitalnu infrastrukturu i otvoreno europsko tržište.
Švrakić se u objavi dotaknuo i odnosa s Hrvatskom, navodeći njezino članstvo u Europskoj uniji, Schengenu i eurozoni te granicu i ekonomsku povezanost s Bosnom i Hercegovinom.
Prema njegovu stavu, dobri odnosi Bošnjaka i Hrvata u BiH mogu poboljšati odnose Sarajeva i Zagreba, što bi, kako je naveo, moglo biti korisno i za Bosnu i Hercegovinu.
Zaključno je poručio da uspjeh Bosne i Hercegovine ne može počivati na pobjedi jednog naroda nad drugim, nego na međusobnom povjerenju, ravnopravnosti i dogovoru.
Prema Švrakiću, Hrvat treba biti siguran da ga Bošnjak neće preglasati samo zato što može, Bošnjak da hrvatska politika neće koristiti institucionalnu ravnopravnost za slabljenje države, Srbin da može čuvati svoj identitet bez osporavanja države, a građanin koji se ne izjašnjava kao pripadnik jednog od tri naroda treba imati jednaka individualna prava.
Ravnopravnost naroda i ravnopravnost građana nisu neprijatelji. Moramo napraviti sustav u kojem jedno štiti drugo.
Na kraju je ponovno pozvao na dogovor Bošnjaka i Hrvata, uz poruku da je nakon ratnih sukoba bilo moguće napraviti Federaciju, zajedničke institucije i doći do zajedničkih Oružanih snaga, zbog čega smatra da je moguć i politički kompromis.
Dosta smo pisali povijest o tome što smo jedni drugima uradili. Vrijeme je da počnemo pisati što možemo jedni s drugima napraviti.
Švrakić je zaključio da najveća pobjeda Bošnjaka neće biti preglasavanje Hrvata, niti najveća pobjeda Hrvata blokiranje Bošnjaka, nego Federacija i Bosna i Hercegovina iz kojih djeca više neće željeti otići.
