Nikad kraja prometnoj izoliranosti površinski najveće južnohercegovačke lokalne jedinice – općine Ravno. Prije stotinu i više godina, zahvaljujući uskotračnoj pruzi, za to vrijeme iznimno dobro prometno povezano Ravno od njezina ukidanja 1976. godine još čeka prave ceste. S Federacijom BiH, kojoj pripada, Ravno je povezano i dalje trasom uskotračne pruge na kojoj asfaltni sloj nije širok ni tri metra, piše Večernji list BiH.
Odsijecanje prostora
S takvom prometnom infrastrukturom, odnosno odsječenosti od doline Neretve, s kojom je nekada bilo povezano trasom uskotračne pruge, iluzorno je govoriti o razvoju, pa i turizmu. Andrija Šimunović, načelnik općine Ravno, govoreći o problemima prometne izoliranosti i vizijama za njihovo rješavanje, kaže:
– Tko pamti povijest ukidanja željeznice i u to vrijeme odsijecanja čitavog prostora prema Hutovu, Trebinji i Slanom, u startu je bio potpuno izoliran. Tek je presvlačenje asfaltnim slojem trase uskotračne pruge, sedam-osam godina nakon njezina ukidanja, stvorilo neku alternativu. Činjenica je da se tijekom razdoblja od 35 do 40 godina stanje nije puno promijenilo – i dalje se od Ravnog, preko Hutova do doline Neretve, odnosno Čapljine, Mostara…, ide istom tom cestom. Završetkom ceste Neum – Stolac otvara se mogućnost i za vezu Ravnog te dijela općine Neum koji je spoj prema Ravnom. Rješavanje kvalitetne veze od Ravnog do Hutova, odnosno spoja s Dračevom preko Cerovice, sada je prioritet jer to je cesta koja bi gotovo okomito išla na ovaj pravac i otvorila bi mogućnost cijelom tom prostoru, odnosno ljudima koji tu žive, normalno funkcioniranje. Mi smo s tom idejom zajedno – Grad Čapljina te općine Neum i Ravno – pokrenuli inicijativu prekategorizacije regionalne ceste Dračevo – Hutovo i Hutovo – Ravno u magistralnu cestu.
To još nije prošlo Vladu, ali se nadamo da hoće, imamo i obećanja, mislimo kako postoje svi preduvjeti da se ta cesta prekategorizira jer je to jedina veza općine Ravno teritorijem županije s dolinom Neretve, odnosno Čapljinom, Mostarom i dalje, kao i buduće čvorište autoceste kad se prijeđe Neretva, kod Domanovića. To je projekt koji ne skraćuje samo putovanje nego i otvara mogućnost razvoja šireg prostora i Čapljine, i Neuma, i Stoca i Ravnog – kaže načelnik Šimunović.
Kada je riječ o povezivanju Ravnog i Neuma s dolinom Neretve, postoje dvije alternative – sadašnja prometnica građena za potrebe HE Čapljina, koja je iz triju razloga nepovoljna zbog uspona, čak 21 zavoja, te činjenice da je veći dio godine kolnik mokar, te osunčana padina i prometnica građena u doba Austro-Ugarske – od Dračeva.
– Sada se vjerojatno uključila struka i promatra prijedloge i rješenja, jasno, i ukupne troškove. Mi bismo, naravno, kao i svatko tko bude koristio tu cestu, željeli da ona bude sigurnija i kvalitetnija. Na kraju će struka odlučiti koji će to pravac biti. Naravno, u suglasnosti s Ministarstvom prometa – dodaje načelnik Šimunović.
Veći kamioni ne prometuju
Vrijeme je pokazalo da su sadašnje prometnice oko Ravnog “idealne” za odlaske, pa tako danas ova općina s površinom od oko 323 četvorna kilometra, teritorijalno veća, primjerice, od gradova Čapljine i Ljubuškog, ima desetak puta manje stanovnika.
Ravno je, zapravo, površinom najveća južnohercegovačka općina/grad uz Čapljinu i Ljubuški, veća i od Stoca i Neuma, međutim, ako dobrim dijelom mreže cesta s kojom raspolaže ne mogu prometovati veći kamioni, jasno je da govora o razvoju, pa i značajnijem turizmu u ovome dijelu Hercegovačko-neretvanske županije ne može biti.
