Tužiteljstvo BiH je tijekom 2020. godine zaprimilo 438 prijava protiv 662 osoba za kazneno djelo krijumčarenja ljudi iz člana 189. Kaznenog zakona (KZ) BiH, te 50 prijava protiv 291 osoba za organizirano krijumčarenje ljudi, navodi se u Izvješću o radu Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije za prošlu godinu, koji je usvojilo Vijeće ministara BiH.
U Izvješću se konstatira i da je Tužiteljstvo BiH zaprimilo 20 prijava protiv 45 osoba za kazneno djelo međunarodne trgovine ljudima i međunarodnog navođenja na prostituciju, te osam prijava protiv 50 osoba za organiziranu međunarodnu trgovinu ljudima iz člana 186. KZBiH. Pored toga, različite predmete trgovine ljudima obrađivala su tužiteljstva Republike Srpske, Federacije, županija i distrikta Brčko BiH.
Novi oblici trgovine ljudima
U sastav Udarne grupe uključeni su tužitelji iz Tužiteljstva BiH, entitetskih tužiteljstava, kao i Tužiteljstva Brčko distrikta BiH, kao i sve policijske strukture na državnoj i entitetskoj razini, Porezne uprave FBiH i Porezne uprave RS-a.
U Izvješću je ocijenjeno da je Udarna grupa ostvarila značajnu ulogu u provođenju i koordiniranju operativnih aktivnosti, u otkrivanju i prikupljanju dokaza za kaznenih djela trgovine ljudima i srodna kaznena djela.
Naglašava se i da novi oblici trgovine ljudima, u kojima su žrtve najčešće djeca, kao i globalni problem u vezi sa migracijskom krizom, ukazuju na obavezu svim članovima Udarne grupe da se još energičnije i efikasnije uključuju u aktivnosti čiji cilj je otkrivanje, procesuiranje i kažnjavanje počinitelja kaznenih djela trgovine ljudima i djelotvornija zaštita žrtava, posebno djece.
Strategiju upravljanja dugom
Vijeće ministara BiH je usvojilo Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH za razdoblje 2020. – 2023. i zadužilo Ministarstvo financija i trezora da prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjuje smjernice definirane ovom strategijom, koja će biti objavljena na internet stranici Ministarstva. Srednjoročna strategija prezentira strukturu duga, procjenu stanja zaduženosti, te definira ciljeve upravljanja dugom i smjernice za dostizanje postavljenih ciljeva.
Strategija se priprema na bazi srednjoročnih strategija upravljanja dugom Republike Srpske, Federacije i Brčko distrikta BiH, uključujući i vanjski dug institucija BiH.Osnovni cilj Strategije je osiguravanje financijskih sredstava za financiranje potreba države, entiteta i Brčko distrikta BiH, uz prihvatljivu razinu troškova financiranja i rizika.
Dodatni cilj predstavlja razvoj domaćeg tržišta papira od vrijednosti, budući da razvijeno tržište predstavlja osnovni preduvjet za efikasno upravljanje dugom. Odabrana strategija upravljanja dugom osigurava iste troškove financiranja, uz manji valutni rizik i uz prihvatljivi nivo kamatnog i rizika refinanciranja u odnosu na trenutno stanje. U Strategiji se preporučuje da se novi vanjski krediti ugovaraju sa dužim rokom dospijeća i dužim grace razdoblja, fiksnim kamatnim stopama i u valuti EUR gdje god uvjeti kreditora to omogućavaju, uz uvažavanje troška financiranja
Sporazum o izgradnji mosta preko rijeke Tare
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Crne Gore o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Tare na spoju magistralne ceste M-18 na lokaciji Hum (BiH) i magistralne ceste M-3 na lokaciji Šćepan Polje (Crna Gora) i priključnih graničnih dionica, sa Prijedlogom osnova za zaključivanje Sporazuma.
Zaduženo je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH da Prijedlog sporazuma dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da se za potpisnika odredi ministar komunikacija i prometa. Prema sporazumu, ugovorne strane će ukupnu cijenu za gradnju mosta, troškove stručnog nadzora, nadzora nad radovima i uređenje riječnog korita na području mosta financirati u jednakim iznosima, prema dinamici određenoj ugovorom koji će biti potpisan. Vrijednost investicije iznosi pet milijuna maraka sa PDV-om, od čega BiH plaća polovinu iznosa, a sredstva će biti osigurana u skladu sa Odlukom o načinu raspodjele sredstava od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sustava, piše Dnevni.ba.
