13.9 C
Mostar
Četvrtak, 17 lipnja, 2021

Problemi u koroni: Ljudi ostaju bez posla, adolescenti bježe u virtuelni svijet

Sve više stanovnika Sarajevske županije obraća se psiholozima za pomoć oko toga kako se psihički nositi s koronavirusom, situacijama koje se uz njega vežu, ali i posljedicama.

Prema riječima doc. dr. Irme Džambo, psihologinje iz Domova zdravlja Sarajevske županije, svakodnevno se bilježi povećana potreba, kako za telefonskim savjetovanjem, tako i za uslugama centara za mentalno zdravlje.

– Sve to uzrokovano je promjenom načina života, osjećajem neizvjesnosti i trećim valom pandemije. Pandemija koronavirusa promijenila je živote u potpunosti. Postali smo fizički distancirani, javio se novi termin “života u karanteni” što izravno utječe na osjećaj samostalnosti, jer svakodnevnica koju smo ranije uzimali zdravo za gotovo sada više ne postoji. Javili su se samoizolacija, izolacija, obolijevanje, neki ljudi su izgubili članove obitelji, često čujemo za neke nove smrti i to zapravo predstavlja stres za većinu ljudi. Najčešće reakcije na stres i ono zbog čega nam se građani javljaju su zabrinutost, strah, ljutnja, bijes, tuga, bespomoćnost i frustracija – kazala je Džambo za Faktor.

Objasnila je kako se te zabrinutost javlja zapravo zbog straha za zdravlje, zbog financijskih problema, zbog straha za članove obitelji i brige, ali i nekih drugih razloga.

– Sve više ljudi u ovom razdoblju koji se javljaju govore da im, recimo, adolescenti bježe u virtualni svijet, da djeca sve više vremena provode na računalu… Javljaju nam se adolescenti od 16 – 17 godina, koji pitaju kako organizirati vrijeme, svoju nastavu, žale se na višak slobodnog vremena, da im je dosadno i slično, pa do ljudi od 65 godina starosti. Građani srednje životne dobi, koji se javljaju, recimo, osjećaju napetost, zabrinutost, ali i oni koji su ostali bez posla. Generalno, javljaju nam se sve dobne skupine od adolescenata do starije životne dobi – istaknula je sugovornica.

Oni se javljaju na dežurne brojeve telefona Call centra za psihološku pomoć pacijentima, koji su uspostavljeni 19. ožujka i koji su u funkciji svaki dan od 7.30 do 8 sati.

– Kolege koje se javljaju, većinom interveniraju na način da pruže prvu pomoć u smislu da daju preporuke kako smanjiti napetost i slično, a onda po svojoj procjeni upućuju građane na nadležne centre za mentalno zdravlje, kojih ima osam u SŽ – dodala je.

Ljudi koji se javljaju u Call centar tražeći pomoć psihologa, objašnjava Džambo, najčešće to rade zbog anksiozne simptomatolologije.

– To je osjećaj gušenja u prsima, ne mogu da udahnu, osjećaju bol. U tim trenucima većinom se jave doktorima opće prakse ili pulmolozima i kada im oni kažu da su negativni na koronavirus, da nemaju upale pluća i slično, onda se postavlja sumnja na anksioznu simptomatologiju. Kolege u tom trenutku predlože tehnike disanja i relaksacije koje umanjuju napetost i onda upute građane na nadležni centar za mentalno zdravlje – kazala je.

Džambo je istaknula da psiholozi tijekom razgovora građanima, između ostalog, daju preporuke za tehnike disanja i mišićne relaksacije, odnosno opuštanja.

– Daju se tehnike, objasni se pacijentima kako treba ispravno disati i kako se relaksirati, a u slučaju nastavka tegoba da se jave u nadležni centar za mentalno zdravlje. Što se tiče savjeta za samopomoć, potrebno je ograničiti količinu informacija, onda skrenuti pažnju na određene aktivnosti, tipa da se počnemo baviti stvarima koje nas zanimaju. Da budemo dobri prema sebi, u smislu da svaki dan odvojimo dio vremena za ugodne i relaksirajuće aktivnosti, da održavamo rutinu – završimo svoje radne obveze, pomognemo djeci oko škole i slično.

Poželjno je, pojasnila je, da se pronađe podrška, da ostanemo uvezani virtualno putem socijalnih mreža s drugim ljudima, da na neki način i mi pomognemo drugima.

– Ako netko, recimo, ne može otići do trgovine, da pomognemo starijima, da im donesemo namirnice i slično. Poželjno je da očuvamo i svoje tjelesno zdravlje, da izbjegavamo konzumiranje alkohola, da dovoljno spavamo, da iskoristimo vrijeme i izađemo u šetnju. Da se umirimo disanjem – tri minute polaganog trbušnog disanja dovoljno je da se smanji neugoda i napetost. Naravno, ovo vrijeme možemo iskoristiti da naučimo neke nove stvari za koje ranije možda nismo imali vremena – savjetuje Džambo.

Najnovije: