15.8 C
Mostar
Četvrtak, 22 travnja, 2021

Projekt budućnosti: Brdo Hum i grad Mostar kao solarna i vjetro elektrana

Mostar i regija moraju preuzeti inicijativu i postati središte za proizvodnju energije iz obnovljivih prirodnih izvora. Hidro potencijal rijeke Neretve je maksimalno iskorišten ali potencijal i iskorištenost sunčeve i energije vijetra  je još uvijek u ‘povojima’. Mostar i Hercegovina kao regija ima najveći broj sunčanih dana u našoj zemlji a i blizina mora i visokih planina uvjetuju ogromnim potencijalom prirodnog strujanja zraka tj vjetra koji se u budućnosti MORA početi iskorištavati.

Brdo Hum kao solarna i vjetro-elektrana ima  ogroman potencijal


Nepunih 15 minuta vožnje od centra Mostara i već ste na brdu Hum. Brdo Hum jedno je od nižih brda koja okružuju Mostarsku kotlinu, u kojoj se smjestio grad Mostar. Kao i sam grad Mostar, brdo Hum nalazi se na prijelaznom području iz niskoga hercegovačkog krša u visokoplaninsko područje, u kraju gdje je i stari trgovački put iz zaleđa prelazio Neretvu i nastavljao se prema moru.U širem smislu, brdo Hum krajnja je uzvisina (prema istoku) jugoistočnog izdanka masiva Čabulje.Zbog svoje pozicije naročito južna strana brdo Hum (istok,jug,zapad) bi mogao biti idealno rješenje i ogroman izvor prihoda.

Kako osnovati solarnu elektranu u BIH?

Sunčeva energija je najperspektivniji oblik energije u smislu ekologije. U viziji Europske Unije (EU) za fotonaponske sisteme određeno je da će se do 2030. godine u EU instalirati solarne elektrane čija će snaga doseći 200 Giga-Watta, a to je 4% ukupne svijetske proizvodnje električne energije. Do 2050. godine sva proizvedena električna energija iz solarnih sistema bi trebala doseći preko 25% ukupne električne energije proizvedene na klasičan način u cijelom svijetu. U skladu sa zahtjevima EU, naša zemlja nastoji da omogući instalaciju što većeg broja solarnih elektrana, međutim situacija nije ohrabrujuća. Ako promatramo iz stajališta ekologije, električna energija dobivena iz sunca je najprihvatljiviji način dobivanja energije. Sunce je besplatno(vjetar također), nije ničije vlasništvo te nikad neće nestati. Ulaganje u solarnu elektranu je zadatak svakog čovjeka koji teži u budućnosti, u osviještenu i ekonomičnu potrošnju električne energije. Solarna elektrana je dugoročno rješenje, te i s time predstavlja dugoročni prihod električne energije.


Najpoznatija brda oko mostarske kotline su: Hum, Brkanovo brdo, Galac, Orlovac, Mikuljača, Žovnica, Planinica i Fortica  imaju idealne prirodne potencijale i pozicije za ostvarivanje ovog plana za veliku budućnost. Svi već znamo da upravo na ovim brdima i uvijek puše jači vjetar što bi za  grad Mostar i regiju (uz već postojeći vjetropark Podveležje) moglo značiti kao glavni centar u Bosni i Hercegovini za proizvodnju i distribuciju  energije  iz obnovljivih izvora.
Hercegovina područje sa najviše sunčanih dana kroz godinu i sa velikim strujanjima zraka  trebala bi ovaj dar prirode i sav prirodni potencijal iskoristi.

Kakva je situacija u BiH vezano za pokretanje biznisa za proizvodnju električne energije govori činjenica da trenutno u BiH imamo preko 300 zahtjeva na čekanju za dozvolu za izgradnju solarnih-elektrana.

Najveći promašaj tih zahtjeva dolazi iz područja iz sjevernog dijela BiH koji imaju i 100 sunčanih dana manje od Hercegovine.

Pored opširne administracije za odobrenje zahtjeva za izgradnju solarne elektrane, potrebno je pratiti sljedeće propise kojima se uređuju aktivnosti za izgradnju elektrane korištenjem solarne energije, a kako slijedi:

•Zakon o električnoj energiji (Sl. novine FBiH 66/13)

•Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije (Sl. novine FBiH 70/13 i 5/14)

•Uredba o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanje dozvole

•Uredba o podsticanju proizvodnje električne energije iz OIE (Sl.novineFBiH 48/14)

•Pravilnik za mikropostrojenja OIE (FERK, 6.6.2014.)

•Pravilnik o obaveznom udjelu i preuzimanju električne energije proizvedene iz OIE (FERK, 6.6.2014.)

U ovisnosti od instalisane snage imamo sljedeću klasifikaciju postrojenja:•2 kW < mikro ≤ 23 kW

•23 kW < mini ≤ 150 kW

•150 kW < mala ≤ 1000 kW

•1 MW < srednja ≤ 10 MW

•10 MW < velika

Kolika je isplativost investicije?

Isplativnost investicije je uslovljena sa sljedećim parametrima: trenutna garantovana otkupna cijena za mikro solarne elektrane iznosi 0,61814 KM/kWh trenutna referentna cijena iznosi 0,105696 KM/kWhcijena struje koju plaćaju domaćinstva iznosi 0,1262 KM/kWhcijena struje koju plaćaju pravna lica iznosi 0,2454 KM/kWh.

Analiza isplativosti ulaganja

Troškovi projekta i dokumentacije oko 500 KM/kW

Cijena opreme i radova 2.000 do 3.000 KM/kW

Ukupna vrijednost investicije od 2.500 do 3.500 KM/kW

Godišnja proizvodnja od 1.000 do 1.400 kWh/

Kakav je tok aktivnosti za registraciju i otvaranje solarne elektrane u BiH

1.Izrada projektnog zadatka

2.Izrada investicionog plana i varijanti idejnog rješenja

3.Načelna odluka o investiciji

4.Podnijeti zahtjev za prethodnu energetsku suglasnost u EP
5.Izrada idejnog projekta usvojene varijante

6.Odluka o investiciji

7.Podnijeti zahtjev za urbanističku suglasnost u Grad Mostar

8.Notarska obrada odluke o izmjeni i dopuni djelatnosti Društva

9.Podnijeti zahtjev na Sud

10.Dostaviti novo rješenje u Poresku upravu i Zavod za statistiku

11.Potvrda od banke o osiguranom finansiranju vlastitim sredstvima firme

12.Potvrda banke o solvetnosti računa

13.Izvaditi aktualni ZK izvadak

Hoće li  Mostar uskoro imati perspektivno gradilište na brdu Hum i kombiniranu solarnu i vjetroelektranu nedaleko od centra grada pokazat će vrijeme i interes ovakvog projekta u najvećem gradu u Hercegovini .

HERCEGOVINA.in

Najnovije:

spot_img