Naslovnica Zanimljivosti Psiholozi: Očekujemo porast tjeskobe i depresije kod mladih

Psiholozi: Očekujemo porast tjeskobe i depresije kod mladih

Sepidemiološkim mjerama živimo već pola godine i ne postaju lakše. Međutim, dok se stariji novom normalnom lakše prilagođavaju, mladima i tinejdžerima teže je živjeti s ograničenjima. Noćni klubovi ne rade iza ponoći, nema koncerata, na nastavi se nosi maska ili se ona održava na daljinu, a preporuka o držanju međusobne distance otežava druženje.

Partyji po kućama

– Nedostaju mi koncerti. Sve radi do ponoći i svi su do tada po kafićima, zasad na terasama, a nakon zatvaranja glavno mjesto gdje se mladi u Zagrebu masovno okupljaju je prostor oko Hrvatskog narodnog kazališta. Stotine ih je ondje do kasno iza ponoći, nekad ih policija rastjera. No pitanje je kako će biti kad zahladi. Organiziraju se i partyji po kućama, što nije baš najpametnije, ali eto… Meni predavanja još nisu počela pa nemam pojma kako će to izgledati, ali stvarno se nadam da neće biti online jer na mom se fakultetu nastava ne temelji na teoriji, nego na primjeni – opisala nam je zagrebačka brucošica jedne akademije.

Srednjoškolcima nije lako pod maskama, koje moraju nositi ako nema dva metra razmaka među njima.

– Nije lako ni ugodno disati pod maskama tijekom cijele nastave, nekad ti to baš smeta, ali opet, bolje je i to nego online nastava. U online nastavi rješavaš zadatke bez pojma o vremenu, koji je dan, kako se organizirati… Još je gore što se razred ne druži, propustili smo i maturalac – dojmovi su jednog srednjoškolca. Sve što se podrazumijeva u adolescentskim i mladenačkim godinama u koroni nije preporučljivo.

Tinejdžerima roditelji više toga zabranjuju, brojne su aktivnosti u školskim sportskim dvoranama, a to utječe na vrlo važan proces stjecanja socijalnih vještina, objašnjava psihologinja prof. Tanja Dejanović Šagadin iz Psihološkog društva Tesa.

– Stariji će se lakše dovijati kako i uz ograničenja imati društveni život, druže se po kućama, na terasama, to neće biti problem sve dok ne zahladi. Zakinuti za socijalni život ostat će mlađi tinejdžeri i dio studenata koji nisu došli u grad studiranja, nego nastavu imaju online i žive s roditeljima. Oni će i financijski biti zakinuti jer ne mogu raditi studentske poslove koji su im inače dostupni – govori prof. Dejanović Šagadin.

Ipak, mladi uvijek nalaze načina, a uspijevali su se družiti i u ratnim okolnostima. Potreba mladih za socijalnim kontaktima i druženjem ne prekida se ni u vrijeme tugovanja, jer to je jednostavno zahtjev životnog razdoblja u kojem se nalaze, ističe psihologinja.

– Puno ozbiljnije posljedice novog normalnog bit će rezultat tjeskobe i brige zbog neizvjesnosti ove pandemijske priče. Mladi tu doista trpe, od njih se zbog njihove dobi ne očekuje da se brinu pa oni o tome i ne govore, ali svakako se može očekivati više anksioznih i depresivnih poremećaja – navodi.

Nedosljednost u provođenju epidemioloških mjera, ali i loša komunikacija onih koji ih donose prema mladima ne pomažu.

– Bilo bi važno da se netko obratio izravno mladima s uputama prilagođenim njima, s manje okrivljavanja. Dobar je primjer novozelandske premijerke koja je baš to napravila – ističe psihologinja i dodaje da ni nedosljedne poruke nisu dobre te je važno objasniti zašto u ožujku nismo trebali maske, a sada ih trebamo.

Ne stječu socijalne vještine

Alternativa ovim restriktivnim vremenima za mlade je virtualna stvarnost – igre, društvene mreže i sl. Na nju su adolescenti i mladi navikli pa im generalno fizičko druženje s vršnjacima nedostaje manje nego što bi nedostajalo nekoj starijoj generaciji u toj dobi, da se pandemija potrefila u vrijeme bez interneta. Posljedično, još će više vremena provoditi pred ekranom, gdje se ne stječu socijalne vještine poput one kako podnijeti pritisak, provokaciju i sl.