9.9 C
Mostar
Srijeda, 26 siječnja, 2022

Raštika naša svagdašnja: nekadašnja ‘hrana siromašnih‘ danas je nutricionistički hit

Raštika (lat. Brassica oleracea var. acephala), u nekim krajevima znana i kao rašćika, iznimno je vrijedna kupusnjača koja posljednjih godina ponovno dobiva sve veći ekonomski značaj, budući da ponovno do izražaja dolaze sve njene nutricionistički vrijedne odlike.

- Oglas -

Raštika je izvanredan izvor antioksidansa, obiluje karotenom, a jedna je od biljaka iznimno bogatih kalcijem. Uz to, prosječan obrok raštike sadržava samo oko 50 kalorija, pa je i izvrsna namirnica za sve one koji imaju problema s tjelesnom težinom.

STIGLA S DIOKLECIJANOM
U prošlosti su brojni priobalni vrtovi imali posađen barem koji struk raštike, koja je bila hrana siromašnih. Uzgajala se, a uzgaja se i danas i u Hercegovini, a prema nekim predajama u Dalmaciju je stigla kad i car Dioklecijan.

Danas je njen uzgoj znatno zastupljeniji.

- Oglas -

O isplativosti uzgoja najbolje govori podatak da je u prošloj povrtlarskoj sezoni započela njena sadnja na velikim površinama, primjerice u Imotskom polju, gdje su kooperanti tamošnje poljoprivredne zadruge posadili 25.000 sadnica ove kulture.

UZGOJ RAŠTIKE
Klima – Izrazito je skromnih zahtjeva prema vanjskim uvjetima tako da spada među rijetke povrtnice koje iznimno dobro podnose visoke temperature i sušu tijekom ljeta, kao i niske temperature i mraz tijekom zime.

- Oglas -

Tlo – Nije zahtjevna ni u pogledu tipa tla na kojem se uzgaja, ali su ipak prinosi veći na dubljim, rahlijim i hranjivima bogatim tlima.

Gnojidba – Izvrsno podnosi gnojidbu zrelim stajskim gnojem, a prinosi su veći i na površinama na kojima su kao pretkultura sađene grahorice, primjerice grašak ili grah. U komercijalnom uzgoju je neophodna i gnojidba kompleksnim mineralnim gnojivima, tijekom različitih vegetacijskih ciklusa.

Sjetva – Uzgoj ove povrtnice počinje sjetvom sjemena, obično na otvorenom i to krajem veljače ili u ožujku, kada prođe opasnost od mrazeva i kada se tlo u površinskom sloju zagrije. Moguća je i ljetna sjetva, najčešće u srpnju ili kolovozu.

Sadnja – Nakon što klijanci niknu i razviju 3-4 prava lista, presađuju se u redove koji su međusobno udaljeni 50-60 centimetara, dok je razmak među biljkama u redu oko 40 centimetara.

Raštika je uglavnom dostupna tijekom cijele godine, no najbolji okus ima ako se konzumira tijekom zime, budući da niske temperature i mraz dovode do stvaranja specifičnog okusa. Mraz je dodatno i omekša, pa je i kuhanje kraće nego kod raštike ubrane ljeti.

Ubrani listovi raštike mogu ostati svježi, zeleni najviše do 5 dana nakon branja i pod uvjetom pravilnog skladištenja. Najbolje će se očuvati u hladnjaku ako se stavi u plastičnu vrećicu iz koje se maksimalno istisne zrak.

Nepravilno skladištenje dovodi do žućenja listova i gubitka velikog dijela hranjivih tvari, pa takvi listovi nisu primjereni za jelo.
Iako je najcjenjenija

ako se dugo kuha, uz dodatak suhog mesa, najviše će hranjivih sastojaka zadržati kad se kratko prokuha na pari i zalije dobrim maslinovim uljem.

Slobodna Dalmacija

- Oglas -

Više s weba

Povezani članci

Ostanite povezani

18,546ObožavateljiLajkaj
407SljedbeniciSlijedi
607PretplatniciPretplatiti
- Oglas -
Mostar
vedro
8.9 ° C
8.9 °
1.9 °
37 %
6.2kmh
0 %
Sri
9 °
Čet
10 °
Pet
9 °
Sub
6 °
Ned
10 °
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -