18.9 C
Mostar
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Ružmarin spada u tvrde začine, ali ima i brojne druge velike koristi

Ružmarin spada u tvrde začine, a njegovi tvrdi listovi skidaju se s grančice i koriste u jelima koja se duže kuhaju
Premda ga mnogi najčešće doživljavaju kao začin u jelima ili miris u ormarima, baš poput sestrinske lavande, ružmarin kao vrsta mediteranske biljke može se pohvaliti lijepim, grmolikim izgledom, posebice u vrijeme cvatnje, a svojim opojnim mirisom u stanju je otjerati brojne nametnike i na taj način zaštiti ostale biljke u vrtu.

- Oglas -

Ružmarin je grmolika zimzelena biljka igličastih listova i krhkih svjetloplavih cvjetova. Njegovi listovi intenzivnog mirisa i okusa stoljećima se koriste kao začin, za aromatiziranje povrća i mesnih jela.

Naziv ove dobro poznate biljke dolazi od latinske riječi ros (rosa) i marinus (more) te samim time opravdava činjenicu da mu za rast posebno pogoduje vlaga koju donosi morski povjetarac. Osim na Mediteranu, s kojeg potječe, ružmarin se danas uzgaja i u Engleskoj, Meksiku i SAD-a.

Kako se brinuti o ružmarinu?

- Oglas -

Postoje dvije vrste ružmarina, one koje rastu kao uspravni grm i one koje stvaraju zemljani pokrivač. Vrsta rosemary officinalis ona je koju najčešće susrećemo u vrtovima, posađenu u loncima i teglicama na balkonima i prozorima, piše tportal.

U proljeće ružmarin ima plave, ružičaste, bijele ili ljubičaste cvjetove, a s obzirom da je riječ o biljci toplog podneblja, većina vrsti zahtjeva veliku količinu sunca. S druge strane u zimskim mjesecima uspješno podnosi niske temperature i mraz ukoliko ga odlučite istaknuti u vrtu.

- Oglas -

Ružmarin je jedna od onih biljaka koju je potrebno redovno i uravnoteženo zalijevati. Tijekom ljeta, za vrijeme vrućina, preporučeno je zalijevanje jednom do dva puta dnevno. Isto tako, važno je pripaziti da ne pretjerate jer u tom slučaju može doći do truljenja korijena i propadanja biljke – veći je pobornik dobro isušenog tla uz umjerenu vlagu.

Prvih tjedan ili dva kada ga posadite, potrebno mu je više vode kako bi se dobro ukorijenio u tlo. Nakon toga, ako je ružmarin posađen na otvorenom, kiša će odraditi svoje. Otporan je na sušu, pa će preživjeti i ako ga ne zalijevate dugo vremena. Ružmarinu omogućite dobro drenirano tlo jer ne voli tla koja se ne isušuju dobro.

Kako biste uživali u rastu ružmarina na pravilan i uspješan način, potrebno je povesti brigu o njegovu orezivanju te istovremeno paziti na pojavu bolesti i štetočina koje ga napadaju i zaštititi ga od korova.

Rano proljeće idealno je vrijeme za orezivanje ružmarina, a cvate dva puta godišnje, u travnju i u rujnu.

Ljekovita biljka

Ružmarin štiti od bakterija u hrani, osobito u ljetnim mjesecima, zahvaljujući antimikrobnom djelovanju te suzbija širenje patogenih mikroorganizma. Zovu ga i prirodnom zamjenom za aspirin jer smiruje živčani sustav i jača probavu. Kalorije vas doista ne moraju brinuti, a bogat je vitaminima i mineralima. U otprilike 100 grama ružmarina nalazi se 14,4 g dijetalnih vlakana. Obiluje manganom, kalcijem, željezom, bakrom i magnezijem, a od vitamina C, A te folnom i pantenonskom kiselinom.

Listići ružmarina i eterična ulja mogu se koristiti kod primjerice dišnih tegoba, odnosno kapi ulja s vodom za inhalaciju. Koristi se i kod lakših jetrenih dijagnoza i problema u lučenju žuči. Znanstvenici su također otkrili kako mirisanje ulja iz biljaka i trava može pomoći da poboljšamo pamćenje, a testovi na Sveučilištu Northumbria u Newcastleu pokazali su da je ružmarin odličan primjer.

Ružmarin spada u tvrde začine, a njegovi tvrdi listovi skidaju se s grančice i koriste u jelima koja se duže kuhaju. Obično se koristi s pečenim mesom, a izvrsno se slaže i s pečenim krumpirima. Neizostavan je dio focaccie, fine talijanske pogače s maslinovim uljem, a koristi i se i u umacima s crvenim mesom te s ribom na gradele.

Osim toga ružmarin će okusom oplemeniti i razne domaće namaze. Tako ćete dobiti zdrav obrok za doručak i večeru, baš poput namaza od graha gotovog za deset minuta.

Ružmarin (Rosmarinus officinalis) je grmolika zimzelena biljka koja je vrlo raširena na našem priobalju i otocima. Latinski naziv ove začinske biljke dolazi od riječi ros i marinus, što u prijevodu znači morska rosa. Raste na suhim tlima koja su bogata kalcijem, a najviše mu odgovaraju suha klima i slani morski zrak.

Porijeklom je sa Sredozemlja i upotrebljava se još od vremena Starih Grka i Rimljana koji su ga više koristili u znak štovanja bogova nego kao začin. Kad su pripremali ispite, grčki studenti bi stavljali vijence od ružmarina na glavu jer se smatralo kako ružmarin potiče i jača pamćenje, a to se vjerovanje zadržalo do danas.

Danas se ružmarin uzgaja diljem Europe, ali i u Meksiku i SAD-u. Može narasti od jednog do dva metra u visinu i cvjeta dva puta godišnje – u travnju i rujnu. Tamnozeleni, tanki i igličasti listovi ružmarina imaju intenzivan miris te pikantno ljut, opor i gorak okus. Takvom okusu pridonose eterična ulja koja se nalaze u žlijedama na donjoj strani listova.

Nutritivna i energetska vrijednost ružmarina
Energetska vrijednost 100 g svježeg ružmarina iznosi 131 kcal. Od toga je 20,7 g ugljikohidrata, 5,8 g masti i 3,3 g proteina. U 100 g svježeg ružmarina također se nalazi 44 mg fitosterola i 14,5 g dijetalnih vlakana.

Od vitamina, u ružmarinu su zastupljeni vitamin A, vitamin C, folna kiselina, priodiksin i pantotenska kiselina. Kad su u pitanju minerali, ružmarin sadrži bakar, kalcij, magnezij, mangan i željezo.

S druge strane, energetska vrijednost 100 g sušenog ružmarina iznosi 331 kcal, od čega se 64% odnosi na ugljikohidrate, 15% na masti i 5% na proteine. Osim već spomenutih minerala i vitamina, sušeni ružmarin sadrži i tiamin (B1) i riboflavin (B2).

Priprema jela s ružmarinom
Zbog tvrde teksture, igličastog oblika i reskog okusa, listove ružmarina nećemo koristiti sirove i cijele. Prije upotrebe ih treba sitno nasjeckati ili zdrobiti, a sušeni listovi se mogu samljeti.

Ružmarin ima intenzivnu aromu koja se sušenjem dodatno pojačava pa ga zbog toga jelima dodajemo u manjim količinama. Odlično se slaže uz jela od ribe, divljači, janjetine, teletine i drugog mesa. Pomoću grančica ružmarina možemo premazivati meso i ribu za roštilj, a možemo ih koristiti i za pripremu ražnjića.

Manje količine ružmarina odlične su za začinjavanje juha, variva, svih vrsta mekih sireva te mesa i mesnih pečenja. Listove ružmarina možemo dodavati u gotova jela tako da ih odvojimo s grančica i sitno nasjeckamo, ali bolja je opcija staviti vezicu ili grančicu ružmarina u jelo tijekom pripreme pa ju izvaditi van nakon što jelo poprimi željenu aromu.

Izvrsno se slaže s drugim začinima poput čubra, majčine dušice, origana i mažurana, a u kombinaciji s njima čini poznatu mediteransku mješavinu začinskog bilja ‘herbes de provence’.

Grančicama ružmarina obogatit ćemo okus pečene janjetine, piletine ili ribe. Možemo ih jednostavno dodati u posudu i ostaviti tijekom pečenja, a drugi način je da usitnimo listove, dodamo im limunov sok, češnjak, sol i papar pa utrljamo u meso.

Sitno nasjeckan ružmarin također se može koristiti u pripremi kruha te za dekoriranje talijanske pogače focaccie.

Ova začinska biljka pojačat će aromu određenih vrsta povrća poput, na primjer, bundeve, gljiva, graška, krumpira, leće, patlidžana i rajčice.

Posebnu notu pečenom bifteku, teletini ili svinjetini pružit će maslac aromatiziran ružmarinom. Ružmarin se koristi i za aromatiziranje ulja, octa, vina, umaka i meda za mariniranje. Njime možete aromatizirati i šećerni sirup i naračin sok pa tako ova začinska biljka nalazi svoju primjenu i u izradi slastica.

U slastičarstvu se koriste i cvjetovi ružmarina. U svježem obliku ih možete koristiti za ukrašavanje slastica, a osušeni i ušećereni cvjetovi ružmarina mogu se koristiti u kolačima, keksima, kremama, marmeladama i voćnim pireima.

Berba i čuvanje ružmarina
Ružmarin možete uzgajati u tegli i držati na balkonu, terasi ili prozoru, tako da vam se uvijek nalazi pri ruci. Potrebno mu je puno sunca pa je najbolje držiti ga na balkonu ili prozoru koji je okrenut prema jugu ili zapadu. U ovom slučaju uvijek imate svjež začin koji možete brati tijekom cijele godine.

Ako se odlučite sušiti ružmarin, odrezane grančice objesite naopako i ostavite sušiti u hladu. Pripazite da do njih ne dopire jako sunce ili vlaga, jer će u tom slučaju ružmarin izgubiti svoja ljekovita svojstva. Nakon sušenja ga možete čuvati u limenkama ili dobro zatvorenim vrećicama.

Ljekovita svojstva ružmarina
Ružmarin ima antiseptička, sedativna i diuretska svojstva. Sastojci koje sadrži povoljno djeluju na jačanje imunološkog sustava, a zahvaljujući protuupalnim tvarima može ublažiti jake napade astme.

Sadrži i ružmarinsku kiselinu koja ima blago antioksidativno i analgetičko djelovanje pa je koristan u liječenju oštećenja zglobova i artritisa.

Dokazano potče cirkulaciju i protok krvi prema mozgu te tako poboljšava koncentraciju i liječi glavobolju. Kod glavobolje, živčanih bolesti, tjelesne iznemoglosti i reumatizma mišića, preporučuje se masaža alkoholnom otopinom ružmarina.

Parnom destilacijom ružmainovih listića i vršaka proizvodi se ružmarinovo ulje koje je izuzetno cijenjeno u kozmetičkoj industriji.

Ružmarin povisuje krvni tlak, pa ga trebaju izbjegavati bolesnici sa visokim tlakom. On odbija kukce pa ga se često koristi i kao insekticid i stavlja na ubode kukaca kako bi se ublažio oticanje.

- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

25,468ObožavateljiLajkaj
416SljedbeniciSlijedi
1,170PretplatniciPretplatiti
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
Mostar
isprekidani oblaci
16.9 ° C
16.9 °
16.9 °
48 %
6.2kmh
75 %
Čet
15 °
Pet
18 °
Sub
20 °
Ned
19 °
Pon
20 °

Najnovije

spot_img