Slučaj muškarca kojeg je hrvatska javnost upoznala pod imenom Sandro Silajdžić, a koji je deportiran iz Sjedinjenih Američkih Država, posljednjih je dana doživio obrat koji ozbiljno dovodi u pitanje profesionalne novinarske standarde u Hrvatskoj.
Prvi tekst o njegovoj deportaciji objavio je Večernji list, a potpisala ga je novinarka Milena Zajović, naglašavajući kako je riječ o Hrvatu koji je, nakon dugog boravka u SAD-u, protjeran zbog problema s američkim imigracijskim sustavom. Ubrzo su istu priču preuzeli gotovo svi hrvatski mediji, dosljedno koristeći identitet – Sandro Silajdžić.
Međutim, na društvenim mrežama su se u međuvremenu pojavile tvrdnje, ali i dokumenti, prema kojima je ista osoba u Sjedinjenim Američkim Državama koristila ime Sandro Vuković, dok je u Hrvatskoj nastupala kao Sandro Silajdžić. Razlozi takvog dvostrukog identiteta zasad nisu jasno objašnjeni javnosti.
Posebnu pozornost izazvala je činjenica da je novinarka Večernjeg lista naknadno priznala kako je znala da je Sandro u SAD-u koristio prezime Vuković, ali tu informaciju nije uključila u prvotni tekst, niti je o tome pravodobno izvijestila hrvatsku javnost. Objašnjenje koje je pritom ponudila ostavilo je niz otvorenih pitanja. Time je javnosti svjesno prezentirana nepotpuna slika slučaja koji je u međuvremenu dobio i političku i društvenu dimenziju. Novinarka je, nažalost, selektivnim objavljivanjem informacija prekršila profesionalne standarde. Njezin tekst očito je imao za cilj senzibilizirati hrvatsku javnost za konkretan slučaj, što je legitimno, no to nikako nije smjelo ići na uštrb istine, na način da se prešute ključne informacije.
Dodatnu konfuziju unijeli su dokumenti koji trenutno kruže društvenim mrežama, a koji – uz napomenu da njihovu autentičnost još nije potvrđena– sugeriraju da se postupci protiv Sandra Vukovića u SAD-u nisu odnosili isključivo na nekoliko grama marihuane, kako je u početku predstavljeno, već da su se, barem prema tim dokumentima, vodili i drugi postupci. Upravo ti dokumenti dodatno potkopavaju prvotni narativ koji je danima dominirao javnim prostorom.
Sam Sandro Silajdžić Vuković dao je izjavu i Večernjem listu, u kojoj potvrđuje dio ranije objavljene priče.
„Te optužbe nisu bile na imigracijskom sudu. Još su ranije uklonjene iz mog dosjea. Jedina vladina optužba bila je optužba za drogu, u vezi s marihuanom, te moj odlazak i povratak u zemlju s tom optužbom“, rekao je.
Sve navedeno pokazuje da hrvatska javnost u početnoj fazi nije dobila cjelovitu informaciju o identitetu osobe, okolnostima slučaja i stvarnom opsegu pravnih problema u SAD-u. Uloga medija u takvim situacijama trebala bi biti razjašnjavanje činjenica, a ne njihovo selektivno prešućivanje. Upravo zato odgovornost za ovakav razvoj događaja ne može se svesti isključivo na protagonista priče Sandra Vukovića Silajdžića, već i na one koji su je prvi oblikovali i plasirali javnosti. Legitimno je ne voljeti Trumpa i biti protiv njegove politike, ali to nijednom novinaru ne daje pravo da prešućuje važne čnjenice i na taj način dezinformira javnost.
ŠTO PIŠE U DOKUMENTIMA KOJI KRUŽE INTERNETOM
U dokumentima koji su se posljednjih dana pojavili u javnosti i koji se odnose na postupke vođene u Sjedinjenim Američkim Državama, konzistentno se pojavljuje isključivo ime Sandro Vuković. U dostupnim sudskim i administrativnim zapisima ne spominje se prezime Silajdžić, niti se navodi da je riječ o osobi s alternativnim identitetom ili dvostrukim prezimenom. Dokumente je na svojoj Facebook stranici objavio Dominik Alpeza.
Prema onome što je vidljivo iz samih dokumenata, svi postupci, odluke i službene evidencije vode se na ime Sandro Vuković, bez dodatnih napomena ili objašnjenja o eventualnoj promjeni prezimena. Dokumenti, barem u obliku u kojem trenutno kruže internetom, ne nude kontekst razloga korištenja tog prezimena, niti se u njima iznose tvrdnje o identitetu u drugim državama.
Prema dokumentima koji se odnose na osobu evidentiranu kao Sandro Vuković u Sjedinjenim Američkim Državama, protiv te je osobe u razdoblju od 2009. do 2016. godine vođeno više kaznenih postupaka, i to u nekoliko odvojenih predmeta. Riječ je o sudskim zapisima koji uključuju charge information, dispositions, sentencing i probation records. Iako dokumenti djeluju autentično i potječu iz službenih sudskih evidencija, redakcija njihovu potpunu autentičnost, kao ni širi kontekst svakog pojedinog postupka, ne može neovisno potvrditi.
Popis kaznenih djela vezanih uz ime Sandro Vuković
Što se navodi u dokumentima
Kaznena djela vezana uz oružje
U više predmeta pojavljuje se optužba “Weapons – Carrying Concealed”, odnosno nošenje skrivenog oružja. U jednom slučaju navodi se i pokušaj tog kaznenog djela (attempt). Iz zapisa je vidljivo da je u barem jednom postupku optužba smanjena kroz sporazum, dok je u drugom zabilježeno priznanje krivnje (plea guilty).
Kaznena djela višeg stupnja (felony)
U starijim zapisima iz 2009. i 2011. godine spominje se felony weapons charge, što u američkom pravnom sustavu označava teže kazneno djelo. U istom kontekstu navodi se i posjed vatrenog oružja od strane osobe s ranijom presudom, što je u SAD-u posebno regulirano i podliježe strožim sankcijama.
Otpor ili ometanje policijskog službenika
U jednom predmetu navedena je optužba “Felony Police Officer – Assault / Resist / Obstructing”, koja se odnosi na napad, opiranje ili ometanje policijskog službenika. Iz dostupnih dokumenata nije razvidno na koji je način taj postupak konačno okončan, no evidentiran je kao zasebna točka optužnice.
Sudski postupci i tijek procesa
Prema dostupnim zapisima, zabilježeni su:
nalozi za uhićenje
jamčevine (bond) u iznosima i do 10.000 američkih dolara
više faza sudskog postupka (arraignment, preliminary examination, pre-trial)
prihvaćeni sporazumi o krivnji
U jednom slučaju izrečena je uvjetna kazna (probation) u trajanju od jedne godine, uz obvezu plaćanja sudskih i administrativnih troškova.
Financijske sankcije
Dokumenti navode novčane kazne i sudske pristojbe u ukupnim iznosima većim od 1.000 USD, koje su, prema evidenciji, kasnije u cijelosti podmirene. Vidljive su pojedinačne uplate raspoređene kroz dulje vremensko razdoblje.
Zaključenje postupaka
Dio predmeta, prema dostupnim zapisima, završio je:
odbacivanjem optužbi
smanjenjem kvalifikacije kaznenog djela
ili zaključenjem postupka nakon odrađene probacije
U dokumentima nema naznaka dugotrajnih zatvorskih kazni, niti je razvidno da su svi navedeni postupci imali trajne kaznenopravne posljedice. Međutim, sama činjenica postojanja više kaznenih predmeta kroz dulje razdoblje otvara pitanja o potpunosti informacija koje su u početku bile prezentirane javnosti, osobito u kontekstu kasnijeg imigracijskog postupka i deportacije iz Sjedinjenih Američkih Država.
