Jedan od strateških ciljeva Sveučilišta u Mostaru jest jačanje internacionalizacije, kao i njegovo pozicioniranje u međunarodnom akademskom prostoru. Od početka mandata trenutačni menadžment ulaže velike napore u tom području, a određeni rezultati vidljivi su već sada, u drugoj godini mandata. O povećanju dolazne i odlazne mobilnosti, novim međunarodnim studijima te aktivnostima Ureda za međunarodnu suradnju razgovarali smo s prof. dr. Sanjom Bijakšić, prorektoricom za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Mostaru.
Prorektorica ste za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Mostaru. Možete li nam kazati što je, zapravo, sadržaj rada, koji su sve programi mobilnosti u kojima mogu sudjelovati studenti i nastavnici?
– Iz internacionalizacije proizlaze i zadaće Ureda za međunarodnu suradnju. Uz stalno poticanje mobilnosti studenata, znanstveno-nastavnog i administrativnog osoblja, kontinuirano radimo na kreiranju uvjeta koji će omogućiti razvitak Sveučilišta kao moderne, konkurentne, znanstveno-istraživačke obrazovne ustanove, ali i za strane studente i nastavnike poželjne akademske destinacije. Mobilnost nastavnika i studenata na Sveučilištu u Mostaru prisutna je od 2009. godine kroz ERASMUS+ i CEEPUS program, ali i kroz druge oblike. Prvih godina zanimanje je bilo gotovo nezamjetno i često se mogućnost djelovanja u procesu razmjene nije koristila. Međutim, zahvaljujući dugogodišnjem trudu osoblja Ureda za međunarodnu suradnju, prodekana i koordinatora za međunarodnu suradnju, taj broj se povećavao iz godine u godinu. Danas imamo situaciju da nam se na natječaj prijavljuje 3-4 puta više zainteresiranih nego što imamo stipendija.
Kako je došlo do ove suradnje, s kojim inozemnim sveučilištima Sveučilište u Mostaru ima intenzivniju suradnju?
– Prvi korak u uspostavljanju suradnje je potpisivanje općeg sporazuma o suradnji, a potom i realizacija sporazuma o mobilnosti. Trenutačno imamo potpisanih oko 80 međunarodnih sveučilišnih sporazuma i ERASMUS+KA1 sporazuma. Također, Sveučilište je član šest međunarodnih mreža, Agencije za frankofoniju te je pridruženi član Rektorskog zbora Republike Hrvatske. Najčvršću suradnju, ali i najveći broj mobilnosti, imamo s partnerskim ustanovama iz Republike Hrvatske, Češke, Poljske, Francuske, Španjolske, Portugala…
Koliko se na Sveučilištu u Mostaru priznaju semestri ili predmeti slušani na drugim sveučilištima, a koji se odnose na programe razmjene?
– Jedan od detektiranih problema za studente koji su htjeli sudjelovati u procesu razmjene upravo su problemi koji se mogu pojaviti oko priznavanja ostvarenih ECTS bodova ili položenih ispita.
U cilju eliminiranja ovakvih ili sličnih problema izrađen je i usvojen Pravilnik o mobilnosti kojim se reguliraju sva prava i obveze onih koji ulaze u proces mobilnosti. Predstavnici naših ustrojbenih jedinica bili su uključeni u proces njegove izrade zajedno s Uredom za međunarodnu suradnju, Povjerenstvom za normativne akte i predstavnicima Studentskog zbora. Njegovim donošenjem zasigurno će se eliminirati određeni problemi, kao i objasniti moguće nejasnoće.
Kako namjeravate poboljšati studentsku mobilnost, na čemu još treba poraditi?
– Posljednjih godina broj studentskih mobilnosti u značajnom je porastu. U prilog tomu iznijet ću podatak kako su u razdoblju od 1. listopada 2015. do 30. rujna 2017. ostvarene 83 studentske mobilnosti, dok u tekućoj akademskoj godini dosad imamo oko 80 ostvarenih i odobrenih studentskih mobilnosti. Naravno, ni ovime ne smijemo biti zadovoljni, već se moramo još više truditi na kreiranju uvjeta za sudjelovanje u međunarodnoj razmjeni.
Uz pravilnik, doneseni su ili su u postupku usvajanja drugi pravni akti koji reguliraju ovu oblast. Zadaća nam je studente upoznati, ali im i olakšati proces prijave i samoga odlaska. Paralelno s ovime kontinuirano se održavaju radionice i prezentiraju stipendije veleposlanstava koja imaju sjedište u našoj zemlji. Svakako i pozitivna iskustva onih koji su sudjelovali u procesu razmjene utječu na povećanje zanimanja za boravak na stranim sveučilištima. I međunarodne ljetne škole, u kojima smo partneri, iako nisu oblik mobilnosti, potiču naše studente da kroz zajednički rad s kolegama iz inozemstva svladavaju prepreke učenja i polaganja na engleskom jeziku, ali i stječu nova iskustva.
Na koji se način strani studenti koji dođu na razmjenu na SUM mogu upoznati s aktivnostima koje nudite i kako ih što bolje uključiti u lokalnu zajednicu?
– Informacije o Sveučilištu i njegovim sastavnicama mogu se pronaći na našoj web-stranici na nekoliko stranih jezika, a napravljen je i vodič u kojemu se mogu naći detaljnije informacije kako o Sveučilištu tako i o Mostaru i Hercegovini. Nastojimo da se svatko tko dođe na Sveučilište i u Mostar poželi ponovno vratiti. Osim predavanja na koja su uključeni, nastoji ih se upoznati sa studentskim životom u Mostaru, kulturom, ali i prirodnim ljepotama našeg kraja.
U koje zemlje studenti i nastavnici Sveučilišta u Mostaru mogu otići na razmjenu?
– U okviru ERASMUS+ programa studenti i nastavnici mogu sudjelovati u programu mobilnosti u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Francuskoj, Norveškoj, Španjolskoj, Portugalu, Belgiji, Latviji, Estoniji, Turskoj… CEEPUS mreža osigurava program razmjene sa zemljama srednje i jugoistočne Europe. Međutim, ne smijemo zaboraviti ni posebne programe koji našim studentima osiguravaju studijski posjet ili čak jednogodišnje studiranje u inozemstvu. Upravo zahvaljujući ovakvim programima, naši studenti su imali mogućnost provesti dio studija u Rusiji, Kini, Mađarskoj, Italiji…
Postoje li na Sveučilištu u Mostaru studiji na stranom jeziku ili zajednički studiji sa sveučilištima iz inozemstva?
– Ako se želimo legitimirati kao suvremeno sveučilište, studiji na stranom jeziku su nam na izvjestan način imperativ. Na Sveučilištu u Mostaru trenutačno se na Medicinskom fakultetu izvodi integrirani studij medicine na engleskom jeziku. Filozofski fakultet može ponuditi pojedine studijske programe na stranim jezicima. Na ostalim ustrojbenim jedinicama postoji mogućnost izvođenja nastave pojedinačnih kolegija na nekom stranom, najčešće engleskom jeziku.
Jedan od najvećih problema mladih jest nezaposlenost. Možete li kazati kako mobilnost može smanjiti nezaposlenost?
– Nezaposlenost mladih i obrazovanih ljudi problem je ne samo naše zemlje ili onih iz neposrednog nam okružja već i razvijenih zemalja. Sudjelovanjem u mobilnosti na nju ne možemo izravno utjecati. Ali ona neizravno zasigurno ima pozitivan utjecaj.
Naši studenti najčešće odabiru sveučilišta koja su po broju studenata veća od našeg i na kojima studira veći broj studenata iz inozemstva. Za vrijeme boravka razvijaju različite sposobnosti, od jezičnih, komunikacijskih pa do unaprjeđenja osobnih vještina istodobno usvajajući nova znanja. Sve ovo im može pomoći da na globalnom tržištu rada, kada se na njemu nađu, prepoznaju i iskoriste prilike.
Sveučilište u Mostaru organiziralo je i prvi tjedan mobilnosti, a tom prigodom u Mostaru su boravili predstavnici europskih sveučilišta. Kakva su iskustva?
– Tjedni mobilnosti odlična su prigoda da se promovira visokoškolska ustanova na kojoj se događaj organizira, ali, jednako tako, i prigoda da se ojača suradnja između partnerskih ustanova te da se razmijene i eventualno usvoje uspješnija iskustva i prakse. U nastojanju da poboljša svoju mobilnost na svim područjima, Ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Mostaru odlučio je krenuti i u takav način prezentiranja i otvaranja svoje institucije prema visokoškolskim ustanovama diljem Europe.
Staff Week Training na Sveučilištu u Mostaru u svome je petodnevnom programu u središte svojih prezentacija i rasprava stavio ključnu problematiku kada je u pitanju mobilnost, a to je, prije svega, prepoznavanje nastavne i nenastavne mobilnosti i proces odabira kandidata, ali jednako tako razmijenjena su iskustava i primjeri dobre prakse na gostujućim partnerskim ustanovama.
Vecernji.ba
