Strah od domino efekta – Povijesni rezultat AfD-a ledi krv u žilama Bruxellesu. Što pobjeda krajnje desnice znači za Njemačku i Europu?
“Seizmički događaj”, “politički potres”, “prijelomni trenutak za Njemačku” – tako su politički analitičari i brojni mediji opisivali zapanjujuću pobjedu desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) na nedjeljnim lokalnim izborima u saveznoj pokrajini Saskoj-Anhalt. No, je li takav opis pretjeran?
Saska-Anhalt jedna je od manjih među 16 njemačkih saveznih pokrajina. Ima tek oko 1,7 milijuna birača, dok ih je na nacionalnoj razini oko 59 milijuna. Osim toga, AfD je za dlaku ostao bez apsolutne većine. Ipak, rezultat je politički iznimno važan, piše u svojoj analizi BBC-jeva urednica Katya Adler.
Udar na vlast u Berlinu
Prije svega, zbog posljedica koje bi mogao imati unutar same Njemačke.
Iako je riječ o pokrajinskim izborima, rezultat će se snažno odraziti i na nacionalnu politiku. Uvjerljiva pobjeda AfD-a dodatno povećava pritisak na već ozbiljno oslabljenu vladajuću koaliciju u Berlinu, a mogla bi zadati i novi udarac konzervativnom kancelaru Friedrichu Merzu.
Merz je upravo obećavao da će zaustaviti rast popularnosti AfD-a. Umjesto toga, stranka je ostvarila jedan od svojih najvećih izbornih uspjeha.
Politička slabost Berlina dolazi u posebno osjetljivom trenutku za Njemačku i Europsku uniju. Kao najmoćnija europska ekonomija, Njemačka se istodobno suočava s ratom u Ukrajini i ruskom prijetnjom, trgovinskim pritiskom Donalda Trumpa te sve snažnijom gospodarskom konkurencijom Kine.
Rezultat iz Saske-Anhalta otvorit će i mnogo širu raspravu o smjeru u kojem ide Njemačka.
Nacistička prošlost i dalje snažno određuje njemački politički prostor, a ovo je prvi veliki izborni trijumf radikalno desne nacionalističke stranke takvih razmjera od pada Trećeg Reicha 1945. godine.
‘The “far-right movement” is dead in Germany, it never even started. No mandate!’ https://t.co/rmsKyAreYY pic.twitter.com/HXs0VLbuMw
— Zoomer (@ZoomerHistorian) September 7, 2026
Njemačke vlasti AfD su djelomično označile kao protudemokratsku stranku, dok su pojedine regionalne organizacije, među kojima i ona u Saskoj-Anhaltu, proglašene krajnje desnim ekstremističkim skupinama. AfD je već dugo posebno snažan u istočnoj Njemačkoj, no istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je u međuvremenu postao i najjača politička stranka na nacionalnoj razini.
Sve to otvara neugodno pitanje za tradicionalne njemačke stranke: jesu li svojim biračima ponudile dovoljno uvjerljive odgovore na probleme koji ih najviše muče?
Trump i Rusija pozdravili rezultat
Pobjeda AfD-a nije prošla nezapaženo ni izvan Njemačke. Američki predsjednik Donald Trump među prvima je u nedjelju na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio rezultate izlaznih anketa iz Saske-Anhalta.
Poruke AfD-a – protivljenje imigraciji, kritika “woke” politike i slogan o Njemačkoj za Nijemce – u mnogočemu podsjećaju na Trumpov politički model „America First“.
AfD, poput niza drugih europskih nacionalističkih stranaka, snažno kritizira tradicionalne medije, dovodi u pitanje neovisnost institucija i zagovara povratak nacionalnog interesa u središte politike.
Zanimljivo je, međutim, da se Trumpovo ime rijetko izravno spominje u predizbornim kampanjama europskih političara. Razlog je jednostavan – svjesni su koliko je američki predsjednik nepopularan među dijelom europskih birača.
Ubrzo nakon Trumpa oglasio se i utjecajni ruski biznismen Kirill Dmitriev, direktor Ruskog fonda za izravna ulaganja. Rezultat AfD-a nazvao je “povijesnim”, njemačku saveznu vladu “diskreditiranom”, a kancelara Friedricha Merza “poniženim”.
Zašto Moskva pozorno prati AfD?
Ruski interes za njemačke izbore nije slučajan.
Njemačka je najveći pojedinačni donator Ukrajine, dok je Velika Britanija Kijevu isporučila projektile kojima se napadaju ciljevi na ruskom teritoriju. Moskva je zbog toga iznimno kritična prema objema državama.
AfD, s druge strane, zagovara znatno blaži odnos prema Rusiji. Stranka želi zaustaviti slanje vojne pomoći Ukrajini, ukinuti sankcije Moskvi i ponovno uspostaviti uvoz jeftinijih ruskih energenata. Njemačka industrija pretrpjela je snažan gospodarski udar nakon prekida uvoza ruskih energenata poslije ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Takva politika posebno može odjeknuti u istočnoj Njemačkoj, koja je i dalje znatno siromašnija od zapadnog dijela zemlje.
Saska-Anhalt najsiromašnija je njemačka savezna pokrajina. U tom dijelu zemlje još uvijek postoji fenomen poznat kao „Ostalgie“ – svojevrsna nostalgija za životom u bivšoj Istočnoj Njemačkoj.
Dio birača ondje smatra da su vremena komunizma, unatoč svim svojim nedostacima, donosila veću ekonomsku i socijalnu sigurnost.
To je posebno zanimljivo s obzirom na goleme iznose koje je ujedinjena Njemačka desetljećima ulagala u integraciju bivše Istočne Njemačke nakon pada Berlinskog zida 1989. godine. Procjene ukupnih troškova kreću se između 2,3 i tri bilijuna eura, ovisno o metodologiji izračuna i uračunavanju inflacije.
Unatoč tome, gospodarski jaz između istoka i zapada zemlje i dalje postoji.
Bruxelles strahuje od domino-efekta
Izbore u Saskoj-Anhaltu pozorno je pratio i Bruxelles.
Asylum seekers in Germany show us their skills with machete and knives. Only AfD can save Germany and Europe. pic.twitter.com/Hk6zHjS0wT
— RadioGenoa (@RadioGenoa) January 22, 2025
Sljedećih 12 mjeseci donosi niz važnih izbora u Europskoj uniji, među ostalim u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Poljskoj. U europskim institucijama postoji strah da bi rast popularnosti stranaka koje se smatraju ekstremnima, posebno na desnici, mogao biti širi europski trend.
Santiago Abascal, čelnik španjolske nacionalističke stranke Vox, na X-u je pobjedu AfD-a opisao kao “veliku nadu za Njemačku i Europu”.
S druge strane, francuski ministar za Europu Benjamin Haddad, saveznik centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona, ocijenio je da je riječ o “ozbiljnom trenutku za Europu” kada krajnja desnica pobijedi na regionalnim izborima u Njemačkoj.
Nacionalisti sve snažniji, Europa sve podijeljenija
AfD i druge europske stranke koje se označavaju kao krajnja ili radikalna desnica odbacuju takve etikete. Među njima također postoje velike razlike u političkim programima i retorici. Francuski Nacionalni skup Marine Le Pen, primjerice, prije dvije je godine izbacio AfD iz svoje skupine u Europskom parlamentu, ocijenivši ga previše radikalnim.
Ipak, mnoge od tih stranaka dijele snažan antimigracijski stav i nacionalističku političku poruku.
Upravo to zabrinjava Bruxelles.
Bilo da je riječ o porukama “Njemačka na prvom mjestu”, “Italija na prvom mjestu” ili “Francuska za Francuze”, europske institucije strahuju da bi jačanje nacionalističkih stranaka moglo dodatno oslabiti europsko jedinstvo – upravo u trenutku kada je ono potrebnije nego ikad.
Stranke poput AfD-a ili talijanske Lige uglavnom su izrazito euroskeptične. Bruxelles, međutim, upozorava da Europa mora djelovati zajedno kako bi se suprotstavila pritiscima Washingtona, ali i zaštitila europske tvrtke od kineske konkurencije i mogućeg dampinga.
Slično vrijedi i za europsku sigurnost. Slabljenje sankcija protiv Rusije ili odustajanje od čvrstog odnosa prema NATO-u, upozoravaju europski sigurnosni krugovi, moglo bi ohrabriti Moskvu.
Birači ne misle nužno da glasaju za ekstremizam
No postoji i druga strana priče.
Europski birači vrlo dobro osjećaju posljedice ratova i geopolitičkih sukoba. Brinu ih rat u Ukrajini i sukob na Bliskom istoku, ali i problemi koji su mnogo bliži njihovoj svakodnevici – zdravstveni sustavi koji pucaju pod pritiskom, pad životnog standarda i sve veća ekonomska nesigurnost.
Imigracija i sigurnost na ulicama također su među najvećim brigama birača.
Upravo zato rezultat Saske-Anhalta može se promatrati kao snažno upozorenje tradicionalnim političkim strankama, ali i institucijama koje birači sve češće doživljavaju kao dio otuđenog “establišmenta”.
To što birači na izborima počinju gledati prema desnici ili ljevici ne znači nužno da su svi odjednom postali ekstremisti.
Mnogi jednostavno smatraju da su ih stranke kojima su desetljećima davali povjerenje iznevjerile.
“Sve je moguće”
AfD je svoju kampanju u Saskoj-Anhaltu vodio pod optimističnim sloganom “Sve je moguće”, uz obećanje da će Nijemcima vratiti ponos na vlastitu zemlju.
Stranka još nije imala priliku pokazati kako bi izgledala njezina vlast na saveznoj razini. No upravo bi to uskoro moglo postati njezina najveća prednost.
Nakon godina nezadovoljstva tradicionalnim političkim strankama, sve je više birača spremno dati priliku opciji koja dosad nije bila na vlasti – a povijesni rezultat u Saskoj-Anhaltu pokazuje koliko je taj trenutak blizu.
Congratulations to AfD @AfD on its victory in Saxony-Anhalt: 43.8%, more than double its 2021 result, while the CDU @CDU fell to 17.2%.
For years AfD @AfD was isolated, targeted by attempts to ban it and subjected to political pressure. Yet voters answered by doubling its… pic.twitter.com/LWt8WGQO9e— Victoria Furtuna (@victorymoldova) September 7, 2026
