Naslovnica Zanimljivosti Obitelj Selidba u Hrvatsku bila je nešto najbolje što smo učinili

Selidba u Hrvatsku bila je nešto najbolje što smo učinili

ŠVEDSKI BRAČNI PAR NAPUSTIO SVOJU ZEMLJU I DOSELIO SE U HRVATSKU ‘To je najbolje što smo učinili’

I dok Hrvatska ima problem s velikim iseljavanjem Hrvata, čini se da je nekim strancima Hrvatska i poželjna zemlja za život. Naime, dvoje švedskih umirovljenika, 68-godišnja Gunilla Fyrsjö i 67-godišnji Thomas Öhman, odlučilo se preseliti u Kaštel Sućurac i zamijeniti hladnu Skandinaviju mediteranskom klimom.

‘Selidba u Hrvatsku bila je nešto najbolje što smo učinili. U Švedskoj se radi, potom se ruča, pa bulji u televizor i na kraju ide na spavanje. Ne zanima nas takav ritam, želimo uživati u životu’, kažu švedski supružnici, koji su i prije toga voljeli putovati na sunčane destinacije, za švedski dnevni list Aftonbladet, prenosi Index.

Nakon što je njihov sin odrastao i osamostalio se, Fyrsjö i Öhman odlučili su otići u prijevremene mirovine (sa 62 i 61 godinom) i otputovati u toplije krajeve. Naravno, isprva su njihovi prijatelji i radni kolege, Gunillini iz porezne uprave i Thomasovi iz talionice u Skellefteåu, bili šokirani njihovom odlukom.

‘Umjesto da radimo do zadnjeg dana, odlučili smo živjeti malo jednostavnije i uživati u slobodi. U Hrvatskoj su troškovi života mnogo manji nego u Švedskoj. Imamo dovoljno novca da živimo baš kako želimo. Kao strani umirovljenici, ovdje plaćamo samo 25 posto poreza. Dakle, sve u svemu, ovdje živimo nevjerojatno jeftino’, kaže Thomas.

Što se tiče troškova u Kaštel Sućurcu, kažu da za režije, pristup internetu, održavanje dvaju automobila, najam garaže i veza za brod troše do 500 eura. Gunilla je objasnila kako su u Hrvatsku doputovali minimalistički, sa šest kartonskih kutija, dvije putne torbe s odjećom i jednim automobilom.

‘Bilo je pravo oslobođenje riješiti se svih tih stvari koje smo imali u Švedskoj. Sve što nam je trebalo za kuću u Kaštel Sućurcu, kupili smo ovdje. A s obzirom na to da mnogo vremena provodimo izvan kuće, stvari i predmeti nam zaista nisu tako važni’, objašnjava Gunilla. S obzirom na to da ne znaju govoriti hrvatski jezik, komuniciraju na engleskom.

Međutim, oduševljeni su dobrodošlicom lokalnog stanovništva i nisu imali nikakvih problema s komunikacijom. Kažu da su Dalmatinci vrlo znatiželjni i gostoljubivi, a s nekim Hrvatima su se i sprijateljili. Naučili su kuhati hrvatske specijalitete, ali i uživati u ispijanju kava u kafićima.

Prednosti života u Dalmaciji

Švedski par također je pohvalio i hrvatsko zdravstvo, tako da se ne brinu za budućnost.

‘Zdravstvo ovdje funkcionira izvrsno. Dobro je što se ovdje tijekom cijele godine može boraviti izvan kuće. Uvijek ima dovoljno sunca i topline, a i ljudi koji imaju vremena za razgovor i druženje’, zadovoljno govori Thomas.

Prema njima, prednosti života u Dalmaciji su klima, koja omogućava aktivnosti izvan doma tijekom cijele godine, Hrvati koji su ‘prijateljski nastrojeni i spremni pomoći’, troškovi života koji su značajno niži nego u Švedskoj, posebice kad su u pitanju hrana i piće.

Ipak navode i neke mane, prije svega birokraciju zbog koje je ‘sve komplicirano i traje dugo pa stranci trebaju zatražiti pomoć prije nego što nauče kako stvari funkcioniraju’.

Promet je isto tako mana jer ‘ljudi ne poštuju prometna pravila i nesreće su vrlo česte’, a tu su i hijerarhija i birokracija: ‘Ogroman je respekt prema državnim službenicima, ne smijete doći pred njih u kratkim hlačama.’