Koordinacija slobodnih sindikata Bosne i Hercegovine osuđuje pokušaje daljnjeg smanjenja trajanja bolovanja koje plaća poslodavac, a koje trenutno iznosi 42 dana.
Kažu da su zabrinuti zbog retorike kojom se radnici u Bosni i Hercegovini pokušavaju prikazati kao besposličari koji navodno zloupotrebljavaju svoje pravo na bolovanje.
Smatraju da su takve insinuacije neutemeljene, uvredljive i nepravedne.
– Velika većina radnika koristi bolovanje samo kada je to medicinski opravdano – zbog bolesti, ozljeda ili ozbiljnih zdravstvenih stanja. Jasno je da ovim prijedlozima dio poslodavaca želi prenijeti svoje zakonske obveze na državu, odnosno na zdravstvene fondove, kako bi u potpunosti smanjili vlastite troškove poslovanja. Time bi se teret financiranja bolovanja prebacio na javne fondove koji su već opterećeni, dok bi poslodavci izbjegli dio odgovornosti za zdravlje i sigurnost svojih zaposlenika – navodi Sindikat.
Ističu da takav pristup smatraju neprihvatljivim i društveno neodgovornim.
– Istovremeno, isti poslodavci žale se na nedostatak radne snage kada su radnici na bolovanju, ali ne nude nikakvo objašnjenje kako tog problema navodno neće biti ako se troškovi bolovanja prebace s njih na državu. Radnik koji je bolestan ili ozlijeđen nije ‘raspoloživa radna snaga’, bez obzira na to tko snosi trošak bolovanja. Prenošenje financijske obveze na državu ne stvara nove radnike niti rješava problem organizacije rada, planiranja osoblja i uvjeta u kojima ljudi rade – objašnjava Sindikat.
Pozvali su poslodavce da se usredotoče na ono što je njihova zakonska i moralna obveza: osiguranje sigurnih i dostojanstvenih uvjeta rada. To, kako navode, podrazumijeva: potpuno i dosljedno poštivanje propisa o zaštiti na radu, osiguravanje odgovarajuće zaštitne opreme i sredstava za siguran rad na svakom radnom mjestu, organizaciju rada koja neće ugroziti zdravlje zaposlenika, strogo poštivanje osmosatnog radnog vremena, poštivanje prava radnika na dnevni, tjedni i godišnji odmor.
Podsjećaju da su ozljede na radu, profesionalne bolesti, kronični umor i stres često izravna posljedica loše organizacije rada, nekontroliranog prekovremenog rada, nedostatka opreme i neadekvatnih mjera zaštite.
– Vrijeme je da se prestane s etiketiranjem radnika i da se odgovornost za sigurne uvjete rada preuzme tamo gdje joj je i mjesto – kod poslodavaca i nadležnih institucija – zaključili su u izjavi.
