Zastupnik Hrvatske republikanske stranke (HRS) u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Slaven Raguž oštro je reagirao na gostovanje zastupnika SDA Harisa Zahiragića na Hrvatskoj radioteleviziji, ocijenivši kako je njegov nastup otvorio brojna pitanja o položaju i političkom predstavljanju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
“Zahiragić zagovara čisti šovinizam”
“Kada netko tvrdi da bi Bošnjaci, zato što su najbrojniji, trebali imati približno 70 ili 80 posto političke moći u Federaciji BiH, zapravo zagovara model koji je nespojiv s temeljnim ustavnim načelima Federacije BiH i Bosne i Hercegovine. U politološkom smislu, to je čisti šovinizam”, navodi Raguž i dodaje kako, u teoriji, šovinizam predstavlja ideologiju ili politički stav prema kojem jedna nacionalna, etnička ili druga društvena skupina polaže pravo na privilegiran položaj u odnosu na druge skupine.
“U višenacionalnim društvima manifestira se kroz nastojanje da se brojčana nadmoć pretvori u trajnu političku dominaciju nad drugim zajednicama. Nastup Harisa Zahiragića na HRT-u bio je školski primjer takvog političkog pristupa”, dodaje.
U objavi na društvenim mrežama Raguž je ustvrdio kako zagovaranje političke moći isključivo na temelju brojčane nadmoći jednog naroda nije u skladu s ustavnim načelima Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Prema njegovim riječima, takav pristup predstavlja pokušaj pretvaranja demografske većine u trajnu političku dominaciju nad drugim konstitutivnim narodima.
“Iznio je toliko neistina i pogrešnih tvrdnji da je to naprosto nevjerojatno”, rekao je Raguž.
“Članak Ustava, Harise”
Raguž se posebno osvrnuo na pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH te je podsjetio na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”, navodeći kako legitimno političko predstavljanje podrazumijeva da predstavnike jednog konstitutivnog naroda biraju pripadnici tog naroda.
Istaknuo je kako je Zahiragić kaže kako je ”legitimno da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva samo zato što se kandidat formalno izjašnjava kao Hrvat”, no, kako kaže Raguž, Ustavni sud BiH je u presudi U-23/14, poznatoj kao predmet ”Ljubić”, jasno naglasio da pravo na demokratsko odlučivanje kroz legitimno političko predstavljanje mora biti utemeljeno na izboru predstavnika od strane naroda koji predstavlja i čije interese zastupa.
Svrha institucija koje štite kolektivna prava konstitutivnih naroda, kako navodi, nije puko nacionalno ili etničko deklariranje kandidata, nego postojanje političke veze između izabranog predstavnika i naroda koji ga bira.
“Članak V., stavak 2.d Ustava, Harise”, upozorio je Raguž.
Pitanje HNŽ-a
Kritizirao je i, kako navodi, interpretacije vezane uz raspodjelu izaslanika iz Hercegovačko-neretvanske županije u Dom naroda Federacije BiH, ističući da se broj izaslanika ne određuje prema odnosu Hrvata i Bošnjaka unutar pojedine županije, nego prema udjelu određenog naroda u ukupnoj populaciji tog naroda na razini Federacije.
“Izaslanici se ne određuju prema omjeru Hrvata i Bošnjaka unutar jedne županije, nego prema udjelu pojedinog naroda u toj županiji u odnosu na ukupan broj pripadnika toga naroda u Federaciji BiH. Upravo zato HNŽ daje najveći broj hrvatskih izaslanika, njih pet, jer u toj županiji živi jedan od najvećih udjela ukupnog hrvatskog stanovništva Federacije BiH. To nije dokaz ‘viška prava’, nego upravo suprotno – pokušaj osiguranja proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda na razini Federacije”, istaknuo je.
Kako kaže Raguž, Zahiragić spominje netočne demografske podatke i brojke zaposlenih u Čapljini, Stocu i drugim sredinama, no prešućuje stvarne brojke nebošnjaka u većinski bošnjačkim sredinama.
“Evo snimke”
U nastavku objave Raguž se dotaknuo i pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva vođenih u Neumu, podsjetivši na ranije izjave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića o tijeku tih razgovora koje je Zahiragić negirao u emiji Otvoreno.
“Ipak, vrhunac i dio koji najbolje oslikava bošnjačku politiku, posebice politiku najjače bošnjačke stranke, jest kronična kratkoročna amnezija. Zahiragić je zaboravio da je Izetbegović javno priznao kako je odugovlačio razgovore u Neumu da ne bi došlo do dogovora”, rekao je Raguž i istaknuo kako je Zahiragić rekao kako će se ispričati ako za tu izjavu postoji dokaz.
“Pa evo snimke”, napisao je Raguž i priložio video.
Raguž je u objavi naveo kako je Zahiragić u spomenutoj emisiji učinio više za razumijevanje hrvatskog pitanja u BiH nego deseci hrvatskih političara posljednjih godina jer je pokazao kako izgleda politika koja jednakopravnost smatra problemom, a dominaciju demokracijom.
“Zahiragić je večeras učinio više za razumijevanje hrvatskog pitanja u BiH nego desetine hrvatskih političara posljednjih godina”, napisao je Raguž, zaključivši objavu riječima: “Zato, zovite ga češće”, zaključio je Raguž.
Žustra rasprava
Podsjetimo, u emisiji ”Otvoreno” raspravljalo se o inicijativi Domovinskog pokreta za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH, kojom bi se, prema DP-u, spriječilo novo preglasavanje Hrvata pri izboru člana Predsjedništva BiH. Mladen Barać najavio je kako će DP za dva tjedna predstaviti službeni pozicijski dokument te pojasnio kako bi model uključivao dvije glasačke kutije za birače na istim biračkim mjestima.
Haris Zahiragić u raspravi je oštro odbacio prijedloge koji uključuju hrvatsku izbornu jedinicu ili spominjanje Herceg-Bosne. Poručio je kako ”Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH” te upozorio sugovornike kako, prema njegovim riječima, iz Hrvatske nije dobro prijetiti niti se miješati u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Također je tvrdio kako je Željko Komšić legalan i legitiman član Predsjedništva BiH, navodeći kako Ustav BiH propisuje izbor dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske. Kritizirao je prijedlog o dvije glasačke kutije, pitajući što bi u tom slučaju bilo s građanima koji se ne izjašnjavaju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati.
Zahiragić je iznio i tvrdnju kako Hrvati, unatoč manjem broju zastupnika, imaju značajnu zastupljenost u izvršnoj vlasti, spominjući Vijeće ministara, predsjednicu Federacije BiH i vodstva domova Parlamenta FBiH. Time je pokušao osporiti tezu kako su Hrvati institucionalno potpuno potisnuti.
