Naslovnica Vijesti Bosna i Hercegovina Što čeka Novalića, Solaka, Hodžića i Milićević?

Što čeka Novalića, Solaka, Hodžića i Milićević?

Nakon što je Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu protiv Fadila Novalića, Fahrudina Solaka, Fikreta Hidžića i Jelke Miličević, te pravne osobe „Srebrena malina“ d.o.o. Srebrenica, velik je interes javnosti u pravcu koja je sada zakonska procedura i što će dalje poduzimati Tužiteljstvo i Sud BiH, te optuženi. Zamolili smo odvjetnicu Nadu Dalipagić da pojasni dalju zakonsku proceduru, a nakon podizanja optužnice. Odvjetnica se odazvala i objasnila zakonski slijed nakon podizanja optužnice:

-Zakonom o kaznenom postupku BiH propisano je da kad u toku istrage tužitelj nađe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjičeni učinio krivično djelo, sačinit će i istu uputiti na potvrđivanje sucu za prethodno saslušanje.

Optužnica sadrži: a) naziv Suda, b) ime i prezime osumnjičenog, s osobnim podacima, c) opis djela iz kog proizilaze zakonska obilježja kaznenog djela, vrijeme i mjesto izvršenja kaznenog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvršeno kazneno djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se kazneno djelo što preciznije odredi, d) zakonski naziv kaznenog djela, s navođenjem odredbe kaznenog zakona, e) prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznačenje svjedoka i vještaka, ili pseudonima zaštićenih svjedoka, spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz, f) rezultat istrage, g) dokaze koji potkrjepljuje navode optužnice.

Tužiteljstvo upućuje optužnicu Sudu na potvrđivanje. Odmah nakon prijema optužnice, sudac za prethodno saslušanje ispitat će da li je Sud nadležan, te da li je optužnica propisno sastavljena.

Sudac za prethodno saslušanje može potvrditi ili odbiti sve ili pojedine tačke optužnice u roku od osam dana, a u složenim predmetima u roku od 15 dana od dana prijema optužnice. Ako odbije sve ili pojedine tačke optužnice, sudac za prethodno saslušanje donosi rješenje koje se dostavlja tužitelju. Protiv ovog rješenja žalba se podnosi u roku od 24 sata. O žalbi odlučuje vijeće Suda.

Ako se potvrde pojedine ili sve tačke optužnice, osumnjičeni dobiva status optuženog. Sudac za prethodno saslušanje dostavlja optužnicu optuženom i njegovom braniocu. Sudac za prethodno saslušanje dostavit će optužnicu optuženom koji je na slobodi bez odgađanja, a ako se nalazi u pritvoru, u roku od 24 sata po potvrđivanju optužnice. Sudac za prethodno saslušanje obavijestit će optuženog da u roku od 15 dana od dana dostavljanja optužnice ima pravo na podnošenje prethodnih prigovora, da će ročište o izjašnjenju o krivici biti zakazano odmah nakon donošenja odluke o prethodnim prigovorima, odnosno nakon isteka roka za ulaganje prethodnih prigovora, te da može navesti prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na glavnom pretresu.

Izjašnjenje o krivnji optuženi daje sudcu za prethodno saslušanje u prisustvu tužitelja i branioca. Prije izjave o priznanju krivice,optuženi će biti upoznat o svim mogućim posljedicama priznanja krivice. U slučaju da optuženi nema branioca, sudac za prethodno saslušanje će provjeriti da li optuženi razumije posljedice izjašnjavanja o krivici, kao i da li postoje uvjeti za postavljanje branitelja po službenoj dužnosti. Izjava o krivnji i danim upozorenjima unosi se u zapisnik.

Ukoliko se optuženi ne izjasni o krivici, sudac za prethodno saslušanje će po službenoj dužnosti unijeti u zapisnik da optuženi poriče krivnju. Ako se optuženi izjasni da je kriv, sudac za prethodno saslušanje će uputiti predmet sudcu odnosno vijeću radi zakazivanja ročišta. Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivnje, Sud provjerava: a) da li je do izjave o priznanju krivice došlo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, b) da li je optuženi upozoren i razumio da se izjavom o priznanju krivice odriče prava na suđenje, c) da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuženog, d) da li je optuženi upoznat i razumio moguće posljedice u vezi sa imovinskopravnim zahtjevom i oduzimanjem imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, e) da li je optuženi upoznat sa odlukom o naknadi troškova krivičnog postupka i sa pravom da bude oslobođen naknade.

Ukoliko optuženi izjavi da nije kriv, sudac za prethodno saslušanje će proslijediti predmet sucu, odnosno vijeću kojem je predmet dodijeljen u cilju zakazivanja glavnog pretresa.

Valja napomenuti da osumnjičeni i njegov branitelj mogu do završetka glavnog pretresa, odnosno pretresa pred Apelacionim vijećem pregovarati sa tužiteljem o uvjetima priznanja krivnje za djelo za koje se osumnjičeni, odnosno optuženi tereti. Sporazum o priznanju krivnje ne može se zaključiti ako se optuženi na ročištu za izjašnjenje o krivnji izjasnio da je kriv.

Prilikom pregovaranja sa osumnjičenim, odnosno optuženim i braniteljem o priznanju krivnje, tužitelj može predložiti izricanje kazne ispod zakonom određenog minimuma kazne zatvora za to kazneno djelo, odnosno blažu sankciju za osumnjičenog, odnosno optuženog u skladu sa kaznenim zakonom. Sporazum o priznanju krivice sačinjava se u pisanoj formi i uz optužnicu se dostavlja sudcu za prethodno saslušanje, odnosno vijeću.

Što se tiče prethodnih prigovora na optužnicu, Zakon o kaznenom postupku BiH propisao je da se prethodni prigovori mogu podnijeti zbog:

– osporavanja nadležnosti, formalnih nedostataka optužnice, osporavanja zakonitosti dokaza, zahtjeva spajanja ili razdvajanja postupka, osporavanja odluke o odbijanju zahtjeva za postavljanje branitelja na temelju članka 46. ovog Zakona.

Nakon naprijed navedene zakonom propisane procedure tj. nakon što je odlučeno o prethodnim prigovorima, odnosno nakon što se optuženi izjasnio da nije kriv, zakazuje se glavni pretres.

Dnevni list