Službenim pristupanjem Hrvatske zajednici zemalja Schengen zone 1. siječnja 2023. godine BiH i u pogledu migrantske krize ostaje predsoblje Europe, a strožije mjere na zapadnim granicama pretvorit će nas u svojevrsnu čekaonicu za stotine nesretnih ljudi koji svoju sreću vide u EU.
Teško ući
Nakon iskustva iz prosinca 2020. jasno je da, uz stalno prebacivanje odgovornosti i migranata iz RS u FBiH, relativno mali broj može dovesti do nove humanitarne katastrofe.
– Uvođenje schengenskih kontrola na granici s Hrvatskom otežat će situaciju. Može se desiti da se više migranata uputi prema BiH. Vidjeli ste da je i Srbija uvela određene mjere, teško je ući u zemlje poput Mađarske i Rumunjske, pa bi se oni ovdje zadržavali, uglavnom u USŽ. Trenutno je drugačija situacija u našim kampovima, što je olakšavajuća stvar, ali, ako dođe do nekog novog ratnog žarišta u svijetu, broj migranata bi se mogao značajno povećati – kaže Nedžad Korajlić, profesor Fakulteta za kriminalistiku UNSA-e.
Slaže se s ocjenom da ni potresni prizori iz bh. gradova, posebno iz kampova u okolini Bihaća od prije dvije godine, nisu bili dovoljni da se istočna granica BiH bolje zaštiti. Navodi da je problem teren, ali i stav RS da ne dozvoli strožiji režim na granici sa Srbijom.
– Sa sigurnošću granica konsolidiramo kompletnu sigurnost u BiH. U migrantskoj krizi kroz BiH su prolazili svakakvi ljudi, bilo ih je s raznih lista, čak i terorista i ljudi s tjeralica iz SAD. Kako bi narod rekao, “vile su nas pronosale” – ističe Korajlić.
Kontroliran prijelaz
Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić kratkoročno ne očekuje eskalaciju migrantske krize, pogotovo ne u zimskom periodu, ali sigurnost granica, kontroliran prijelaz i siguran protok ljudi, roba i kapitala jesu prioriteti svake od država i EU.
– Mislim da Schengen neće ništa značajno promijeniti kad je u pitanju eventualno povećan broj migranata. O tome se posljednjih dana izvan scene razgovara. Schengen podrazumijeva zakonitu i kontinuiranu kontrolu na graničnim prijelazima i dodatni nadzor granice – kaže Krešić.
Dodatni napori
Krešić pogrešnim smatra fokus na jačanju granice sa Srbijom, jer su migranti i do sada, prolazeći preko Grčke, kroz Schengen dolazili u BiH.
– Mislim da ukupna situacija koja je kreirana posljednjih nekoliko godina uopće nije doprinijela povećanju kapaciteta za osiguranje državne granice. Mi ćemo morati učiniti dodatne napore, to nam treba biti jedan od prioriteta, da osiguramo financijske i ljudske resurse GPBiH da može biti efikasnija – ističe Krešić.
