Definicija – ratni zločin
Ratni zločin, međunarodni zločin koji se sastoji u teškim kršenjima normi međunarodnoga ratnog, odnosno humanitarnoga prava. Vezan je uz postojanje oružanoga sukoba, a počinitelj je pojedinac koji djeluje u vlastito ime ili kao dužnosnik svoje države. Ratni zločin sastoji se u kršenjima međunarodnih ugovora (Haških konvencija i deklaracija iz 1899. i 1907. te Ženevskih konvencija za zaštitu žrtava rata iz 1949) i običajnih pravila međunarodnoga ratnog, odnosno humanitarnoga prava. Velik broj normi sadržanih u spomenutim ugovorima postao je i dijelom općeg običajnoga međunarodnog prava, obvezujućega za sve države svijeta. Ratnim zločinom smatra se: namjerno ubojstvo, mučenje, nečovječno postupanje uključujući i biološke pokuse nad ranjenicima, bolesnicima, brodolomcima i ostalim pripadnicima oružanih snaga koji su položili oružje ili su nesposobni za borbu, ratnim zarobljenicima i civilnim osobama, namjerno uzrokovanje teških patnji i teške povrjede fizičkog integriteta ili zdravlja tih osoba. U ratni zločin ubrajaju se i pljačka, uništenje i prisvajanje dobara (koje nije opravdano vojnom potrebom i koje je izvedeno na nedopušten i samovoljan način), prisila nad zaštićenim osobama (da služe u oružanim snagama neprijatelja), lišavanje prava na redovito i nepristrano suđenje, nezakonita deportacija ili preseljenje, nezakonito lišavanje slobode te uzimanje talaca. Također, ratnim se zločinom smatraju i neki nedopušteni načini vođenja neprijateljstava, kao što su: izjava da se protivniku neće davati milost, napad bez izbora cilja, perfidni načini borbe, uporaba zabranjenih oružja. Ženevske konvencije obvezuju države da u svojem kaznenom zakonodavstvu inkriminiraju teška kršenja njihovih odredbi i osiguraju propise za suzbijanje takvih čina, te i da za takva kršenja, tj. ratni zločin, predvide najstrože kaznene sankcije, pronađu počinitelje i podvrgnu ih kaznenom postupku ili predaju na progon trećoj državi. Međunarodno pravo ne priznaje zastaru kaznenoga progona i kažnjavanja za ratni zločin. Individualna kaznena odgovornost za ratni zločin do I. svjetskog rata temeljila se na unutarnjem zakonodavstvu država; tek su mnogobrojni ratni zločini učinjeni u II. svjetskom ratu pridonijeli ostvarenju izravne kaznene odgovornosti za ratni zločin na razini međunarodne zajednice. Međunarodni vojni sud u Nürnbergu, te Međunarodni vojni sud za Daleki istok u Tokyju imali su u svojoj nadležnosti suđenje za ratne zločine, a Opća skupština UN-a potvrdila je načela sadržana u Statutu Nürnberškoga suda kao načela međunarodnoga prava. Međunarodna kaznena odgovornost za ratne zločine predviđena je 1993. i Statutom Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, te djelomično 1994. Statutom Međunarodnoga kaznenog suda za Ruandu, a 1998. suđenje za ratni zločin stavljeno je i u nadležnost stalnoga Međunarodnoga kaznenog suda. Hrvatsko kazneno zakonodavstvo inkriminira ratni zločin obuhvaćajući teška kršenja Ženevskih konvencija iz 1949., ali i Ženevskih dopunskih protokola iz 1977. te predviđa za njih najstrože kaznene sankcije.
Američki predsjednik Joe Biden nazvao je Vladimira Putina ratnim zločincem kada je govorio o ratu u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i britanski premijer Boris Johnson već prije su optužili Rusiju za počinjenje ratnih zločina, piše BBC.
Što je ratni zločin?
Možda se ne čini tako, ali čak i rat ima svoja pravila, smatra Međunarodni odbor Crvenog križa. Ona su sadržana u međunarodnim ugovorima zvanim Ženevske konvencije i nizu drugih međunarodnih zakona i sporazuma.
Civili se ne smiju namjerno napadati, kao ni infrastruktura koja je ključna za njihov opstanak. Neka su oružja zabranjena zbog neselektivne ili užasne patnje koju uzrokuju, poput protupješačkih nagaznih mina i kemijskog ili biološkog oružja. O bolesnima i ranjenima mora se brinuti, uključujući i ozlijeđene vojnike koji imaju prava kao ratni zarobljenici. Drugi zakoni zabranjuju mučenje i genocid – namjerni pokušaj uništenja određene skupine ljudi.
Teška kaznena djela počinjena tijekom rata kao što su ubojstvo, silovanje ili masovni progon neke skupine poznata su kao zločini protiv čovječnosti.
Koje optužbe za ratne zločine u Ukrajini?
U razgovoru s novinarima u Bijeloj kući u srijedu, predsjednik Biden prvi put je opisao ruskog predsjednika Putina kao ratnog zločinca. Dužnosnici Bijele kuće kasnije su rekli da je “govorio iz srca”, umjesto da je dao službenu izjavu. No, Kremlj je odgovorio da je to neprihvatljiva i neoprostiva retorika.
Ukrajina je optužila ruske snage za bombardiranje kazališta u kojem su se sklonili civili u opkoljenom primorskom gradu Mariupolju. BBC-u prenosi da je u zgradi bilo više od 1000 ljudi, a broj žrtava nije poznat.
Ukrajina je ranije nazvala ruski zračni napad na bolnicu u Mariupolju ratnim zločinom. Tri osobe su poginule, a 17 djelatnika i pacijenata je ozlijeđeno. Ruske trupe također su optužene da ciljaju civile u bijegu. Sve je više dokaza da su kasetne bombe – streljivo koje se razdvaja u mnoštvo manjih bombi – pogodile civilna područja Harkiva.
Velika Britanija kaže da je Rusija koristila termobarične eksplozive, koji stvaraju masivni vakuum usisavanjem kisika. Oni nisu zabranjeni, ali njihova namjerna uporaba u blizini civila gotovo bi sigurno prekršila pravila ratovanja. Mnogi stručnjaci tvrde da je sama invazija zločin zbog koncepta “agresivnog ratovanja”.
Kako se progone osumnjičeni ratni zločinci?
Svaka država dužna je istraživati osumnjičene za ratne zločine. Neke nacije to čine ustrajnije od drugih. U Velikoj Britaniji, viši policijski službenici ponudili su pomoć u prikupljanju dokaza o potencijalnim zločinima u Ukrajini.
Kako se osumnjičeni ratni zločinci mogu procesuirati?
Od Drugog svjetskog rata postojao je niz jednokratnih sudova, uključujući tribunal koji istražuje ratne zločine tijekom raspada Jugoslavije. Također je uspostavljeno tijelo koje će procesuirati odgovorne za genocid u Ruandi 1994. godine.
Danas Međunarodni kazneni sud (ICC) i Međunarodni sud pravde (ICJ) imaju uloge nadzirati pravila ratovanja.
Međunarodni sud pravde
ICJ odlučuje o sporovima između država, ali ne može krivično goniti pojedince. Ukrajina je pokrenula postupak protiv Rusije. Ako ICJ presudi protiv Rusije, Vijeće sigurnosti UN-a bilo bi odgovorno za provođenje presude. No, Rusija je jedna od pet stalnih članica Vijeća i mogla bi staviti veto na svaki prijedlog sankcija.
Međunarodni kazneni sud
ICC istražuje i procesuira pojedinačne ratne zločince koji se nisu našli pred sudovima pojedinih država. To je trajni moderni nasljednik Nürnberškog suda, koji je 1945. gonio ključne nacističke vođe. Nürnberg je učvrstio načelo da nacije mogu osnovati poseban sud koji će štititi međunarodno pravo.
Može li ICC procesuirati kaznena djela u Ukrajini?
Glavni tužitelj ICC-a, britanski odvjetnik Karim Khan, kaže da postoji razumna osnova da su u Ukrajini počinjeni ratni zločini. Istražitelji će se osvrnuti na prošle i sadašnje optužbe od 2013. godine, prije ruske aneksije Krima. Ako postoje dokazi, tužitelj će tražiti od sudaca ICC-a da izdaju naloge za uhićenje kako bi pojedince doveli pred suđenje u Haagu.
Ali postoje praktična ograničenja moći ICC-a. Sud nema vlastite policijske snage pa se u uhićenju osumnjičenika oslanja na pojedine države. Kao ni SAD, ni Rusija nije član suda – povukla se 2016. Predsjednik Putin neće izručiti nijednog osumnjičenika, koji mogu biti uhićeni tek ako napuste Rusiju, ali i to je pod upitnikom.
Mogu li biti procesuirani Putin ili drugi čelnici?
Mnogo je lakše optužiti za ratni zločin vojnika koji ga je počinio, nego lideru koji ga je naredio. Ali ICC također može procesuirati kazneno djelo “vođenja agresivnog rata”. To je zločin neopravdane invazije ili sukoba izvan opravdane vojne akcije u samoobrani. To je uvedeno u Nürnbergu, nakon što je sudac kojeg je poslala Moskva uvjerio saveznike da se nacistički vođe trebaju suočiti s pravdom za “zločine protiv mira”.
Međutim, profesor Philippe Sands, stručnjak za međunarodno pravo na University College u Londonu, kaže da ICC ne može procesuirati ruske čelnike zbog toga što njihova zemlja nije ugovorna strana suda. Teoretski, Vijeće sigurnosti UN-a moglo bi zatražiti od ICC-a da istraži ovo djelo. Ali opet, Rusija bi na to mogla staviti veto.
Postoji li ikakav drugi način za procesuiranje pojedinaca?
Učinkovitost ICC-a i način na koji se međunarodno pravo primjenjuje u praksi ne ovise samo o ugovorima, već i o politici i diplomaciji. Profesor Sands i mnogi drugi stručnjaci tvrde da rješenje još jednom, kao i u slučaju Nürnberga, leži u diplomaciji i međunarodnom sporazumu. On poziva svjetske čelnike da uspostave jednokratni sud za procesuiranje zločina agresije u Ukrajini.
