17.9 C
Mostar
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Štorija o HŠK Zrinjski: Trebalo je ostati Hrvat, pošten i veliki, bez obzira na vlastodršce i njihova nastojanja

Da su doista bolji od svojih konkurenata igrači »Zrinjskog« su pokazivali i u prijateljskim utakmicama pobijedivši tako sve klubove iz Mostara, ali i na gostovanjima gdje su redovito opravdavali ulogu favorita. I igrom i ponašanjem. Tih dvadesetih njihova gostovanja pamte se u Dubrovniku (3:1), Čapljini (4:0), Sarajevu (2:0), itd. No, takvi uspjesi i popularnost hrvatskog kluba nisu godili svima, zabilježeno je u časopisu HUM.

- Oglas -

Jugoslavenske vlasti nisu mogle uticati na raspoloženje građana Mostara i znanje igrača »Zrinjskog«, ali tražile su način kako im odmoći. Građanstvo je mahom bilo uz »Zrinjski«, ali tadašnja vlast nam nije bila naklonjena. Evo od petnaestorice prvotimaca našega kluba samo je jedan bio zaposlen, za razliku od članova »Vardara« ili »JŠK-a« koji su bili draži vlasti i koji su rijetko bili bez posla. Osim toga uvijek se u svemu više izlazilo drugima nego nama, ali to nam je bio samo dodatni motiv da istrajemo i uspijemo… Zapravo, nama je tada bilo važnije mišljenje građana koji su se približavajući nama svrstavali protiv vlasti — zapamtio je Ivan Rebac, tadašnji prvotimac HŠK »Zrinjskog«.O odbojnosti jugoslovenskih vlasti prema ovom klubu ima još primjera. On im nije smetao isključivo zbog toga što je bio hrvatski, nego zato što je bio uspješan i što su njihovi klubovi i ideje bili podređeni. Uglavnom, tražio se samo povod da se »Zrinjskom« ne iziđe u susret, ali i zabrani aktivnost ili igranje.

Od brojnih slučajeva posebice se pamti jedan iz 1936. godine. Tada je bila predviđena velika fešta koju su upravo trebali uveličati igrači i uprava HŠK »Zrinjskog« kao jednog od najboljih klubova na ovim prostorima, ali vlasti su taj ugođaj pod svaku cijenu nastojale upropastiti. Na kraju su »Zrinjskom« zabranili nastup jer je na dresovima imao trobojnicu i hrvatski grb! Te dvadesete i tridesete protekle su u potpunoj nadmoći »Zrinjskog«, bez obzira na nesimpatije vlasti, a na sve izazove i na terenu i izvan njega odgovarano je primjernim ponašanjem i pobjedama. Uz već navedene uspjehe na gradskom prvenstvu i gostovanjima od Kotora do Banja Luke »Zrinjski« je pobjeđivao i na tada najjačim turnirima na kojima su sudjelovali svi klubovi koji su postojali.

Jedna od najjačih i najzanimljivijih revija održana je 1938. godine u Mostaru. Osim u ovom gradu najboljih, sudjelovali su još »Makabi« i »Sloga« kao najuspješniji u Sarajevu. Pobjednički pehar ostao je u Mostaru. Ponio ga je kapetan »Zrinjskog« Ivan Rebac, a ne netko iz »Veleža« zbog čega je, zapravo, turnir i organiziran. Budući da klupska dokumentacija nikada nije smjela biti čuvana u prostorijama, jer su je vlasti nastojale uništiti, ona je na kraju uglavnom nestala, pa je teško govoriti o točnim rezultatima ili imenima, ali iz raspoloživih dokumenata, uglavnom fotografija, kao i sjećanja tadašnjih članova kluba puno toga se može saznati.
Zašto morate shvatiti ozbiljno pojavu gljivica na stopalima i noktima?!

- Oglas -

Kad se mozaik sklopi, jasno pokazuje uspješnost »Zrinjskog«, a jedina tajna ostat će točan popis onih koji su nosili slavni dres. Stoga barem treba navesti one za koje se pouzdano zna. Pred početak drugog svjetskog rata za HŠK »Zrinjski« su, između ostalih, igrali: Ivan Šarac, Aco Nuić, Ante Šarac, Vice Mijan, Joško Ćurković, Mirko Buhač, Mile Komljenović, Franjo-Raro Novak, Ivan Rebac, Ivan Boban, Zdenko Šunjić, Muhamed Dilberović, Duje Vlak, Bera Komljenović, Petar Barbarić, Martin Rotim, Slavko Džeba, liko Pavlović, Jozo Marić, Edo Veber, Muhamed Muratagić, Zdravko Konjevod, Ante Rotim, Frano Zovko, Stjepan Tatarević, Jerko Fertili, Zdravko Smoljan, Emil Milićević, Remza Duranović, Grga Brajković, Andrija Kljajo, Ivan Lasić, Vinko Zovko, Mladen Soldo, Edo Tavčar, Vfeko Bošković, Alija Šestić, Meho Jahić iLeo Hrvić.

Primjetno je da, unatoč predznaku, HŠK »Zrinjski« nije ni pokušavao, niti je bio jednonacionalni klub. Njegova vrata su bila svima otvorena, ali svima je bilo jasno da se Hrvati ne stide i ne žele skrivati svoja obilježja. Zbog takvog razmišljanja i odnosa svi su ga i poštovali i radije igrali u »Zrinjskom« nego u klubovima koje je vlast nastojala silom isforsirati, krijući se iza lažnih obećanja i ideja. Osim toga, HŠK »Zrinjski« je sa svima održavao dobre odnose, pa je u jednom sjećanju Lea Hrvića, objavljenom u »Hercegovačkom tjedniku«, ostalo zapisano:- »Zrinjski« je bio pravi građanski klub, a to što je imao hrvatska obilježja nikome nije smetalo. Radilo se o dobro organiziranoj i po igrama i rezultatima uspješnoj sredini. Ljudi su cijenili »Zrinjskog«, neki zbog sjajnih dostignuća, drugi iz iskrenosti i čuvanja svoje hrvatske tradicije u vrijeme kada je to doista bilo teško.

- Oglas -

U klubu je bilo i dobrih igrača koje su kasnije po direktivi uzimali drugi, koji su, po nastojanju vlasti, trebali biti uspješniji. Ja sam tako otišao u »Velež«, a za »Zrinjski« me vežu lijepe uspomene. Sve u svemu, to je svijetla tradicija i drago mi je da je ona nastavljena.

O dobrim igrama između dva rata najviše je pisanih tragova. Redaju se tako brojna gostovanja, od Makarske, Splita, Tivta, preko Sarajeva. Zenice, Travnika, do Tuzle, Banja Luke… Zabilježeni su i rezultati. Protiv MOŠK »Đerzeleza« 3:1, »Vardara« 7:2, »Jugoslavije« 3:0, »Zmaja« 2:1, »Čelika« 4:1 …

-Sve te pobjede su nam bile drage, ali od njih značajniji je utjecaj koji smo ostavljali među ljudima, posebice među Hrvatima s kojima smo se družili. Redovito su utakmice bile popraćene bogatim kulturnim programom, a nije manjkalo ni izleta, sletova i brojnih drugih smotri.

Ne znamo kako to danas izgleda, ali tih tridesetih susret s NK »Hrvojem« u Banja Luci bio je pravi i istinski praznik, puno više od nogometnog derbija — detalj je kojega se rado prisjeća Duka Rebac. A da se o svemu vodilo računa, primjera je mnogo. Članovi Kluba su u svemu bili uzorni. Pravi sportaši i čestiti ljudi. Svi, od igrača preko članova uprave, a do članova kluba koji je bio veliki broj. Među rijetkim sačuvanim dokumentima puno je upravo članskih iskaznica iz kojih je vidljivo da su uz »Zrinjski« bili skoro svi, ali i to koliko se pozornosti posvećivalo čuvanju stečenog ugleda. Trebalo je ostati Hrvat, pošten i veliki, bez obzira na vlastodršce i njihova nastojanja, trebalo je sačuvati identitet bez obzira koliko ga drugi željeli promijeniti. HSK »Zrinjskom« je to uspjelo usprkos svemu. Ostao je nesalomljiv u svim vihorima, pa i u onomu koji je prouzročio drugi svjetski rat, u kojem se pred Klubom našla nova zabrana djelovanja i rada.

- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

25,468ObožavateljiLajkaj
416SljedbeniciSlijedi
1,170PretplatniciPretplatiti
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
Mostar
isprekidani oblaci
16.9 ° C
16.9 °
16.9 °
48 %
6.2kmh
75 %
Čet
15 °
Pet
18 °
Sub
20 °
Ned
19 °
Pon
20 °

Najnovije

spot_img