Naslovnica Zanimljivosti Studentska anksioznost i depresija

Studentska anksioznost i depresija

Studentski život, koliko god zahtijevao rada i odgovornosti, za većinu ljudi predstavlja ugodno i pozitivno životno iskustvo.

Međutim, brojni studenti imaju problema s mentalnim zdravljem, a najčešće su u pitanju studentska anksioznost i depresija koje stvaraju mnogo problema tijekom samog studija, ali i poslije. U nastavku članka saznajte zašto se javlja studentska depresija kod mladih te koje su metode i znakovi izlaska iz depresije.

Studentska depresija kod mladih – učestalost

Koliko su problemi s mentalnim zdravljem prisutni među studentima ostaje još uvijek otvoreno pitanje. Provedeno je samo nekoliko istraživanja na ovu temu, a čini se da složenost ovog problema varira od fakulteta do fakulteta, a djelomično ovisi i o načinu definiranja problema mentalnog zdravlja.

Istraživanje na Sveučilištu u Kaliforniji je ustanovilo da čak 17% studenata prijavljuje ozbiljne mentalne poremećaje, a gotovo 30% njih je zabrinuto zbog mentalnog zdravlja koje utječe na njihovo blagostanje i akademski učinak. Još jedno istraživanje iz 2006. godine ističe kako 45% anketiranih studenata smatra da ima probleme s mentalnim zdravljem koji im otežavaju akademsko samoostvarenje, a gotovo 10% ispitanika izjavilo je da je razmišljalo o samoubojstvu u protekloj godini. Istraživanje iz 2009. godine je pokazalo da je čak 87% studenata postdiplomskih studija izvijestilo o anksioznosti, a 68% slučajeva je bilo vezano za simptome studentske depresije. Čak su i suicidalne misli bile relativno česte, a prijavilo ih je čak 19% studenata.
Studentska anksioznost

Uz depresiju, nerijetko se javlja i studentska anksioznost, ponekad čak i češće od depresije. Pretjerana zabrinutost oko polaganja ispita i tjeskoba pri samoj pomisli na fakultetske obveze mogu prerasti u pravi problem. Ako osoba pritom ima probleme i s ispitnom anksioznosti, problemi s polaganjem ispita mogu postati tolika frustracija da je neophodno potražiti stručnu pomoć.

Najčešće su u pozadini studentske anksioznosti strahovi koji nastaju zbog prevelikih i prezahtjevnih očekivanja od strane roditelja i drugih bliskih osoba. Studenti koji odaberu određene fakultete kako bi ispunili tuđe želje i očekivanja često imaju problema sa strahovima od neispunjavanja tih zahtjeva. Nažalost, nerijetko im nedostaje i motivacije s obzirom na to da je niti na početku nisu imali. Sve to rezultira čestim tjeskobnim i depresivnim raspoloženjima te kroničnim nezadovoljstvom s vlastitim životnim uvjetima koji se u tom trenutku čine nepromjenjivi.
Zašto se javlja studentska depresija kod mladih?

Uzroci nastanka studentske depresije kod mladih su zaista mnogobrojni, ali čini se da su mnogi od studenata koji imaju ove probleme prve znakove depresije osjetili još davno prije. S obzirom na to da je depresija jedan od onih mentalnih problema koji dolazi polako i tiho, uočavanje prvih simptoma se obično zanemaruje i pripisuje prolaznim životnim okolnostima. Međutim, ponavljanje takvih simptoma nerijetko rezultira ozbiljnim mentalnim poremećajem kojega je potrebno dugotrajno liječiti.

Mnogi studenti odlaze iz roditeljskog doma nakon što upišu fakultet, mnogi od njih useljavaju u studentske domove, a neki se odlučuju i na suživot s potpuno nepoznatim ljudima. Sve to zahtijeva prilagođavanje na nove životne odgovornosti i zadatke. Plaćanje stanarine, režija i ostalih životnih potreba zahtijeva planiranje financija i česte štednje kako bi se sve željene aktivnosti mogle uspješno uskladiti. Stoga brojni studenti, uz fakultet, obavljaju i studentske poslove koji im uzimaju dosta vremena i koncentracije zbog čega je učenje nakon napornog radnog dana zaista teško.

Uz sve navedeno, odlazak na predavanja i pripremanje za ispite ostaje i dalje najteži zadatak tijekom studentskog razdoblja. Količina i složenost gradiva na studiju je daleko veća od onoga u srednjoj školi, a studenti koji prekasno shvate da je neke metode učenja potrebno promijeniti s dolaskom na fakultet imaju brojnih problema s polaganjem ispita. Ako uz sve to imaju i profesore koji su skloni postavljanju prezahtjevnih ciljeva, shvaćaju da studiranje i nije tako jednostavno kao što se možda na prvi pogled činilo. Neki studenti na vrijeme nadoknade zaostatke, no mnogima se nakupljanje neizvršenih zadataka kasnije pretvori brojne probleme i razmišljanja o prekidu studija.
Kreni zdravo! • Psihologija • Studentska depresija kod mladih – zašto se javlja?

Psihologija

Studentski život, koliko god zahtijevao rada i odgovornosti, za većinu ljudi predstavlja ugodno i pozitivno životno iskustvo. Međutim, brojni studenti imaju problema s mentalnim zdravljem, a najčešće su u pitanju studentska anksioznost i depresija koje stvaraju mnogo problema tijekom samog studija, ali i poslije. U nastavku članka saznajte zašto se javlja studentska depresija kod mladih te koje su metode i znakovi izlaska iz depresije.
Studentska-anksioznostFoto: Photosecrets
Studentska depresija kod mladih – učestalost

Koliko su problemi s mentalnim zdravljem prisutni među studentima ostaje još uvijek otvoreno pitanje. Provedeno je samo nekoliko istraživanja na ovu temu, a čini se da složenost ovog problema varira od fakulteta do fakulteta, a djelomično ovisi i o načinu definiranja problema mentalnog zdravlja.

Istraživanje na Sveučilištu u Kaliforniji je ustanovilo da čak 17% studenata prijavljuje ozbiljne mentalne poremećaje, a gotovo 30% njih je zabrinuto zbog mentalnog zdravlja koje utječe na njihovo blagostanje i akademski učinak. Još jedno istraživanje iz 2006. godine ističe kako 45% anketiranih studenata smatra da ima probleme s mentalnim zdravljem koji im otežavaju akademsko samoostvarenje, a gotovo 10% ispitanika izjavilo je da je razmišljalo o samoubojstvu u protekloj godini. Istraživanje iz 2009. godine je pokazalo da je čak 87% studenata postdiplomskih studija izvijestilo o anksioznosti, a 68% slučajeva je bilo vezano za simptome studentske depresije. Čak su i suicidalne misli bile relativno česte, a prijavilo ih je čak 19% studenata.

Studentska anksioznost

Uz depresiju, nerijetko se javlja i studentska anksioznost, ponekad čak i češće od depresije. Pretjerana zabrinutost oko polaganja ispita i tjeskoba pri samoj pomisli na fakultetske obveze mogu prerasti u pravi problem. Ako osoba pritom ima probleme i s ispitnom anksioznosti, problemi s polaganjem ispita mogu postati tolika frustracija da je neophodno potražiti stručnu pomoć.

Najčešće su u pozadini studentske anksioznosti strahovi koji nastaju zbog prevelikih i prezahtjevnih očekivanja od strane roditelja i drugih bliskih osoba. Studenti koji odaberu određene fakultete kako bi ispunili tuđe želje i očekivanja često imaju problema sa strahovima od neispunjavanja tih zahtjeva. Nažalost, nerijetko im nedostaje i motivacije s obzirom na to da je niti na početku nisu imali. Sve to rezultira čestim tjeskobnim i depresivnim raspoloženjima te kroničnim nezadovoljstvom s vlastitim životnim uvjetima koji se u tom trenutku čine nepromjenjivi.

Zašto se javlja studentska depresija kod mladih?

Uzroci nastanka studentske depresije kod mladih su zaista mnogobrojni, ali čini se da su mnogi od studenata koji imaju ove probleme prve znakove depresije osjetili još davno prije. S obzirom na to da je depresija jedan od onih mentalnih problema koji dolazi polako i tiho, uočavanje prvih simptoma se obično zanemaruje i pripisuje prolaznim životnim okolnostima. Međutim, ponavljanje takvih simptoma nerijetko rezultira ozbiljnim mentalnim poremećajem kojega je potrebno dugotrajno liječiti.

Mnogi studenti odlaze iz roditeljskog doma nakon što upišu fakultet, mnogi od njih useljavaju u studentske domove, a neki se odlučuju i na suživot s potpuno nepoznatim ljudima. Sve to zahtijeva prilagođavanje na nove životne odgovornosti i zadatke. Plaćanje stanarine, režija i ostalih životnih potreba zahtijeva planiranje financija i česte štednje kako bi se sve željene aktivnosti mogle uspješno uskladiti. Stoga brojni studenti, uz fakultet, obavljaju i studentske poslove koji im uzimaju dosta vremena i koncentracije zbog čega je učenje nakon napornog radnog dana zaista teško.

Uz sve navedeno, odlazak na predavanja i pripremanje za ispite ostaje i dalje najteži zadatak tijekom studentskog razdoblja. Količina i složenost gradiva na studiju je daleko veća od onoga u srednjoj školi, a studenti koji prekasno shvate da je neke metode učenja potrebno promijeniti s dolaskom na fakultet imaju brojnih problema s polaganjem ispita. Ako uz sve to imaju i profesore koji su skloni postavljanju prezahtjevnih ciljeva, shvaćaju da studiranje i nije tako jednostavno kao što se možda na prvi pogled činilo. Neki studenti na vrijeme nadoknade zaostatke, no mnogima se nakupljanje neizvršenih zadataka kasnije pretvori brojne probleme i razmišljanja o prekidu studija.

Kako uočiti studentsku depresiju kod mladih?

Studentsku depresiju nije nimalo jednostavno primijetiti kod mladih, posebno zato što mnogi od njih ne žele priznati da osjećaju određene probleme. Naime, kako ne žive više u roditeljskom domu i kako nerijetko odlaze živjeti s cimerima koje ne poznaju, promjene u njihovom ponašanju nije tako lako uočiti. No, oni koji osjećaju simptome depresije su itekako svjesni toga da se nešto u njihovom životu ipak mijenja.

Najveći problem u početnim fazama depresije se javlja ako mladi nemaju stabilnu socijalnu podršku i ako se zbog toga socijalno izoliraju. Zatvaranje u sebe i odbijanje društvenih aktivnosti je prvi znak da nešto nije u redu. Ako nakon toga uslijedi i zapuštanje fakultetskih obveza, jasno je da osoba ima određenih problema s kojima se ne zna nositi. Nažalost, mnogi od njih svoje probleme čuvaju za sebe i ne žele potražiti pomoć sve dok ne bude kasno, odnosno dok ne dođe trenutak u kojem suicidalne misli postanu teške i neizbježne.

Kako pomoći mladima koji imaju studentsku depresiju?

Stručna pomoć u obliku psihoterapije je najbolja metoda liječenja studentske depresije. No, ako je stanje već ozbiljno i ako ga je prvo potrebno stabilizirati kako bi osoba uopće mogla sudjelovati u psihoterapijskom procesu, moguće je da će prvo trebati započeti s korištenjem antidepresiva. Nakon stabilizacije stanja, osobu je potrebno uključiti u psihoterapiju (npr. kognitivno-bihevioralnu terapiju, gestalt terapiju itd.).

Ako stanje još uvijek nije poprimilo svoj najteži oblik, važno je spomenuti i nekoliko korisnih savjeta koji mogu poslužiti kao oblik samopomoći u depresivnim raspoloženjima:

povjerite se bliskoj osobi koja će vas moći saslušati i pomoći vam razgovorom,
uključite se u željene aktivnosti i hobije koji vas ispunjavaju,
provodite vrijeme u prirodi (šetnje, planinarenje, plivanje itd.),
upoznajte nove ljude (ako ne znate kako, pročitajte ovdje),
naučite izražavati vlastite stavove i razmišljanja (ako ne znate kako, pročitajte ovdje),
prestanite se opterećivati mišljenjima i očekivanjima drugih (ako ne znate kako, pročitajte ovdje),
ako uočavate da su simptomi prečesti i prejaki, potražite stručnu pomoć i započnite s liječenjem.

Nemojte se bojati potražiti stručnu pomoć. Čak i ako ne osjećate da su simptomi prisutni, stručna pomoć također može poslužiti kao rad na sebi. Učenjem korisnih tehnika rada na sebi možete spriječiti brojne probleme s mentalnim zdravljem u budućnosti. Kao i tjelesno zdravlje, mentalno zdravlje također potrebno čuvati i njegovati.
Znakovi izlaska iz depresije

Nakon nekog vremena provedenog u radu na vlastitom mentalnom zdravlju, osjetit ćete da možete uskladiti sve vaše obveze i da se možete nositi sa svim fakultetskim zahtjevima. Uz to ćete imati i bogat društveni život te ćete imati ljude od povjerenja koji će vam biti podrška. Uz sve obveze koje imate, moći ćete raditi i stvari koje volite te ćete pronaći vrijeme za željene hobije i aktivnosti.

Ako još uvijek osjećate pritisak od strane roditelja u vezi studiranja, pokušajte s njima asertivno iskomunicirati sve ono što vas muči. Nemojte se bojati upuštati u otkrivanje novih stvari te budite otvoreni za nova iskustva. Sve to doprinosi razvoju vaše ličnosti i priprema vas za sve nadolazeće prepreke s kojima ćete se mnogo lakše nositi.