Nakon mostarskih izbora koji su održani 20. 12. 2020. godine još uvijek se čekaju službeni rezultati koje Središnje izborno povjerenstvo mora objaviti najkasnije mjesec dana nakon održavanja izbora.
U tijeku su rješavanja ogromnog broja žalbi, od kojih su neke već prihvaćene, a mogu utjecati na konačne rezultate. Po saznanjima Dnevnog lista još uvijek su moguće izmjene u broju mandata pojedinih političkih stranaka, pa je evidentno da će sve zainteresirane strane iscrpiti sve pravne mogućnosti kako bi se utvrdio konačni ishod izbora.
Bez obzira na to, iako službenih pregovora oko uspostavljanja Gradskog vijeća još uvijek nema, poznati su određeni rokovi i slijed aktivnosti nakon kojeg bi se moralo pristupiti konstituiranju Gradskog vijeća Grada Mostara.
Naime, pravni akti propisuju da nakon proglašenja službenih rezultata, što bi se trebalo dogoditi najkasnije 20. siječnja 2020. godine prvu konstituirajuću sjednicu Gradskog vijeća Mostara sazvat će najstariji izabrani vijećnik.
To bi se moralo dogoditi u roku od 15 dana od dana proglašenja službenih rezultata, što u praksi znači da bi Mostar novo Gradsko vijeće trebao dobiti najkasnije do 5. veljače 2020. godine. Najveću odgovornost za sazivanje Gradskog vijeća očigledno će imati HDZ BiH, jer je po trenutnom stanju najstariji izabrani vijećnik po neslužbenim rezultatima Tomislav Primorac koji je u Gradsko vijeće izabran kao kandidat ove stranke.
Dug put do gradonačenika
Iako je uvriježeno mišljenje da će se već na toj sjednici glasovati o gradonačelničkoj poziciji, put do toga ipak nije tako jednostavan. Prije nego što gradonačelničko pitanje dođe na dnevni red gradski vijećnici će morati donijete neke druge odluke.
Prva među njima je izmjena Statuta Grada Mostara koji nije usklađen s drugim pravnim aktima, pa čak ni s Izbornim zakonom po kojem su održani mostarski izbori. Osim toga, potrebno će biti izmijeniti određene diskriminacijske elemente iz starog Statuta ili čak usvojiti novi.
Podsjećamo da su HDZ i SDA u svom sporazumu utvrdili određene izmjene ovog akta i obavezale se da će ga izmijeniti na prvoj sjednici novog Gradskog vijeća. Već tada iz oporbenih redova (sadašnjeg BH Bloka) se moglo čuti da izmjene Statuta kakve su zamislili SDA i HDZ neće biti prihvaćene kada su u pitanju njihovi vijećnici. Za izmjene Statuta potrebna je podrška dvije trećine izabranih vijećnika.
Nakon izmjene Statuta Grada Mostara, u Gradskom vijeću bi se trebalo pristupiti izboru rukovodstva Gradskog vijeća, odnosno predsjednika i potpredsjednika ovog zakonodavnog tijela.
Već tu se dolazi do točke u kojoj su nužni politički pregovori jer predsjednik Gradskog vijeća Mostara i Gradonačelnik Mostara ne mogu biti iz reda istog naroda. To bi u praksi trebalo značiti da bi se već tada na osnovu političkih pregovora trebalo znati tko će biti nasljednik ili nasljednica Ljube Bešlića.
Tek nakon izbora rukovodstva Gradskog vijeća Grada Mostara na dnevni red bi trebalo doći pitanje izbora čelnog čovjeka grada na Neretvi, a ovom momentu je više nego evidentno da za taj izbor nijedna od političkih opcija zastupljenih u Gradskom vijeću neće imati potrebne dvije trećine vijećnika. Poprilično je sigurno da će za tu poziciju konkurirati najmanje dvoje kandidata (iz HDZ-a BiH i SDA), a očekuje se da će svoje kandidate imati i BH Blok kao i HRS.
Ukoliko nijedan od predloženih kandidata ili kandidatkinja ne dobije podršku od strane 2/3 vijećnika pristupit će se drugom krugu glasovanja. U tom krugu izbora umjesto dvije trećine potrebna je podrška najmanje 18 vijećnika, odnosno natpolovična većina. Po trenutnim najavama, lako je moguće da nijedan od kandidata neće imati ni toliku podršku.
Bešlić izabran s 15 glasova
Podsjetimo, upravo takav slučaj se dogodio pri zadnjem izboru Ljube Bešlića za gradonačelnika Mostara. Tumačenjem OHR-a Bešlić je izabran nakon jednogodišnje trakavice i to sa samo 15 glasova, što znači da nije imao podršku ni polovice izabranih vijećnika. Naime, OHR je u svom tumačenju dao mišljenje da se ukupna natpolovična većina može računati od broja prisutnih vijećnika umjesto od ukupnog broja izabranih, pa je na osnovu takve odrednice Ljubo Bešlić ipak, nakon višemjesečnog natezanja između SDA i HDZ-a, ‘zasjeo’ u gradonačelničku fotelju.
Ako se i ovaj put ponovi isti scenarij, moguće je da će nakon ovih izbora Mostar uskoro imati Gradsko vijeće, a da dugo vremena nakon toga neće imati novog gradonačelnika ili gradonačelnicu. Pri tome, nije u potpunosti jasno da li će i u ovom slučaju OHR učiniti sličnu intervenciju svojim tumačenjem s obzirom na to da će se usvojiti novi Statut Mostara koji bi trebao sadržavati i odrednice o načinu izbora gradonačelnika.
Bez obzira na sve zavrzlame i političke odnose, Gradsko vijeće će imati još jedan jako važan zadatak koji će se morati realizirati do početka travnja mjeseca, a to je donošenje proračuna Grada Mostara za 2021. godinu.
Ukoliko postoji dovoljno političke mudrosti, pogotovo u redovima Koalicije za Mostar i HDZ-a BiH, upravo taj datum bi morao biti zadnji rok do kada bi Mostar trebao dobiti gradonačelnika i gradski proračun. Jer, kako stvari stoje, ove dvije političke opcije će imati dvije trećine vijećnika u Gradskom vijeću i bez njih ni usvajanje proračuna neće biti moguće.
Dnevni list
